Nekoliko nasrtaja bošnjačkih stranaka na konstitutivnost Hrvata u Federalnom Parlamentu natjeralo je HDZ BiH da po drugi put napusti rad u Parlamentu. Drugi put su Zastupnici HDZ bili mnogo ozbiljniji te istjerali stvari na čistac. Detalje pregovora i onoga što je dogovoreno, kao i ukupne koalicijske odnose, za Dnevnik pojašnjava Jozo Bagarić, šef kluba HDZ-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.
Piše Tvrtko Milović/Dnevnik.ba
Dnevnik: Završeni su razgovori između klubova zastupnika. Sukob na relaciji HDZ i SDA u Federalnom Parlamentu je izglađen, barem kada je riječ o usvajanju proračuna. No, javnost je ostala uskraćena informacija što je sve dogovoreno kada je riječ o povratku hrvatskih zastupnika u Parlament FBiH.
Jozo Bagarić:
Što se tiče proračuna, kao koalicijski partneri smo se dogovorili da se to podrži. Smatramo da u ovom trenutku ovakav proračun jeste odgovarajući i prihvatljiv.
Ono što je bio problem prije ove sjednice, a na što se vi referirate, je to što se otvorilo nacionalno pitanje na jedan vrlo grub način za nas Hrvate. I to bez nekog normalnog povoda.
Mi smo došli u situaciju da smo rekli sve što imamo na 26. sjednici gdje smo branili nacionalne predznake koji su se našli na udaru, odnosno koji se zaključkom žele pobrisati. Zbog neprihvatanja naših argumenata i očigledne namjere da se s takvim udarom nastavi, napustili smo sjednicu.
Konzultirali smo se unutar kluba i donijeli stav da bez odgovora na ova pitanja mi ne želimo sudjelovati u parlamentarnom radu.
U međuvremenu su bile četiri runde pregovora između koalicijskih partnera i na kraju smo uspjeli dogovoriti Izlaznu strategiju.
Dnevnik: Koja su sve pitanja bila obuhvaćena pregovorima? Što je to što vas je natjeralo uopće napustiti sjednice Parlamenta?
Jozo Bagarić: Nismo htjeli razgovarati ni o proračunu, ni o zakonu PIO MIO, nego samo o zakonima koji se nalaze u proceduri za koje smatramo da usmjereni na daljnje obespravljivanje i dekonstituiranje Hrvata. Dakle, radi se o prijedlogu kluba SDA o dopuni i izmjeni kaznenog zakona FBiH kojim se zabranjuje „slavljenje ratnih zločinaca i udruženog zločinačkog poduhvata“ a u biti se radi o vraćanju verbalnog delikta i ostavštine komunizma s kojim Hrvati itekako imaju negativna iskustva.
Druga stvar je prijedlog Zakona o izbornim jedinicama FBiH koji je upućen od strane SDP-a i DF-a koji HDZ-u i Zastupnicima hrvatskog naroda ne odgovara. Taj zakon je iskrivljivanje presude Ustavnog suda BiH glede konstitutivnosti naroda.
Treća stvar je predložena tematska sjednica o „depolitizaciji obrazovanja“ koja je također usmjerena u redukciju prava Hrvata.
Četvrta stvar je naravno poznati pokušaj izbacivanja naziva „hrvatski“ iz naziva nekih javnih poduzeća.
Dakle, radi se o četiri krupne stvari koje su praktično bile u parlamentarnoj proceduri stavljene na stol bez obzira na ranije dogovore. Te teme nisu bile raspravljene ni unutar koalicije a niti na razini predsjednika stranaka. Raniji stav je bio da se praktički ne otvaraju pitanja koja će nas posvađati, prozrokovati neke nove tenzije i zablokirati rad Parlamenta. To nije ispoštovano nego je na ružan način otvoreno.
Dnevnik: Dobro, koja je onda izlazna strategija koju ste dogovorili!?
Jozo Bagarić: Pošto je otvoreno pitanje donošenja Zaključka o brisanju nacionalnih elemenata dogovorili smo da se ono jednostavno stavi ad acta, odnosno da se ne otvara ovo pitanje u skladu sa poslovničkim mogućnostima možda i do kraja mandata. A ako bi opozicija inzistirala da se to nađe na dnevnom redu onda je dogovor da se koalicijski partneri ovaj put ne bi ponašali kako su se ponašali ranije.
Dogovorili smo i da partneri ne podržavaju prijedlog zakona o Izbornim jedinicama Federacije i da organiziranje te sjednice prepuste predlagateljima, u ovom slučaju SDP i DF-u.
Treće što smo dogovorili jeste da sve točke koje se kandidiraju za Dnevni red našeg zasjedanja temeljito analiziraju i usuglase unutar koalicijskih partnera kako ponovo ne bismo došli u ovu situaciju od neki dan. Nama je neprihvatljivo da se na onaj način guraju teme koje su protivne nacionalnim interesima i da se onda još događa preglasavanje unutar koalicijskih partnera.
Dnevnik: Postoje li ikakva jamstva da će se SDA ponašati u skladu s dogovorom?
Jozo Bagarić: Dobro pitanje. To je ono što smo se i mi pitali i ono što smo pitali SDA. Naravno, ne postoje črvsta jamstva za to. Međutim, raspored naših sjednica koji onako ugrubo skiciran pokazuje određenu povezanost, odnosno daje nam mogućnost međusobnog testiranja. Sad je bio proračun, pa onda Zakon o mirovinskom, poslije toga idu drugi Zakoni od obostranog interesa. Raspoređeni su tako da u svakom trenutku, ako se odstupi od dogovora, mi jednostavno možemo ponoviti svoj potez, odnosni napustiti parlamentarni rad.
Treba znati da i mi imamo određene mehanizme u svojim rukama. To se pokazalo i sada.
Dnevnik: Jesu li mogli sada SDA i SDP zajedno izgurati sve što su namjeravali?
Jozo Bagarić: Moguće je da je pričuvna svebošnjačka koalicija mogla usvojiti proračun, pa možda i usvojiti Zakon o mirovinskom, pa možda usvojiti i neke druge njima bitne Zakone ali shvatili su da to ipak nije pametno i da se mora pristupiti određenoj relaksaciji odnosa. Ono što smo mi tražili jeste da se poštuju ove nacionalne teme oko kojih nema kompromisa, i da se tu pristupa s više poštovanja.
Dnevnik.ba: Kako objašnjavate tu promjenu kod SDA? Kako je moguće da SDA podrži prijedlog SDP-DF a onda pristane da ga više ne podržava?
Jozo Bagarić: Prije tjedan dana kada smo imali sastanak ovdje u prostorijama Parlamenta, činilo mi se kao raspad sustava. Otišao sam doma u svoj Tomislavgrad u čvrstom uvjerenju da se radi o početku kraja. Stavovi su djelovali nepomirljivi.
Naravno, naši uvjeti su bili od ranije poznati i mi od njih nismo ni htjeli ni mogli odstupiti. SBB je bi raspoložen za neki dogovor i kompromis, davali su i neke prijedloge ali glede pregovora – bio je to fijasko.
Na narednom sastanku (ponedjeljak 15.1. op.a.) koji su također dugo trajali dogodio se taj obrat da je od kolega iz SDA pokazano razumijevanje za ono što smo mi govorili. Taj sastanak je uvjetovao relaksaciju odnosa i otkočio rad parlamenta.
Neke su stvari stavljene na papir i spremne su za potpis kao određeno jamstvo da nećemo tako brzo ponovo doći u krizu, barem u ovim nacionalnim pitanjima koja su bitna Hrvatima.
Dnevnik.ba: Je li normalno da vaš koalicijski partner SDA podrži prijedlog opozicije a da se pri tom ne konzultira sa svojim koalicijskim partnerom!?
Jozo Bagarić: I u ovim pregovorima koje smo imali sam ponovio da je naš zadatak relaksacija odnosa. To smo nastojali provesti nadajući se nekoj boljoj klimi i okruženju i stjecanju povjerenja. Ova osjetljivija pitanja smo planirali staviti malo u stranu da se ona ne otvaraju odmah, kako bi postigli tu relaksaciju. Nažalost, dogodilo se obrnuta stvar – radikalizacija odnosa.
Moram naglasiti da smo mi u svim situacijama bili izuzetno konkstruktivni i spremni na kompromise. Često smo spašavali koaliciju balansirajući između SBB i SDA želeći ipak da ova koalicija ostvari neki rezultat.
Ono o čemu smo redovito isticali svoj stav jeste da u nacionalnim pitanjima nema kompromisa. U ostalim pitanjima smo željeli pokazati određenu fleksibilnost, ali to na žalost nije utjecalo na kolege koji u trenucima izjašnjavanja o nacionalnim pitanjima budu nacionalno jedinstveni. Mi smo imali tri takva „prebrojavanja“ o nacionalnim pitanjima. I tu su bila samo dva bloka: Hrvati i Bošnjaci. To znači da je pričuvna svebošnjačka koalicija na jednoj strani a hrvatski zastupnici na drugoj strani.
Dnevnik.ba: Zašto ste se onda vratili nakon usvajanja Rezolucije protiv federalizacije? Napustili ste sjednicu da bi se sutra dan vratili.
Jozo Bagarić: Bio sam osobno protiv toga. Ali u klubu smo ocijenili da smo ipak pokazali javnosti i partnerima iz SDA što se dogodi kada nas onako preglasaju. Smatrali smo da se to pitanje može ostaviti iza, i da smo bili jasni što slijedi ako se to ponovi. Odluka kluba je da se ipak vratimo u Parlament i da se vratimo rješavanju realnih problema.
Očekivali smo da će ta naša poruka biti ozbiljno shvaćena. A onda smo vrlo brzo shvatili da to nije tako. Moram reći ovdje da nikad ne donosim stavove koji nisu usuglašeni sa timom, sa strankom ili HNS-om. Da je bilo do mene, mi se ne bismo vratili tada u Parlament. Ako ništa ostavio bih sve na čekanje bar 15 dana.
U ovom sada slučaju smo pokazali jedinstvenost i odlučnost. Imali smo potporu i stranke i HNS-a. Bili smo spremni ići do kraja. Ako se ne riješe otvorena pitanja ne bismo se vratili u Parlament nikako. Uopće nismo htjeli pričati o proračunu ni drugim temama dok se ovo ne zatvori.
Dnevnik.ba: Vratimo se malo na prijedlog SDP-a i DF-a o izbornim jedinicama. Kako je moguće da Federalni parlament mijenja državni Izborni zakon za Dom naroda iako nema ovlasti!?
Jozo Bagarić: Pojednostavljeno, radi se o rušenju države. Oni pokušavaju oteti ovlasti državne razine. To je ono ono zbog čega uopće ne želimo sudjelovati u tom činu i toj sjednici. E sad, kako je moguće… pa oni tumače zakon na svoj način i onda nađu neku podlogu i pod tom krinkom provode svoje političke i stranačke ciljeve.
Dnevnik.ba: Što bi se dogodilo kada bi taj prijedlog bio usvojen?
Jozo Bagarić: Ako bi takvo nešto bilo usvojeno, a čisto sumnjam da bi prošlo Dom naroda, sigurno bi uslijedila ocjena ustavnosti na Ustavnom sudu FBiH. Ako bismo uzeli i taj najgori scenarij da i Ustavni sud to potvrdi, što bi po mom shvaćanju bilo nevjerojatno, onda tek bi došli u jednu krizu jer implementacija izbora po tom zakonu bi praktično bila nemoguća. Ali cilj tog Zakona praktično znači mogućnost izbornim inžinjeringom probiranje Hrvata koji su po mjeri tim partijama i strankama i imati novu Alijansu i Platformu čijim posljedicama se i danas bavimo.
Drugi cilj ovog predloženog zakona jeste kontrola nad ključem vitalnog nacionalnog interesa jer sve se vrti oko Doma naroda, jer to je jedina institucija, odnosno jedini mehanizam zaštite Hrvata u Federaciji.
Dnevnik.ba: Kako ocjenjujete ukupno rad Parlamenta u ovom mandatu?
Jozo Bagarić: Kao predsjednik kluba sam sigurno subjektivan, pa ja neću ni ocjenjivati. Ono što mogu jeste pozvati se na starije kolege koje su mi rekle da klub ima dobre pripreme, da su zastupnici redovito informirani i angažirani. I taj naš profesionalni pristup se vidi dolje u sali.
Ali, radom kluba u cjelini ako ga vežemo za Dom naroda, naše ministre u Vladi FBiH i gledajući ukupnu strukturu HDZ i HNS u strukturama vlasti – mislim da je to moglo bolje.
Objektivno, kada se vratimo unatrag u situacije koje smo sve imali, teško da je to moglo bolje.
Sad već zbrajamo što smo uradili od predizbornih obećanja i dokle smo s tim, možemo reći da smo u nekim stvarima za pohvalu, ali ima stvari i za kritiku.
Sad nam preostaje da do kraja mandata uspijemo ostvariti ono što smo obećali i pred izbore izaći pred glasače.
Dnevnik.ba: Ako dođe do implementacije izbora…
Jozo Bagarić: Sve oko implementacije izbora je pod znakom pitanja. Bojim se da će biti neophodna intervencija stranaca u ovom slučaju.
