Nakon što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim odredbu Izbornog zakona BiH da se iz svake županije bira po jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih u Federalni dom naroda, ako je takav izabran u županijsku skupštinu, jer je omogućavala da se iz dominantno bošnjačkih županija izabere i do trećina izaslanika u hrvatski klub Federalnog doma naroda i u Federaciji instalira bošnjačka vlast, čime je narušeno ustavno načelo konstitutivnosti i jednakopravnosti triju suverenih naroda u BiH, sada se očekuje presuda Ustavnog suda BiH, po apelaciji predsjedateljice Zastupničkog doma Parlamenta BiH o identičnoj odredbi koja se nalazi u Ustavu Federacije BiH.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Predrag Kožul 
kaže za Hrvatski Medijski Servis kako ne želi docirati Ustavnom sudu, no uvjeren je kako će postupiti identično svojoj ranijoj presudi, te tu odredbu Ustava FBiH proglasiti suprotnom načelu Ustava BiH o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda, koje se njome, kao i odredbom Izbornog zakona narušava.
“Očekujemo dosljednost Ustavnog suda BiH”
-Mi smo računali da, čak, neće biti ni potrebe za izmjenama te odredbe Ustava FBiH jer je presuda Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića vrlo jasna. U njoj stoji da je načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti natkrovljujuće načelo Ustava BiH, da je presuda obvezujuća i da se s njom moraju uskladiti svi drugi propisi, uključujući i one entitetske. No, kako su uslijedile različite interpretacije presude Ustavnog suda, logično je bilo što je gospođa Krišto uputila apelaciju Ustavnom sudu i logično je sad očekivati, bez da dociramo Ustavnom sudu BiH, da kako je spomenutu odredbu Izbornog zakona proglasio neustavnom, isto tako postupi i sa identičnom odredbom u Ustavu FBiH, kazao je Kožul za HMS.
Džaferovićeve izjave “izvan zdravog razuma”
Komentirajući izjave drugog zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Šefika Džaferovića (SDA) da Federacija BiH nije federacija konstitutivnih naroda, već federacija kantona u kojoj žive konstitutivni narodi, Kožul kaže kako je Federacija BiH uz to što je federacija naroda i federacija kantona, ali da Dom naroda nije dom kantona već to što mu i ime kaže dom konstitutivnih naroda.
– To kaže ne samo presuda Ustavnog suda BiH, po Ljubićevoj apelaciji, već je to i mišljenje Venecijanske komisije. To je ona ista Venecijanska komisija koja se vrlo često u bošnjačkim razmišljanjima poteže kao vrhovni autoritet, ali je u ovom slučaju, što je vrlo zanimljivo, oko Izbornog zakona nitko u bošnjačkim krugovima ne smominje, primjećuje Kožul.
On kaže kako je tvrdnja dopredsjednika SDA da Dom naroda nije isključivo etnički, već i građanski dom izvan zdravog razuma
-Mi imamo građanskik dom, to je Zastupnički dom, a Dom naroda i po presudi Ustavnog suda i po mišljenju Venecijanske komisije, ponavljam je dom konstitutivnih naroda i ostalih. No taj stav ne samo Džaferovića, već i drugih bošnjačkih političara, pokazuje one krajnje ciljeve- dominaciju u domu naroda ne samo zadržati na način na koji je imaju i kroz srpski dio doma naroda i kroz ovaj dio doma naroda ostalih nego je i dodatno pojačati.
“SDA bošnjačkoj ljevici drži svijeću”
Naglašava kako je Džaferovićeva izjava na tragu onoga što bošnjačke stranke stalno rade.
– Najgore je što takve izjave dolaze od dužnosnika stranke (SDA) koja nominalno kaže “ne bi mi vama birali predstavnike hrvatskoga naroda, to rade lijeve stranke”, ali pritom i sada vrlo uredno drže svijeću tim nazovi lijevim stranakama. I ne samo da im drže svijeću u tom poslu nego ih i na neki način i motiviraju da s tim nastave, veli Kožul.
“Neki iz “Devedeetke nisu pročitali” HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona”
Osim bošnjačkih stranaka apelaciju Borjane Krišto i HNS-ov prijedlog izbora izaslanika u Federalni dom naroda oštro je napao i Županijski odbor HDZ 1990. stranke čiji su se predstavnici u Predsjedništvu HNS BiH ( Martin Raguž i Ilija Cvitanović) suglasili s predloženim izmjenama, a delegat u Hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta BiH (Martin Raguž), za te izmjene, zajedno s ostalim hrvatskim delegatima, i glasovao. U zajedničkom priopćenju ŽO HDZ 1990. Središnja Bosna i HS-a, stranke bez i jednog vijećnika i zastupnika ističe se kako, kako HDZ BiH svojim prijedlogom izmjena Izbornog zakona “sahranjuje Hrvate u Bosni”.
Kožul u razgovoru za Hrvatski Medijski Servis kaže kako su se zastupnici HDZ 1990 u oba doma Parlamenta BiH kod glasaovanja korektno ponašali, pa ga čudi ponašanje dijela te stranke, preciznije njihova Srednjebosanskog županijskog odbora.
-Imam dojam da neki dužnosnici i u vrhu te stranke, a posebno na toj razini Županijskog odbora “Devedesetke” u Središnjoj Bosni uopće nisu pročitali prijedlog izmjena Izbornog zakona, a to je HNS-ov, a ne prijedlog samo HDZ BiH. Jer da jesu vidjeli bi da se čak povećava broj hrvatskih izaslanika iz Srednjebosanske županije- do sada ih je bilo tri, a sada ih je ćetiri, kaže Kožul.
On ponavlja kako je prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda rađen matetički porecizno, da sukladno presudi ustavnog suda osigura srazmjeru zastupljenost svakog naroda u odnosu na ukupan broj tog naroda u FBiH, te da Hrvati iz Bosne ni na koji način nisu tim prijedlogom diskriminirani u odnosu na Hrvate iz Hercegovine .
Hercegovina i Bosna izbalansirane
– Ako zbrojimo hrvatske mandate iz Bosne i mandate iz Hercegovine, govorim o Federaciji BiH, vidijet ćete da Dom naroda, u ovom prijedlogu HNS-a, ima potpuno izbalansiran broj izaslanika. Dakle, iz Hercegovine imamo; 5 izaslanika iz HNŽ, 3 iz ZHŽ, to je 8, iz Bosne imamo 4 izaslanika iz Srednjebosanske županije, 2 iz da tako kažem mješovite Hercegbosanske županije, te po 1 iz Zeničko-dobojske, Posavske i Tuzlanske županije. Dakle, to je omjer 8 iz Hercegovine, 9 iz Bosne i to govori da je to i u tom dijelu poptuno izbalansirano, kaže Kožul.
Veliki medijski prostor za hrvatske neparlamentarne stranke
Istiuče i kako je zanimljivo koliko neki sarajevski mediji daju prostora nekim neparlamentarnim hrvatskim stranakama i njihovim nekada i polupismenim priopćenjima.
On ističe kako je HDZ napravio matematički izračun, koji je najpošteniji, ali je i uvijek isticao spremnost da se taj prijedlog izmjena Izbornog zakona amandmanski dorađuje u Zastupničkom domu, i da se nekim zahtjevima bošnjačkih stranaka udovolji, ali sukladno presudi Ustavnog suda i načelu da jedan narod drugome ne bira izaslanike, i naravno ne na štetu Hrvata./
