Veliki valovi migranata koji zapljuskuju Europu posljednjih godina, a posebno ove, kreću se u nekoliko uhodanih smjerova. Jedan je preko Sredozemnog mora na potezu od Libije prema Siciliji.
Nažalost, brojni migranti platili su glavom pokuÅ¡aj prelaska Sredozemlja u improviziranim i prenatrpanim brodicama, a sve kako bi pobjegli od rata i neimaÅ¡tine u neku, prema njima, bolju europsku budućnost. Drugi smjer priljeva migranata u Europsku uniju je od Turske, preko GrÄke, Makedonije, Srbije i MaÄ‘arske te potom do Zapadne Europe. MaÄ‘arska je samo ove godine primila 50 tisuća izbjeglica koji su se jugoistoÄnom rutom probili do njezinih granica. No maÄ‘arski premijer Viktor Orban odluÄio je da je s priljevom migranata u MaÄ‘arsku gotovo. Uzduž granice sa Srbijom podiže stotine kilometara dug i Äetiri metra visok zid od bodljikave žice i prepreka kako bi i fiziÄki zatvorio jugoistoÄnu granicu. Hoće li priljev migranata u Europu zavrÅ¡iti s podizanjem maÄ‘arskog zida? Neće, samo će preusmjeriti rijeke emigranta s jedne granice na drugu.
I dok morsko prostranstvo Sredozemlja države Europske unije pokuÅ¡avaju osigurati misijom Triton, odnosno svojevrsnom pomorskom blokadom Libije, jugoistoÄna Europa ostaje izazov Bruxellesu, ali i svim državama koje graniÄe s tom europskom vakuum-regijom. Turska je prva na udaru izbjeglica iz Sirije, Iraka, Irana i Afganistana, a do sada je samo iz Sirije utoÄiÅ¡te u Turskoj pronaÅ¡lo gotovo dva milijuna izbjeglica. Jasno je kako Turska vlastitim snagama ne može rijeÅ¡iti taj egzodus na svojim granicama. Nakon Turske tokovi migranata, u potrazi za boljim životom, kreću se prema prvoj Älanici EU – GrÄkoj. TeÅ¡ka ekonomska kriza koja potresa GrÄku uvjetuje da GrÄka teÅ¡ko može apsorbirati velik broj migranata, ali niti ih kvalitetno zbrinuti u prihvatiliÅ¡ta ili zaÅ¡tititi granice od ilegalnih ulazaka i izlazaka iz zemlje.
Nakon GrÄke sljedeća postaja na putu migranata je Makedonija. SiromaÅ¡na balkanska zemlja ograniÄenih resursa za prijam izbjeglica, ali i nadzor granice, kao Å¡to je sluÄaj i s idućom postajom – Srbijom. Nakon Å¡to MaÄ‘arska podigne svoj famozni bodljikavi zid, tokovi migranata će se iz Srbije preusmjeriti na Bosnu i Hercegovinu, a potom na prvu sljedeću Älanicu Eurpske unije – Hrvatsku. Taj problem posebno će doći do izražaja ako sljedećih godina Hrvatska uÄ‘e u Schengenski prostor. Hrvatska bi već sada trebala razmiÅ¡ljati o većim prihvatnim mjestima za desetke tisuća migranata, koliko bi ih godiÅ¡nje moglo biti na njezinim granicama. No Bruxelles bi konaÄno trebao realno sagledati stanje na svojim jugoistoÄnim granicama i realno prosuditi da je jugoistoÄna granica, odnosno prostor jugoistoka Europe, meki trbuh EU. Pritom se ne misli samo na ogroman priljev migranata tom rutom prema EU nego i na trgovinu drogom tom tzv. balkanskom rutom, ali i na energetske i prometne pravce koji se planiraju na potezu Solun – Vradar – Morava – Dunav, neovisno o stavovima Europske unije. PolitiÄki nesreÄ‘en prostor jugoistoÄne Europe, ostavljen u vakuumu izmeÄ‘u Istoka i Zapada, prostor koji joÅ¡ uvijek nije proÅ¡ao kroz pravu tranziciju, bilo politiÄku bilo ekonomsku, ostaje bolna tema za Europsku uniju.
S geostrateÅ¡kog stajaliÅ¡ta taj prostor zadire u samo srce Europe, u Panonsku nizinu, a proteže se od Egejskog mora pa Äak i dalje uzmemo li Tursku kao dio europske priÄe. Zbog toga bi fokus europske diplomacije i općenito politike u budućnosti trebao biti na ovom dijelu Europe, koji, zajedno s Ukrajinom, može biti izvor brojnih problema za Europsku uniju.
Željko Primorac bpz.b