Mladen Lojkić, Doktrina i moć masonerije, Vlastita naklada, Zagreb, 2015.
Svjedoci smo da danas više nego ikada prije čovjek lagodno živi. Namrijele su mu to velike spoznaje kroz povijest. Ali!
Mladen Lojkić jedan je od onih koji se ne zadovoljavaju dječjim divljenjem suvremenoj šarenoj zbiljnosti. Svojim pogledom pokušava prodrijeti iza pozornice i otkriti što se zapravo događa. Na takvo nešto nije se spremao svojim školovanjem, nego je jednostavno jednoga dana počeo slijediti zov svoje nepotkupljive nutrine. I podario nam 9 knjiga, prepunih drukčijih spoznaja od onih na kakve smo do sada naučili. Ovom knjigom, 10.-om, želi sažeti sve te novootkrivene stvari i stavove da bismo laganije shvatili tijek događanja oko nas.
Kao što i sam naslov kaže u središtu zbivanja je masonerija, kako se trenutno zovu jednim imenom srodna tajna društva. Nekada su se zvala i drukčije. Zajedničko im je to da umjesto Boga obožavaju Sotonu. Za njih je kršćanski Bog ljubomorni bog stege i okova, tame i zla, dok je Lucifer dobrotvorni bog koji je ljudima darovao slobodu. Ljude je poučio znanosti, poput Prometeja koji im je dao vatru i podučio ih svim zanimanjima. (str. 22.) Kada shvatimo ove temeljne postavke tajnih društava ili masonerije, shvatit ćemo laganije što žele i kako to postižu.
Pisac počinje od davnih vremena još tamo od Salomona i prije njega. Ali zaustavimo se kod dotičnoga. Naziva ga Velikim majstorom masonerije. Odao se demonskoj magiji, počeo je prvi crtati pentagrame i potpuno se odrekao Boga. Za sve to gorko se pokajao pred kraj života, ali je sjeme okultizma i demonolatrije, koje je posijao, stalo bujati. Današnja masonerija sanja ponovno uspostaviti Salomonov razrušeni hram i kao novog Mesiju usred Jeruzalema ustoličiti Antikrista.
Uz ustoličenje Antikrista, najmoćnijeg među njima, masoni se nadaju obogotvorenju. To će im omogućiti nesputani razvoj znanosti. Spomenute misli sadržane su u onim političkim pojmovima liberalizma i sada neoliberalizma. Uspijevaju nadljudi, punokrvni eugenici, ostali trebaju služiti ili biti iskorijenjeni. Iskoristivši Platonove misli svijet shvaćaju podijeljen u tri staleža. Na čelu su oni, eugenici, srednji sloj su vojnici koji čuvaju uspostavljeni poredak, a na dnu je ljudski korov predodređen za robovanje i služenje gospodarima. Sukladno njihovom mišljenju vojnici jesu oni koje mi nazivamo srednjim staležom. Pomoću suvremenih medija ispere im se mozak i navede ih se da misle kako zapravo vladaju. A oni dolje, ljudski korov, također ispiranjem mozga misle da zapravo biraju, nešto odlučuju. Igra je, pak, zapravo čvrsto u rukama pravih igrača. To je taj novi svjetski poredak o kojem su počeli otvoreno govoriti prije nekog vremena.
Na koji način sve to postići? Redom iz kaosa, kako oni kažu. Zametnu negdje kavgu, pa onda ishod upravljaju prema svome zamišljenom cilju. Odatle ovi čudni ratovi posljednjih desetljeća, da ne govorimo o dva velika svjetska rata. Njima je svejedno koliko će ljudi poginuti. U svakom slučaju zarađuju, jer svim stranama prodaju oružje i posuđuju novac, dok se u pozadini stvara taj njihov novi svjetski poredak. Mi dotle govorimo o problemu i pitamo se gdje je. Tu je, pred našim očima.
Knjiga je prepuna imena i događaja. Zbog nesretne prošlosti, nama je vjerojatno vrlo zanimljiv lik Josipa Broza Tita, čistokrvnog masona kako kaže Lojkić. Nemilosrdno se penjao ljestvicom vlasti. Jedan od bitnih događaja u njegovu životu zapravo je onaj tzv. razlaz sa Staljinom 1948. Nije on tada rekao nikakvo odlučno »ne«, nego je u Londonu, sjedištu suvremene masonerije, pao dogovor da Jugoslavija krene svojim putem i približi se Zapadu, a zauzvrat će Staljinu biti olabavljene sankcije. I tako bi. Poslije Tito odigra i veliku ulogu u tzv. pokretu nesvrstanih. Radilo se zapravo o tome da uz Zapad, ili masoneriju, privuče one zemlje koje su se otrgnule Staljinu i njegovima. Odigrao je to odlično tako da mu je pogreb bio neviđeni povijesni skup svjetskih masona.
Ovo su samo neke od sržnih misli ove knjige. Nju zaista treba uzeti u ruke i čitati. Otvorit će nam oči za prava događanja oko nas. I shvatit ćemo u čemu je problem, zbog čega je svijet ovakav kakav jest. Vjerojatno ćemo tada i odlučiti kako ga barem mrvicu poboljšati.
Miljenko Stojić bpz.ba
