U mjestu Stara Teskera kod LjubuÅ¡kog, na mikrolokaciji Brložina, gdje su voÄ‘ena zaÅ¡titna arheoloÅ¡ka iskopavanja najzanimljiviji nalaz je spiralno-naoÄarasti privjesak od bronce koji predstavlja reper za datiranje ovog groba u razdoblje kasnog bronÄanog doba, tj. 1200. – 800. god. pr. Kr.
Kako je kazao asistent na Odjelu za arheologiju Filozofskog fakulteta u Mostaru te savjetnik za kulturu općine LjubuÅ¡ki Mirko RaÅ¡ić, koji vodi ovo iskapanje, dimenzije privjeska su 5, 5 cm x 2 cm x 2 mm i ujedno ovo je prvi nalaz na podruÄju Bosne i Hercegovine s grobnim kontekstom.
“On ima svoje analogije s par sliÄnih primjera iz Muzeja na Humcu i Muzeja u Livnu, no ti nalazi su dospjeli s nepoznatih nalaziÅ¡ta kao donacije te time izgubili znanstvenu vrijednostâ€, napominje RaÅ¡ić.
Naime, vlasnik imanja Stipe Granić obavijestio je arheoloÅ¡ki Muzej na Humcu te Odjel za kulturu općine LjubuÅ¡ki o pronalasku potencijalnog arheoloÅ¡kog nalaziÅ¡ta prilikom mehaniÄkih radova na svojoj parceli, javlja Fena.
“Terenskim pregledom ustanovljeno je kako je rijeÄ o prapovijesnom grobu s arhitekturom u obliku kamenog sanduka, s Äetiri boÄne i jednom nadgrobnom ploÄomâ€, kazao je RaÅ¡ić.
“Grob je ukupan pored kamenog živca te je uokolo zasut sitnim i lomljenim kamenom koji je sprjeÄavao uruÅ¡avanje stranica groba, a zasut je bio kamenom kao i svi tumuli (popularno zvane gomile) na prostoru Hercegovine, no pretpostavljamo kako je u recentnijem vremenu taj kamen iskoriÅ¡ten za izgradnju prizida, kuća, okućnica i sliÄnoâ€, kazao je RaÅ¡ić.
“Bilo je potrebno žurno reagirati kako bi smo sprijeÄili devastaciju ili uruÅ¡avanje grobne arhitekture poradi utjecaja ljudi ili atmosferilijaâ€, istaknuo je RaÅ¡ić.
TakoÄ‘er, u samoj zapuni groba pronaÄ‘en je kostur pokojnika u zgrÄenom položaju na lijevom boku, a saÄuvane su bedrene i kosti nadlaktice te ulomak mandibule tj. Äeljusti.
Ovakva nalaziÅ¡ta, dodao je RaÅ¡ić za Fenu, uobiÄajeno su iznimno skromna pokretnim arheoloÅ¡kim materijalom.
“No, ovoga puta je pronaÄ‘en niz ulomaka autohtone prapovijesne keramike, unutar ali i u niveleti uokolo samog grobaâ€, kazao je RaÅ¡ić te dodao kako se elementarnim pregledom kostiju može utvrditi samo kako je rijeÄ o odrasloj ženi, dok će radiokarbonska analiza dati znantno viÅ¡e podataka.
Pokretni arheološki materijal će nakon konzervacije biti dio arheološkog fundusa Muzeja na Humcu te dostupan za prezentaciju.
Na iskopavanju sudjeluje i student arheologije Tomislav Mihalj te kustos zbirke Muzeja na Humcu fra Milan Jukić.
