Sat nakon zatvaranja birališta, u BiH, u nedjelju 2. listopada visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH za koje bošnjački mediji i političari sada tvrde da pogoduje HDZ BiH. Stoji li takva tvrdnja?
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Schmidt je, naime, povećao broj izaslanika u svakom nacionalnom klubu Doma naroda Parlamenta FBiH sa 17, na 23, a u Klubu Ostalih sa 7 na 11. Uz to povećao je prag za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, pa je tako umjesto dosadašnjih 6 potrebno da svaki nacionalni klub osigura podršku 11 izaslanika za prijedlog kandidata za čelnike FBiH. U prvom krugu, u drugom krugu, taj prag je spustio na 7, a u trećem na 4.
Schmidt nigdje u odluci ne navodi ni jednu stranku, pa ni HDZ BiH. Broj izaslanika u svakom nacionalnom klubu je jednak u skladu s ustavnim odredbama o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda. No i dalje će bošnjačke stranke, odnosno bošnjački birači, moći izabrati najmanje pet izaslanika u hrvatski klub, većinu izaslanika u srpski klub i klub Ostalih, što je u suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić da izaslanici u Domu naroda parlamenta FBiH trebaju biti izabrani od onih koje po Ustavu predstavljaju. Dakle, da pojednostavimo, izaslanika u hrvatski klub trebaju izabrati Hrvati, bošnjačke izaslanike Bošnjaci a srpske Srbi.
Kako to onda Schmidt pogoduje HDZ BiH? Odgovor je nikako. To je najobičnija bošnjačka propagandna podvala. Istina je da je ključ za formiranje vlast u rukama većina u nacionalnim klubovima. Ali zar to nije logično i demokratski u entitetu kojim, po Washingtonskom i Daytonskom sporazumu, trebaju ravnopravno upravljati Hrvati i Bošnjaci, a nakon presude po apelaciji Alije Izetbegovića – i Srbi.
Nametanjem izmjena Izbornog zakona Schmidt nije prekrajao volju birača, niti “dao vlast HDZ-u”, kao što to tvrde bošnjački propagandisti. To što će HDZ BiH imati većinu u hrvatskom klubu Federalnog doma naroda rezultat je, ne Schmidtove intervencije, već volje hrvatskih birača, kao što su bošnjački birači odlučili tko će imati većinu u bošnjačkom klubu, SDA i DF ili “sarajevska trojka” (SDP, NiP, NS) s partnerima, što ćemo vidjeti tek kad se konstituira federalni Dom naroda. Dakle, niti će bošnjačke stranke moći formirati vlast u FBiH bez onih koji imaju većinu u hrvatskom klubu, niti hrvatske bez većine u bošnjačkom klubu. U drugom i trećem krugu, prag za predlaganje čelnika FBiH, Schmidt spušta s 11, na 7, pa sa 7 na 4, što teoretski omogućava bošnjačkim strankama da zaobiđu hrvatski biračku volju. Dakle, moglo bi se reći da je Schmidt napravio ustupak, ne Hrvatima i HDZ-u, nego bošnjačkim hegemonistima. I to ne jedan.
Reduciranje vitalnog nacionalnog interesa samo na pitanja koja tek treba definirati, drugi je Schmidtov ustupak hegemonističkoj sarajevskoj politici, koja želi istisnuti Hrvate kao politički suveren narod u FBiH i BiH.
Njemac sve što je napravio obrazlaže željom da se uklone blokade- a za blokade isključivo krivi HDZ BiH-što je još jedna bošnjačka udica na koju se upecao. Istina, predsjednik FBiH Marinko Čavara dugo je odbijao imenovati nedostajuće sudce u Ustavni sud Federacije BiH. Ali, zato, jer nije postojala većina u federalnom parlamentu koja bi to imenovanje potvrdila. Ako bi se HDZ BiH i Čavara i mogli optužiti za ovu blokadu, mogu li i za sve druge?
Podsjetimo, SDA je proteklih mjeseci i godina neprestano optuživala HDZ BiH za blokadu Federacije BiH stvarajući tako, u javnosti, dimnu zavjesu za opstruiranje Mostarskog sporazuma o provedbi presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava. Tražila je da HDZ BiH, nakon izbora 2018., predloži kandidata za predsjednika FBiH, bez da su s HDZ-om potpisali bilo kakav koalicijski sporazum, koji bi, razumljivo, uključivao i provedbu presuda Ustavnog suda i Suda u Strasbourgu, na čemu je insistirala hrvatska strana. Istovremeno je Izetbegović odbijao predložiti kadrove za dopredsjednike FBiH. Kasnije su optuživali HDZ BiH i da blokira imenovanje ministara iz SDA koji su u međuvremenu umrli ( Salko Bukvarević) ili dali ostavke zbog odlaska na veleposlaničke dužnosti (Elvira Dilberović). Kada je lider HDZ BiH Dragan Čović zatražio od lidera SDA da predloži nova imena za upražnjena ministarska mjesta ovaj se na to oglušio, ponavljajući kako HDZ blokira formiranje vlasti i prijeteći kako će “probosanske stranke” nakon izbora raskinuti okove, srušiti aparthejd, gdje “manjina vlada većinom”. Taj narativ preuzet od bošnjačkih jastrebova Reufa Bajrovića i Emira Suljagića čuli smo i sinoć od vlasnika Face televizije Senada Hadžifejzovića koji je ukorio Schmidta jer je “manjinskoj stranci” dao da vlada većinom, umjesto da nametne “europske, građanske vrijednosti” po kojem bi oni “Bošnjaci, Bosanci, građani, ljevičari, liberali”, bez Hrvata vladali hrvatsko-bošnjačkom Federacijom. Isti onaj Hadžifejzović koji se, kako sam potvrdi 2011. protivio majorizacija Hrvata, u međuvremenu se transformirao u trbuhozborca bošnjačkih radikala.
Da ne spominjemo da SDA i druge bošnjačke stranke već 20 godina odbijaju ispoštovati zakonske odredbe po kojima, ako je Bošnjak ministar unutarnjih poslova, mjesto ravnatelja Federalne uprave policije pripada Hrvatu, kojeg podrži stranka koja je dobila većinsku potporu građana hrvatske nacionalnosti. Federalna televizija, također, je godinama u rukama bošnjačkih unitarista, djeluje potpuno izvan sustava, bez legalnog rukovodstva i po nezakonitom statutu. Tko blokira rješavanje tih pitanja- herr Schmidt?
U demokratskim zemljama partneri u vlasti surađuju kako bi došli do kompromisnog rješenja. U Europskoj uniji, kojoj BiH deklarativno teži, kada se samo jedna od 27 članica se ne složi s nacrtom neke odluke, Europsko vijeće ne donosi odluku. I nitko ne optužuje tu zemlju članicu za blokade i opstrukcije. Već nastavljaju raditi, pregovarati, kako bi došli do svima prihvatljivog rješenja. U BiH, zemlji, po Ustavu ravnopravnih naroda, kada bošnjačka većina pokušava nametnuti svoju volju kroz zakonske prijedloge, svako protivljenje tomu, na Ustavu i zakonima utemeljeno, bošnjački propagandisti nazivaju blokadom i opstrukcijom. I to ne bi bio problem da europski diplomati, poput Schmidta, ne nasjedaju i ne prihvaćaju takav narativ.
U vrlo nemuštom i neartikuliranom nastupu, Njemac je i sinoć na sarajevskoj Face tv proglasio presudu Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić “završenom pričom”, iako ona ni u jednom segmentu nije provedena ni kad je riječ o Federalnom domu naroda- niti kad je riječ o Predsjedništvu BiH. Naime, i na ovim izborima Bošnjaci su, ponovo, po četvrti put, preglasali Hrvate i izabrali Željka Komšića za hrvatskog člana “državnog vrha”. Suprotno presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, koja nalaže izbor legitimnih predstavnika ne samo u Federalni Dom naroda- nego i na sve druge “administartivno-političke razine”, a to znači i u Predsjedništvo BiH. O tome Schmidt ni sinoć, kao ni u ranijim istupima, ne reče ni riječ. Možda je on presudu Ljubić stavio ad acta, ali Hrvati nisu. I neće sve dok Bošnjaci biraju hrvatske predstavnike u domove naroda i Predsjedništvo BiH. U to će se, vjerujemo, uskoro uvjeriti, kada hrvatske stranke to pitanje ponovo vrate na dnevni red u pregovorima s bošnjačkim./HMS/