Središnje izborno povjerenstvo BiH, kako je najavilo danas danas će raspisati opće izbore u BiH. Trebaju li Hrvati i hrvatske stranke sudjelovati na tim izborima s obzirom da se nije izmjenio Izborni zakon prema presudi Ustavnog suda BiH, koja nalaže izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Predsjedništvo BiH, pitali smo predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH Božu Ljubića
Razgovarao: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
LJUBIĆ: Član SIP-a Suad Arnautović bio eksplicitan i najavio je da će SIP raspisati izbore za 2. listopada jer ih na to „obvezuje Izborni zakon“. Ja tvrdim da BiH nema Izborni zakon na osnovu kojega je moguće na ustavan i zakonit način provesti izbore. Naime, Ustavni sud je, na osnovu moje ustavne tužbe, proglasio neustavnim dio Izbornog zakona koji regulira izbor delegata/izaslanika u Dom naroda BiH. Nakon što Parlamentarna skupština nije u zadanom roku izmijenila Izborni zakon, Ustavni sud je 2017. stavio van snage taj dio Izbornog zakona, te sada imamo golemu „rupu u Zakonu“. Tako da sada nije moguće na zakonit način izabrati Dom naroda Federacije a samim tim niti predsjednika i dopredsjednike Federacije a niti Dom naroda Parlamenta BiH, jer se dvije trećine izaslanika, 10 od 15, Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH bira iz Doma naroda Federacije. Ja znam da našoj tradiciji na „zapadnom Balkanu“ nije strano „korištenje rupa u zakonima“. Nadam se da se naši međunarodni partneri neće pridružiti ovoj tradiciji. Uz to ni Središnje izborno povjerenstvo nije imenovano na zakonit način, pa nema niti uvjeta za zakonite i poštene izbore.
HMS: Špekulira se kako bi “visoki predstavnik” Schmidt mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona kojima bi se provele presude Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” i Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci” i druge. Bi ste li podržali takvu Schmidtovu odluku?
LJUBIĆ: Dok god je bilo vremena i minimalnih izgleda da mi sami dogovorimo izmjene Izbornog zakona, ja sam zagovarao tu opciju i nisam prizivao intervenciju međunarodnih predstavnika osim u vidu medijacije ili facilitacije. Sada je sasvim jasno da mainstream bošnjačke politike, uz časne izuzetke, ne želi dogovor, odnosno, koristeći „Zakon s rupom“ ili „rupu u Zakonu“, želi izabrati kontrolni paket u klubu Hrvata Doma naroda i na taj način ovladati Federacijom. Naravno, prepreka na tom putu je Aneks 4 Daytonskog sporazuma-Ustav BiH i Izborni zakon koji je temeljen na Ustavu, otuda opstrukcije i na kraju blokada izmjene Izbornog zakona. Hrvatski narodni sabor i naš pregovarački tim je učinio maksimalan napor da se dođe do dogovora. Epilog je poznat. Prepreka na putu dekonstituiranja Hrvata bi trebao biti i aneks 10. Daytonskog mirovnog sporazuma, iako je u prošlosti zapravo zlouporabljen, upravo u suprotnom smjeru, od strane bivših visokih predstavnika. Time je i odgovornost Christiana Schmidta još veća. Radi podsjećanja, citirat ću dio nadležnosti visokog predstavnika iz aneksa 10.D Mirovnog sporazuma: Čl. I., Visoki predstavnik:…„održavanje slobodnih i poštenih izbora“…, Čl. II: Mandat, metode koordiniranja i veze Visoki će povjerenik: a. nadgledati provedbu mirovnoga rješenja; Čl. V: Konačna nadležnost za interpretaciju; Visoki povjerenik ima ovlaštenje za konačnu interpretacije ovoga Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnoga rješenja.
Bez obzira na kontroverze oko imenovanja Christiana Schmidta na poziciju visokog predstavnika, on ima podršku neporecivih centara moći u međunarodnoj zajednici i kao takvoga ga imamo pravo obvezivati na odgovorno korištenje svoje funkcije. Izbori bez promjene Izbornog zakona ne bi bili ni slobodni niti pošteni a Visoki predstavnik je za to, između ostalog zadužen. Zato ga je držim obvezanim da nametne izmjene Izbornog zakona u sladu s Odlukom Ustavnog suda BiH i omogućiti legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda kako u Predsjedništvu tako i domovima naroda, te sukladno Odluci Europskog suda za ljudska prava, omogućiti svim građanima da se kandidiraju.
HMS: Što ukolikoko Bošnjaci ponovo izaberu Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i jednu trećinu izaslanika u hrvatski klub Federalnog doma naroda, pa po treći put formiraju izvršnu vlast u FBiH bez predstavnika Hrvata, što bi trebao biti odgovor hrvatske politike u BiH?
LJUBIĆ: Umjesto odgovora upućujem na zaključke Izvanrednog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora, kojima nema ništa dodati niti oduzeti.
HMS: Što mislite o prijedlogu predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da Hrvatska uvjetuje ratifikaciju sporazuma o pristupanju Švedske i Finske NATO-u izmjenama Izbornog zakona, koje bi omogućile da i Hrvati mogu birati člana Predsjedništva i sve izaslanike u hrvatski klub Federalnog Doma naroda?
LJUBIĆ: Smatram da su i predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović doprinijeli da se hrvatsko pitanje u BiH internacionalizira i postane vidljivo u centrima moći međunarodne zajednice. Naravno, odgovornosti i nadležnosti Vlade i diplomacije su mnogo veće i s te strane je poduzeto i najviše aktivnosti na međunarodnom planu. Cijenim zauzetost predsjednika Milanovića za hrvatsku ravnopravnost u BiH ali osobno, ali i kao član Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, nisam sklon sankcioniranju Finske i Švedske ako zatraže prijem u NATO. Smatram da i bez toga Hrvatska ima dovoljno instrumenata da kod svojih saveznika u EU i NATO, a među njima su i „neporecivi centri moći“ nadležni za odluke međunarodne zajednice u BiH, ishode podršku legitimnim ustavnim pravima hrvatskog naroda u BiH. S druge strane smatram da Hrvatska treba ozbiljno razmotriti uvođenje sankcija za sve one u BiH ali i izvan BiH koji rade protiv hrvatskih državnih i nacionalnih interesa. Primjera radi Ž. Komšić prije par tjedana u Mostaru izjavi da Hrvatska i Srbija nastavljaju agresiju na BiH, te da je zadovoljan što su propali pregovori oko izmjena Izbornog zakona „jer bi to omogućilo Hrvatskoj da upravlja u BiH.“ Isti taj Komšić je prije par godina pokrenuo tužbu protiv Hrvatske zbog gradnje Pelješkog mosta a njegov savjetnik je prije nekoliko godina priprijetio slanjem vehabija na Jadran tijekom turističke sezone. Hrvatska koja je uvela sankcije jednom Lavrovu ili Putinu, s razlogom, ne bi se trebala suzdržavati od uvođenja sankcija onima koji rade protiv hrvatskih državnih i nacionalnih interesa. Kako onima iz BiH tako i izvan BiH.
HMS: Kako komentirate izjave lidera SDA Bakira Izetbegovića da je Željko Komšić legitimni predstavnik Hrvata, jer je izabran po zakonu i jer se borio u Armiji BiH i njegove stavove da SDA ne pristaje da se “probosanske snage” koje podržava 60 posto birača “sabije u 30 posto vlasti”?
LJUBIĆ: Legitimitet izabranom dužnosniku daju birači koji su ga birali. Prema tome Željko Komšić je legitimni predstavnik bošnjačkog naroda, jer su ga Bošnjaci i birali. Odgovor na drugi dio pitanja je još tijekom pregovora o budućnosti BiH, Bakirovom ocu rahmetli Aliji sugerirao Carl Bildt, kada mu je rekao da odluči, da li za Bošnjake hoće „30 posto vlasti na 100 posto teritorija BiH ili 100 posto vlasti na 30 posto teritorija BiH“. Ne možeš dobiti 100 posto vlasti na 100 posto teritorija BiH, navodno je rekao Carl Bildt. Samo BiH kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda ima budućnost kao funkcionalna i prosperitetna država.
HMS: Izetbegović je nedavno izjavio i kako Armija RBiH nije činila ratne zuločine. Je li to po tzv. Inzkovom zakonu, inkriminirajuća tvrdnja na koju bi trebalo reagirati Tužiteljstvo BiH?
LJUBIĆ: Ne smatram se niti nadležnim niti kompetentnim odgovoriti na ovo pitanje. Tužiteljstvo je nadležno za eventualna kršenja i ovoga kao i ostalih zakona. Nadam se tužiteljstvo neće selektivno odnositi prema procesuiranju eventualnih počinitelja./HMS/
