Ivan Kozlica, Alka u politici, politika u Alki, Kulturno društvo – Hrvatski centar za ratne žrtve, Trilj – Zagreb, 2014.
Mnogi se diÄe Sinjskom alkom, Å¡to ne znaÄi da je sve oko nje mirno. Naprotiv.
Kozlica se usudio napisati izvrsnu knjigu na ovu temu, ali to mu određeni ne će oprostiti iz raznoraznih razloga. Radi se zapravo o strani, dan-danas. Kamo Alka pripada?
Knjiga poÄinje govorom o dvadesetom stoljeću i ovom u koje smo zakoraÄili. Ujedno to je priÄao o hrvanju u sinjskoj, i naÅ¡oj, sredini jugoslavenskog i hrvatskog opredjeljenja. Bilo je nesmiljeno. Jedna od najupeÄatljivijih epizoda jest ona o fra Miji KotaraÅ¡u i Vicku Grabovcu. Prvi je uvijek bio franjevac i narodni, hrvatski Äovjek, a drugi se okretao kako vjetar puÅ¡e, joÅ¡ tamo od Austro-Ugarske. Pa se dohvatiÅ¡e jugoslavenski »Sokol« te hrvatski i katoliÄki »Orao«. Letjelo je perje na sve strane. IÅ¡lo je nekako dok na pozornicu ne stupiÅ¡e jugokomunisti. RijeÄi su stavljene u stranu, a toljaga je bila jedini argument. Mnoge alkare i njihove voÄ‘e skratili su za glavu, Äudotvornu Gospu Sinjsku protjerali sa stijega, zabranili hrvatsku trobojnicu sa starim hrvatskim grbom. Umjesto svega toga koÄoperila se zvijezda »u ime naroda«. Nazdravlje!
Stil kojim je knjiga napisana staložen je i smjera u bit. Nema prepucavanja, Äak ni velike polemike, iako Kozlica nastoji razobliÄiti tabue i krivotvorine te otkriti nepoznanice iz alkarske proÅ¡losti. Time ju je teže napasti prividnim argumentima, jer onih pravih, koliko Äitam, do sada jednostavno nema. Iz svega se da nazrijeti da je Sinjska alka u borbi za goli opstanak uglavnom služila vladarima, ali ipak uvijek Äuvajući svoju narodnu, hrvatsku duÅ¡u. Potpuno drukÄije bilo je samo sa Stjepanom Mesićem. Njega su kao hrvatskog predsjednika najprije bili odbacili, da bi tek kasnije okrenuli ploÄu.
Sinjska alka zacijelo treba nastojati biti Äista kako bi mogla služiti na Äast kraja u kojem se odvija. Kozlica to provlaÄi kroz redove i postavlja pitanja Å¡to s raznoraznim jugokomunistima kojih se, odnosno njihovih djela, Alka joÅ¡ nije odrekla? Nabrojimo neke, izravne sudionike u ratnim i poratnim likvidacijama: Peko Bogdan, Bruno Vuletić, Vice Buljan, Ivan Guvo, Marko ÄŒabo… Oni su narodni junaci, Äasni ljudi, a general Mirko Norac osuÄ‘eni je ratni zloÄinac. Morat će se raÅ¡Äistiti te stvari, ako se želi Alka dostojna dubokih narodnih težnji.
Miljenko Stojić bpz.ba