rkestar Hrvatskog narodnog kazališta Split i Martina Filjak, jedna od naših darovitijih glazbenica mlađeg naraštaja, na pozornici HNK Split održat će koncert nazvan Slike s izložbe u subotu 2. travnja s početkom u 20 sati.
Koncertom ravna maestro Ivo Lipanović, a na programu su Drugi koncert za klavir i orkestar u c-molu Sergeja Rahmanjinova, te Slike s izložbe Modesta Petroviča Musorgskog.
Pijanistica Martina Filjak ubraja se među najdarovitije hrvatske glazbenike mlađeg naraštaj koja svojom istovremeno strasnom i lirskom svirkom te tehničkom perfekcijom oduševljava međunarodnu javnost kao „umjetnica galvanizirajuće snage“ s „magnetskom scenskom prisutnošću“.Splitska publika pamti njene nastupe na Splitskom ljetu 2013. kada je za izvedbu Klavirskog koncerta Dore Pejačević sa Simfonijskim orkestrom HRTa nagrađena Juditom, te njen prošlogodišnji solistički recital u zgradi Kazališta koji je kritika proglasila izvanserijskim umjetničkim ostvarenjem.
Drugi klavirski koncert Sergeja Rahmanjinova, nezaobilazno remek-djelo klavirske literature, odlikuje svježina i ljepota melodija kao i prirodnost tijeka glazbe, odnosno gradnje forme, koja se oblikuje s lakoćom, bez imalo isforsiranosti koja često prati virtuoznu koncertantnu formu 19. stoljeća. Slike s izložbe Modest Petrovič Musorgski u originalu za klavir, skladao je 1874, u spomen na prijatelja, slikara i arhitekta Viktora Hartmanna.Musorgski, ruski glazbeni realist svojim je oporim glazbenim jezikom stvarao jedinstven glazbeni svijet unutar ruske glazbene tradicije, sasvim prepoznatljivog rukopisa među ruskom Moćnom gomilicom. Musorgski je odlučio odati počast prerano preminulom prijatelju, skladajući svojevrsnu šetnju izložbom, promenadu, “tijekom koje će se približiti nekim slikama i pogledati ih izbliza, misleći s tugom na svog preminulog prijatelja“. Nakon što se Rimski-Korsakov pobrinuo da rukopis dospije u tisak i do javnosti Slike su intrigirale maštu ne samo brojnih pijanista, nego i brojnih skladatelja i dirigenata, koji su u bogatim tonskim teksturama Musorgskoga čuli orkestralni potencijal. Do danas najpoznatija i najizvođenija orkestracija, ona velikog majstora orkestracije, Mauricea Ravela, nastala je 1922.
D. S. Z. bpz.ba
