Uporni pokušaji uzurpacije institucija Bosne i Hercegovine od bošnjačkih političara – u prvom redu dužnosnika SDA, rezultirat će jednim fijaskom i neće utjecati niti na jedan bitan proces, rekao je za Dnevnik.ba predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora i zastupnik u Saboru Republike Hrvatske Božo Ljubić.
Naime, u svega nekoliko tjedana dužnosnici SDA su uzeli sebi za pravo pisati službenom Bruxellesu na način da svoja osobna stajališta podvaljuju kao stavove BiH. Najsvježiji je primjer dvojice zastupnika SDA Šefika Džaferovića i Safeta Softića koji su u srijedu u pismu zatražili od predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija „pomoć u zaustavljanju gradnje Pelješkog mosta dok se ne riješi pitanje morske granice između BiH i Hrvatske kod Neumskog zaljeva“. Time su nastavili višemjesečne napade bošnjačkih čelnika na taj ključni projekt Republike Hrvatske.
U pismu čije su preslike upućene i na adrese drugih visokih europskih dužnosnika poput predsjednika Europske komisije Jan Claude-Junckera, zamjenici predsjedatelja Zastupničkog i Doma naroda parlamenta Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Safet Softić su rekli kako BiH nikada nije dala formalnu suglasnost za gradnju Pelješkog mosta pa ga se ne bi smjelo graditi. Pismo je predstavljeno kao službeni stav BiH.
Sedam dana ranije ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović putem MVP-a BiH poslalo je ministru mora, prometa i infrastrukture RH Olegu Butkoviću “Obavještenje o pravnim smetnjama za izgradnju Pelješkog mosta”.
U svom pismu Osmanović je zaprijetio kako će BiH tobože pretendirati na teritorij Hrvatske ako se gradnja mosta ne zaustavi. I on je, kao i spomenuti zastupnici, pokušao svoj stav predstaviti kao službeni stav Vijeća ministara, a zloupotrijebio je i činjenicu da je ministar vanjskih poslova Igor Crnadak zapravo kadar odan SDA.
Najpoznatiji takav slučaj je bio, pak, kad je bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA pokušao pred Međunarodnim sudom u Haagu obnoviti tužbu BiH protiv Srbije za genocid. Tad se stav bošnjačke politike pokušao također predstaviti kao stav BiH.
Sličnih primjera gdje bošnjački političari zapravo uzurpiraju institucije BiH (i tako ih zapravo uništavaju) ima bezbroj.
„Ovo nije prvi put da se tako nešto događa, ali se uistinu nadam da je posljednji. Sve je to samo nastavak onoga što bošnjačka politika radi još od rata i poraća, ali sad je to napokon postalo prokazano“, rekao je Ljubić za Dnevnik.ba
Svima je sada postalo jasno, veli Ljubić, o čemu se tu radi.
„Takvi pokušaji doživljavaju fijasko. Svima je sada jasno da se tu radi o uzurpaciji institucija“, izjavio je Ljubić.
Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a je naglasio kako pisma koja šalju bošnjački dužnosnici u ime BiH zapravo nemaju nikakav značaj i neće utjecati ni na kakve bitne procese. Ljubić u cijeloj priči vidi i pozitivnu stranu.
„Sve to samo demaskira situaciju u BiH. Ovime se konačno otvara mogućnost da se tri konstitutivna naroda, tj. njihovi legitimno izabrani politički predstavnici dogovore o BiH“, izjavio je.
Uzroke ovakvih besmislenih poteza bošnjačkih političara Ljubić vidi kroz više razloga.
„Postoji jedna mitomanija kod dobrog dijela bošnjačkog političkog spektra, a posebno u bošnjačkim kvaziznanstvenim krugovima, koji žele od Neuma napraviti luku, nešto što je potpuno neizvedivo. Također, želi se imati nekakav instrument ucjene Republike Hrvatske, ali zbog procesa unutar BiH. Kako je Hrvatska supotpisnik i Daytonskog i Washingtonskog sporazuma koji su prekršeni na štetu bh. Hrvata, Hrvatska ima obvezu u međunarodnim krugovima upozoravati na tu činjenicu. Bošnjačka politika želi ucjenama spriječiti Hrvatsku da to čini“, pojasnio je Ljubić.
No, smatra kako će takvi potezi imati samo kontraefekte. Također, naveo je i kako je paradoks da je bošnjačka politika istovremeno i glavni kočničar prometnog povezivanja Neuma s ostatkom BiH.
„Oni sabotiraju izgradnju ceste Stolac-Neum. To je jedan apsurd kakvog nigdje nema“, izjavio je.
Ljubić je istaknuo kako sve to vodi ka dokazivanju da je BiH s postojećom strukturom nemoguća, a to otvara prostor za razgovore o rekonstituciji BiH, odnosno o korjenitoj ustavnoj reformi koja bi napokon od BiH trebala stvoriti funcionalnu državu u kojoj nikakva interesna skupina neće biti u mogućnosti zlorabiti zajedničke državne institucije./HMS/
