Neuspjela farsa i predstava za javnost oko Zakona o izbornim jedinicama koji su predložili bošnjačke stranke doživio je svoj konačni epilog u federalnom Domu naroda, gdje je spriječen jedan u nizu pokušaja entitetskog udara gdje je jedina politička meta bio hrvatski narod i gruba derogacija ustavnog poretka.
S obzirom da je Dom naroda i zamišljen kao dom u kojemu narodi imaju mogućnost zaštite vlastitih interesa putem veta, bošnjački politički akteri postigli su svojevrsni politički „autogol“, svojim ne pojavljivanjem na sjednici na kojoj su jedini i inzistirali.
Zakon o izbornim jedinicama predložen od strane dominantnih bošnjačkih političkih stranaka bio je uvod u konačno pretvaranje Federacije BiH u bošnjački entitet, ali i prvi korak u ukidanje ustavnog načela konstitutivnosti kao ustavnog načela sadržanog u preambuli Ustava BiH. Političkom Sarajevu i glavnim bošnjačkim akterima poprilično je jasna svrha Doma naroda, kao posebnog zakonodavnog filtera gdje je ključni naglasak stavljen na interese konstitutivnih naroda. Isto tako, metode koje su dosad korištene u svrhu marginaliziranja i administrativnog potiskivanja hrvatskog naroda i njegovih predstavnika pokazale su se bezuspješnima jer upravo konstitutivnost daje svrhu ovome domu, kao posljednjoj instanci koja treba potvrditi pojedine odluke federalnog Zastupničkog doma.
Igrokaz koji su priredile bošnjačke stranke, unatoč činjenici da je u startu bio osuđen na propast, nastavljen je medijskim putem i hajkom na hrvatske delegate u Domu naroda kao rušiteljima „demokratske volje većine“.
Iako je uvođenjem konstitutivnosti na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, po apelaciji Alije Izetbegovića i pritiskom međunarodne zajednice, omogućena matematička kontrola od strane bošnjačkih stranaka, načelo konstitutivnosti i dalje ostaje najveća prepreka konačnom stavljanju Federacije pod bošnjačku dominaciju.
Nije teško zaključiti da će sljedeće podrivanje, grubo političko udaranje na Hrvate kao konstitutivnog političkog subjekta ići u smjeru brisanja konstitutivnosti kao ustavnog načela, jer zapravo druge opcije bošnjačka i sarajevska politika i nemaju
