Večras, 8. srpnja, u prvoj utakmici večeri na Malonogometnoj ligi mjesnih zajednica Grada Širokog Brijega sastali su se Ljubotići i Desna Obala.
Ljubotići su uvjerljivo slavili rezultatom 5:1.
Strijelci za Ljubotiće bili su Ivan Vukoja (2 pogotka), Zvonimir Vukoja, Drago Galić i Tomislav Galić.
Zgoditak za Desnu Obalu postigao je Ante Rezić.
U drugom dvoboju večeri snage su odmjerili Turčinovići i Rasno. Turčinovići su bili bolji rezultatom 4:2.
Trostruki strijelac za Turčinoviće bio je David Bubalo, a u strijelce se još upisao i Marko Kožul.
Pogotke za Rasno postigli su Luka Brkić i Franjo Skoko.
U posljednjoj utakmici večeri sastali su se Trn i Privalj. Utakmica je završena neriješeno rezultatom 1:1.
Strijelac za Trn bio je Ante Ivanković, dok je za Privalj gol postigao Martin Ivanković.
08.07.2024., ponedjeljak
20:00h Ljubotići – Desna Obala 5:1
21:00h Rasno – Turčinovići 2:4
22:00h Privalj – Trn 1:1
Raspored za sutra:
09.07.2024., utorak
20:00h Dobrkovići – Ciglana Gradac
21:00h Kočerin – Biograci
22:00h Lijeva Obala – Mokro
(FOTO: Športski savez Široki Brijeg)
Vrisak.info
Mostar dobio ‘urbanu tržnicu’
Šef izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Europske unije Johann Sattler otvorio je u Mostaru na lokaciji Male tepe „urbanu tržnicu“.
Koncept „urbane tržnicu“ podrazumijeva mobilna prodajna mjesta poljoprivrednih proizvoda uz unaprijeđenu higijenu i sigurnost hrane, a ukupna vrijednost investicije je 242.945 KM, od čega je 181.937 KM osigurala Europska unija.
– Kroz potporu EU lokalnim zajednicama ovim projektom dodatno je ojačana infrastruktura i poljoprivredni razvoj Grada Mostara – istaknuo je veleposlanik Sattler, koji je zajedno s mostarskim gradonačelnikom Mariom Kordićem i zamjenikom rezidentnog predstavnika Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini Victorom Munteanuom presijecanjem vrpce označio početak rada modernizirane tržnice.
Sattler je obećao daljnju pomoć Europske unije razvoju bh, poljoprivrede, podsjetivši kako je upravo poljoprivreda najvažnija grana europskog gospodarstva.
– Kada pogledate proračun Europske unije mogli biste pomisliti kako su infrastruktura i obrana najvažniji njegovi segmenti, međutim to nije tako. Najveći dio europskog proračuna otpada na poljoprivredu i to najbolje potvrđuje važnost ovoga sektora – istaknuo je Sattler.
Modularni kiosci
U okviru projekta EU podrške konkurentnosti poljoprivrede i ruralnom razvoju u BH sudjelovalo je 170 poljoprivrednika i 12 jedinica lokalnih uprava, među kojima i Mostar.
Tržnica na Maloj tepi dobila je 21 modularni kiosk za krajnje korisnike – vlasnike obiteljsko-poljoprivrednih gazdinstava, koji su pored novih lokacija za prodaju svojih proizvoda dobili i obuku o marketingu, propisima o hrani, sanitarnom minimumu i sigurnom rukovanju proizvodima u prodaji.
– Ideja projekta je bila da se Tepa, koja je tradicionalno mjesto okupljanja i prodaje poljoprivrednih proizvoda, a koja već neko vrijeme nije infrastrukturno adekvatna, stavi u turističku ponudu Grada Mostar te se rodila ova ideja koju su UNDP i EU podržali – rekao je gradonačelnik Mostara Mario Kordić.
Podrška poljoprivrednicima
Zejna Šanjević Kassmual iz Udruženja žena „Univerzum“, čije članice su među korisnicima novouređene tržnice, zahvalila je investitorima što su im osigurali prostare na kojem mogu izložiti svoje autentične i originalne proizvode.
Dodala je kako je ovim projektom ujedno podržano ekonomsko jačanje žena, prenosi Pogled.ba.
EU projekt podrške EU 4AGRI financira se u okviru instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Vrijedan je 20 milijuna eura, a zajednički ga provode i sufinanciraju UNDP i Češka razvojna agencija (CzDA).
Zamjenik rezidentnog predstavnika UNDP-a u BiH Victor Munteanu podsjetio je kako je projekt pokrenut nakon završetka pandemije koronavirusa kako bi se pomoglo poljoprivrednicima.
– Fantastično je što će ova stara tržnica dobiti novo lice i novu tehnologiju, što će ispunjavati sve sanitarne mjere. Također je važno što se tržnica nalazi uz rutu kojom prolaze turisti na putu do Starog mosta – kazao je Munteanu.
Vrisak.info
Od iduće godine Hrvatska uvodi vojni rok. Tko se pozove na priziv savjesti služit će civilni vojni rok duplo duže
Hrvatska od 1. siječnja iduće godine opet uvodi vojni rok.
U ovom trenutku u Ministarstvu obrane (MORH) radi se punom parom na izmjenama Zakona o obrani i zakona o službi u Oružanim snagama te pratećim pravilnicima koji će biti temelj za to da već od početka sljedeće godine prvi ročnici koji će morati obvezno služiti vojni rok krenu na obuku.
Hrvatska vojni rok nije ukinula već ga je 2008. godine samo zamrznula tako da se cijela stvar neće pokrenuti iz nule jer već postoji i zakonodavstvo, ali i praksa po kojoj se obuka odvijala do prije 16 godina. Naravno, trebat će sve to prilagoditi novim zahtjevima i okolnostima, piše Novi list.
Još uvijek nije odlučeno hoće li vojni rok trajati dva ili tri mjeseca. Ako bi se išlo na prvu varijantu onda bi ročnici dobili samo temeljnu pješadijsku obuku, a ako bi vojni rok trajao tri mjeseca onda bi se tijekom trećeg mjeseca ročnici slali na neki oblik specijalističke obuke u kopnenoj vojsci, zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani ili mornarici.
Svake godine između 17.000 i 18.000 muškaraca postaju punoljetni
Nakon što bi odslužili vojni rok, ročnici koji su prošli obuku mogli bi birati hoće li se nakon toga vratiti u civilstvo, nastaviti se baviti svojim uobičajenim poslovima i biti dio vojne pričuve ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.
Kako se može doznati u MORH-u, obuka ročnika odvijat će se u vojarnama u Požegi, Sinju i Kninu. Svake godine između 17.000 i 18.000 muškaraca postaju punoljetni. Naravno, neće svi oni ići na obuku. Jedan manji dio njih neće proći liječnički pregled.
Drugi dio, očekuje se puno veći, pozvat će se na priziv savjesti i neće služiti vojni rok, odnosno neće imati vojnu obuku. Oni će u tom slučaju morati služiti civilni vojni rok, koji će biti duži od vojnog, moguće i dvostruko. Kroz sustav Civilne zaštite oni će dobiti obuku kako postupati u slučaju prirodnih katastrofa kao što su požari ili poplave ili naučiti osnove pružanja prve pomoći.
Odgoda zbog fakulteta
Bit će moguće i odgoditi služenje vojnog roka. Na primjer, oni koji nakon srednje škole upišu fakultet imat će pravo zatražiti odgađanje služenja vojnog roka dok ne završe visoko obrazovanje, navodi Dnevnik.ba.
U Ministarstvu obrane procjenjuju da će u prvoj godini, odnosno u 2025., kroz obveznu obuku proći između 4000 i 4500 ročnika i to u četiri ili pet poziva, svakih nekoliko mjeseci.
Vrisak.info
