Zastupa ih PupovÄev drug, njihova djeca su ismijana, a svećenici napadnuti
Marijana Petir zbog nebrige o Hrvatima u Srbiji prozvala je kako hrvatsku, tako i srpsku vlast.
Europarlamentarka Marijana Petir posjetila je nedavno Hrvate u Vojvodini te se ondje sastala s predstavnicima hrvatskih kulturno-prosvjetnih druÅ¡tava s podruÄja Srijema i predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji. Petir je svojim dolaskom dala potporu Hrvatima u Vojvodini te istaknula da su suoÄeni s diskriminacijom te da ih je u odnosu na 1990. duplo manje.
Protjerano ih je 40 tisuća, a stanje u Vojvodini prema njezinim rijeÄima moglo bi se nazvati etniÄkim Äišćenjem. Veliki problem hrvatskoj zajednici ondje stvara nemogućnost dobivanja hrvatskog državljanstva jer od njih se zahtjeva da prilože dokument u kojem su se izjasnili kao Hrvati, mada u Vojvodini od poÄetka 70-tih ne postoji dokument u kojem bi se mogli izjasniti o nacionalnoj pripadnosti. MeÄ‘udržavni sporazumi se takoÄ‘er ne poÅ¡tuju pa Srbije ne odvaja novac za tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku. TakoÄ‘er, Hrvati nisu zastupljeni u tijelima državne uprave i nemaju svojeg predstavnika u skupÅ¡tini Srbije. Ako hrvatska djeca požele ići na satove vjeronauka tada bivaju diskriminirani i izrugani jer su Hrvati i katolici. Manjka im Äak i prostora za susrete jer neprestano dobivaju odbijenice za povrat hrvatskih domova koji su bili njihovi, a u komunizmu su im oduzeti. Ovise o malim lokalnim sredstvima, a malo kome u državi u interesu je da im se financijski pomaže. KraÄ‘e i razbojstva dogaÄ‘aju se uglavnom na imanjima u vlasniÅ¡tvu Hrvata, a poÄinitelji nikada nisu uhićeni niti kažnjeni. Nedavno je opljaÄkan i prebijen katoliÄki svećenik, a poÄinitelj takoÄ‘er nije otkriven, a bolan je odnos i hrvatske vlade koja za njihove probleme ne mari. Petir je zato prozvala hrvatsku Vladu, ali i napomenula da će o stanju ovoga naroda obavijestiti europske institucije.
InaÄe, problemi hrvatskog naroda u susjednoj nam Srbiji gomilaju se godinama, a peÄat njihovim pravima nedavno je dao bivÅ¡i predsjednik Ivo Josipović kada je hrvatskim konzulom u Subotici imenovao Dragana Äurića. DotiÄni dolazi iz redova SDSS-a te je u bliskim, pa Äak i prijateljskim odnosima s Miloradom Pupovcem glasnim zagovornikom prava srpske manjine u naÅ¡oj zemlji. Kako Äurić zastupa Hrvate govorio je svojedobno za naÅ¡ portal predstavnik Hrvata i novinar Zlatko Ifković.
-Sam izbor njega za generalnog konzula u Subotici, gdje su Hrvati u najvećem broju i gdje su njihove sve institucije, shvatili smo kao stavljanje trna u oko Hrvatima u Subotici od strane hrvatske Vlade. Kao prvo, ne zbog njegove nacionalnosti već zbog toga Å¡to netko takav mora znati povijest ovoga naroda i znati neke povijesne Äinjenice, ali i ono Å¡to se dogaÄ‘alo osobito 90-ih godina proÅ¡log stoljeća. Mi smo smatrali da za generalnog konzula mora doći neka druga osoba. Netko tko naÅ¡u povijest poznaje jako dobro- tvrdio je naÅ¡ sugovornik te kao primjer istaknuo KreÅ¡imira BuÅ¡ića koji je doktorirao na povijesti Hrvata u BaÄkoj.
-Temelj naÅ¡ih prava zasniva se iz sporazuma o zaÅ¡titi manjina koji je izmeÄ‘u Hrvatske i Srbije potpisan 2004. godine. O zaÅ¡titi manjina. Mi smo ovdje trebali dobiti politiÄka prava, a na taj naÄin rijeÅ¡ila bi se druga pitanja. Evo sada se dogodilo da mi u srbijanskoj skupÅ¡tini nemamo svojega zastupnika. Hrvatska deset puta izdvaja za srpsku manjinu, nego Å¡to se ovdje dogaÄ‘a. I sam ured za Hrvate nije uÄinkovit u nekim stvarima. Sada je kraj jedanaestog mjeseca. Ured za Hrvate joÅ¡ u petom mjesecu imao je raspisan natjeÄaj za nas, a većina udruga joÅ¡ nije dobila novac. Radi se oko 70 tisuća eura, nemoguće da hrvatska vlada nije u mogućnosti izdvojiti taj novac za Hrvate u Srbiji- požalio se naÅ¡ sugovornik. I kao da sve muke kroz koje prolaze nisu dovoljne, Hrvati u Srbiji svako malo proživljavaju fiziÄke napade i vrijeÄ‘anja. S time je dobro upoznat i Ifković te napominje da se oni dogaÄ‘aju osobito kod nekih dogaÄ‘anja. Tada stradaju manjine. Nije tu rijeÄ samo o hrvatskoj, već i o albanskoj te drugim manjinama. A nemoguće je da se ne zna kakvo će se takvo neÅ¡to dogaÄ‘ati. Vrijeme je proÅ¡lo, ali od tada do danas na žalost niÅ¡ta se nije promijenilo. bpz.ba