– Vlada FBiH već odreÄ‘eno vrijeme radi u nepotpunom sastavu uslijed izlaska ministara DF-a iz vlasti. MeÄ‘utim, na samom radu Vlade se to uopće ne osjeti. Å toviÅ¡e, rad Vlade FBiH je na iznimno visokoj razini i zadovoljan sam kako se ovaj saziv nosi sa svim poteÅ¡koćama, kojih ima, suoÄava s problemima, rjeÅ¡ava nagomilane poteÅ¡koće, a sve u skladu i duhu usvojene Reformske agende. Normalno je da je potrebno popuniti ispražnjene pozicije unutar Vlade kako bi taj rad bio bolji. OÄekujem da se to vrlo skoro dogodi, tj. da ove pozicije popune ministri stranaka iz “boÅ¡njaÄke kvote†sukladno izbornim rezultatima, izjavio je u u untervju VeÄerenjem listu federalni ministar prometa i veza Denis Lasić.
A kako gledate na mogućnost da se u vlasti nađe i HDZ 1990.?
– HDZ BiH je s ostalim strankama unutar HNS-a imao takav izborni rezultat, a samim time i odgovornost, da u punom kapacitetu popuni “hrvatsku kvotu†unutar Vlade FBiH. Uopće, niti je bilo razloga na poÄetku formiranja vlasti u FBiH, a ni sada za ukljuÄivanje nekih drugih. Pogotovo znajući namjere i krajnji cilj vodstva spomenute stranke, joÅ¡ iz predizbornog i izbornog vremena, sigurno ne mogu imati sugovornika u HDZ BiH. Oni koji su tražili i dobivali glasove od drugih naroda, a samo u cilju naÅ¡koditi svom hrvatskom narodu, neka budu dio vlasti ispred tih naroda.
Treba li ovu rekonstrukciju pratiti vertikalna promjena vlasti na svim razinama, od županije do države?
– Svakako. Ovoj državi i njezinim graÄ‘anima je dosta politiÄkih prepucavanja i odgaÄ‘anja provedbe izbornih rezultata. ProÅ¡la vlast u FBiH je pokazala apsurd svog nakaradnog formiranja i djelovanja. Potpuno, protoÄno i sinkronizirano provoÄ‘enje zakonskih reformi, mjera, odluka, podrazumijeva istu ili vrlo sliÄnu parlamentarnu većinu na svim razinama. Koliko vidim, uskoro će tako i biti.
ZaÅ¡to se u dijelu Sarajeva prihvaćanje Mehanizma koordinacije protumaÄilo uvodom u treći entitet i može li biti sporno sudjelovanje županija na europskom putu zemlje?
– Ponosan sam na Ävrsto djelovanje svih Å¡est ministara iz HDZ BiH upravo i u ovom segmentu prihvaćanja Mehanizma koordinacije, Ävrsto opredijeljenje europskog puta, ali uvažavajući svu raznolikost FBiH, na kojem županije imaju znaÄajno mjesto i odgovornost i Äiji će se stavovi itekako uzimati u obzir. Nažalost, dio spomenutog “Sarajeva†je, opet zahvaljujući proÅ¡lom sazivu Vlade FBiH, nauÄio na instaliranje svojih posluÅ¡nika u sklopu “hrvatske kvoteâ€. Ljudski, nije se baÅ¡ lako pomiriti, da nakon tog uvriježenog i za njih sasvim normalnog djelovanja doÄ‘u neki, nacionalno osvijeÅ¡teni, koji su suÅ¡ta suprotnost tom radu i koji imaju granicu ispod koje ne idu.
Kada se mogu oÄekivati promjene u svim javnim poduzećima i agencijama koje su u vaÅ¡emu resoru?
– Federalno ministarstva prometa i veza je vrlo opsežno ministarstvo. Naime, uz sve ingerencije, unutar Ministarstva se nalazi niz znaÄajnih javnih poduzeća (BH Telecom, HT Mostar, BH PoÅ¡ta, HP Mostar, JP Autoceste FBiH, Ceste FBiH, Ceste d.d. Mostar, Sarajevoputevi, Željeznice FBiH, Aerodrom Sarajevo, Mostar, Tuzla…). U velikoj većini njih promjena je već bilo, ili su u tijeku iz proceduralnih razloga. Moj osobni stav, a koji je sukladan stavu Vlade, je da u ta poduzeća trebaju doći sposobni rukovoditelji, menadžeri koji će znati žurno sanirati sve probleme i gubitke koje su zatekli. Ne želimo da to bude ustaljena praksa zapoÅ¡ljavanja stranaÄkih podobnika. Javna poduzeća i po svom nazivu su poduzeća svih graÄ‘ana FBiH, i tako se treba odnositi u radu i upravljanju tim poduzećima. Je li to tako, graÄ‘ani o tome najbolje sude, a svoje miÅ¡ljenje kažu svake Äetiri godine.
Kakva su vaÅ¡a oÄekivanja u pogledu nastavka izgradnje koridora Vc?
– OÄekujemo poÄetak radova na dionici PoÄitelj – Zvirovići, te Zenica sjever krajem ove godine. Dionice su i tehniÄki teÅ¡ke, a i financijski traže znatna izdvajanja. Procedura oko kreditnih zaduženja je zavrÅ¡ena, natjeÄaji su pri kraju, tako da oÄekujemo vrlo skoro sjednice ZastupniÄkog doma i Doma naroda na kojima bi se konaÄno trebalo dobiti zeleno svjetlo za potpisivanje ugovora i poÄetak radova. Cilj je da se velika većina domaćih graÄ‘evinskih tvrtki angažira, a istodobno idemo na pripremu za izgradnju ostalih dionica.
S obzirom da je bilo određenih špekulacija, možete li nam potvrditi ili demantirati hoće li u ovome mandatu vlasti doći do prodaje državnoga udjela u telekomima?
– Ova Vlada FBiH ima jednu dobru odnosno loÅ¡u osobinu, a to je da svaki problem definira, naziva ga pravim imenom i donosi rjeÅ¡enje. U najvećem broju sluÄajeva to nije popularno, meÄ‘utim, druge nema. Svakako da želimo zadržati većinski udio u svim poduzećima, pa tako i u telekomima. Nismo pobornici gaÅ¡enja požara po potrebi, jer je to kratkog daha, poglavito ako to služi kratkotrajnom saniranju odreÄ‘enih dubioza.
Jedan od važnijih prioriteta postavljenih ispred BiH i Srbije je moderniziranje pruge Sarajevo – Beograd. Koliko je taj projekt znaÄajan za posrnule Željeznice, ali i BiH u cijelosti?
– Željeznice FBiH su poduzeće koje je u velikim i složenim problemima. Financijske dubioze koje su godinama nastajale su u stotinama milijuna maraka. Obveze prema Poreznoj upravi, prema dobavljaÄima (neracinalna kupovina vlakova itd.), kriza željezniÄkog prometa općenito, te loÅ¡ menadžment su doveli do toga. Tražili smo i ukljuÄivanje državne razine jer su Željeznice itekako bitne za gospodarstvo BiH i trebaju žurnu reakciju i pomoć. Unutar Željeznica FBiH se već rade odreÄ‘ene rekonstrukcije i moderniziranje (Sarajevo – Bradina – Konjic), te svakako želimo podržati projekte modernizacije i sve projekte unutar željezniÄkog sektora bpz.ba