tanje sigurnosti u FBiH ocjenjujemo zadovoljavajućim, barem kada je riječ o statističkim podacima. Ipak, kada je riječ o kriminalitetu, on je puno ozbilniji nego što to statiske pokazuju. Najveći sigurnosi izazov u svakom slučaju za policiju općenito je terorizam, odnosno djelovanje radikalnih zajednica u BiH i organizirani kriminal, naglasio je gostujući u Dnevniku TV1 direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač.
TV1: Prije sedam dana rekli ste kako se nadate da nećete završiti kao pokojni Jozo Leutar. Zašto biste mogli završiti kao pokojni Jozo Leutar?
LUKAČ: Prije nego što konkretno odgovorim na ovo pitanje htio bi reći da su rezultati rada Federalne uprave policije za prvi kvartal 2016 godine, ne samo po statističkim podacima nego i po sadržaju onoga što je urađeno najbolji rezultati odkako postoji FUP. Ima puno razloga zašto su oni bolji, kada je riječ o kvalitetu rada FUP-a, ali određene aktivnosti koje mi provodimo i koje ćemo nastaviti kao i određeni predmeti u budućem vremenu su uzroci za ovu ocijenu koju sam rekao na konferenciji za novinare. Ja ne kažem da će se to dogoditi i svjestan sam težine te izjave ali imajući u vidu da određena saznanja do kojih mi dolazimo u našem radu u odnosu na sigurnosne prijetnje koje upućuju prema direktoru FUP, jer sam ja nositelj tih aktivnosti ukazuju na ozbiljnost tih prijetnji i te prijetnje mogu završiti i na takav način kao što je fizički napad.
TV1: Tko bi bio sretan da Vas vidi ili umirovljenog ili kako rekoste u grobu?
LUKAČ: Prije svega rade na ovom prvom jer oni smatraju da ako ja odem da će to stati kada je riječ o istragama a radi se o vrlo složenim istragama, vrlo ozbiljnim krivičnim djelima koja su u fokusu našeg istraživanja gdje se pojavljuju kao izvršitelji tih djela kriminalci najvišeg ranga i što je dodatno otežava to što su u vezi s tim krivičnim djelima i kriminalcima koji primjenjuju vrlo ozbiljne metode sicilijanske mafije i određene osobe iz sigurnosnih struktura u BiH.
TV1: Jesu li tu i političari umješani?
LUKAČ: Ne mogu tvrditi da su političari umješani u izvršenja krivičnih djela ali određene relacije u personalnom smislu postoje.
TV1: Kažte sigurnosne službe BiH, regije ili iz FBIH?
LUKAČ: Iz FBIH sa nekim službama s državne razine.
TV1: Znači li to da je to na tragu kriminala koje su radili pripadnici obavještajnih službi zajedno s političarima?
LUKAČ: Ne mogu tvrditi da su to pripadnici obavještajnih službi, ali su pripadnici nekih sigurnosnih agencija i pojedinci koji se mogu dovesti…
TV1: Što ste to otkrili pa Vam prijete ako možete o tome govoriti?
LUKAČ: Radi se o organiziranom kriminalu različitog tipa, za opojne droge, reketiranje, iznude, šverc visokotarifnih roba, određene pljačke, ubojstva itd.
TV1: Čije pritiske trpite?
LUKAČ: Pritiske tih struktura koje to pokušavaju u ovoj fazi rješiti na način da se preko određenih pojedinaca iz političkih struktura izvrši uklanjanje direktora FUP-a.
TV1: Želite reći da će biti sretni kada Vas, i ako Vas likvidiraju?
LUKAČ: Možda je to morbidna kvalifikacija ali poznavajući metode djelovanja ljudi iz krim miljea za njih takve metode nisu strane.
TV1: Je li se netko u ovoj državi zabrinuo zbog Vaše izjave, osim obitelji?
LUKAČ: Ja ne znam da se itko zabrinuo.
TV1: Je li Vas je netko nazvao od ključnih političara u državi da Vas pita treba li Vam nešto?
LUKAČ: Ne, nije me nitko nazvao. Ja se ne brinem puno, možda sam previše hrabar ako se to tako može reći, ali to je sastavni dio mog posla. Ovaj posao radim 30 godina i prošao sam kroz puno izazova.
TV1: Zločinačke organizacije su spremne na sve. Pokušale su zatrašiti tužiteljicu i njenu asistenticu, presreli ste takve razgovore, kasnije ste razgovarali s tom tužiteljicom i ona je rekla da joj nisu prijetili. Odkud taj strah kod tužiteljice, kako ga objašnjavate i koliko takve stvari mogu utjecati na posao tužitelja?
LUKAČ: Mogu puno utjecati. Ovdje se radi o mladoj tužiteljici i potpuno je normalno da ljudi osjećaju određen strah imajući u vidu s kojim profilima likova dolaze u tijeku rada, tako da nije to ništa neobično imajući u vidu stanje kakvo imamo u našem društvu i zemlji. Ovakva saznanja i pojave nisu nova niti se prvi put pojavljuju.
TV1: Trebaju li se građani zabrinuti zbog ovog stanja, hoće li biti gore?
LUKAČ: Ne mogu tvrditi hoće li biti bolje ili gore, uglavnom, mi stanje sigurnosti u FBIH ocjenjujemo zadovoljavajućim barem kada je riječ o statističkim podacima. Jučer smo imali sastanak županijskih komesara. Ali stanje kada je riječ o kriminalitetu on je puno ozbilniji nego što to statiske pokazuju. Ima puno faktora koji definiraju to stanje. Mi moramo shvatit da smo zemlja koja je izašla iz rata, koja je u smislu svog postojanja relativno vremenski kraćeg trajanja da je to tranzicijska zemlja a taj proces nosi sa sobom i mnoge negativne strane koje su kriminalnog karaktera a u isto vrijeme nismo bili u situaciji da pravna država pokaže ozbiljniji obračun sa svim tim nositeljima organiziranog kriminala odnosno sa svim onim što je suština ili što su najizraženiji oblici kriminaliteta.
TV1: Je li točno da su iz arhive FUP-a nestali orginalni dokumenti u slučaju Jozo Leutar?
LUKAČ: Ne mogu potvrditi da su nestali orginali ili da nešto fali po tim predmetima. Imamo određenih informacija i radimo određene provjere te vrste u okviru određenih predmeta koji su nastajali u radu FUP-a i neka saznanja upućuju na to da postoji mogućnost da su određena akta otuđivana s kojima se najvjerojatnije trgovalo na crnoj burzi. To su stvari koje su prisutne na sceni u našoj zemlji i koje se s vremena na vrijeme otkrivaju jer takve sigurnosne informacije imaju jako visoku cijenu.
TV1: Hoćete reći da neko trguje orginalnim dokumentima u BiH iz nekih svojih privatnih i političkih interesa?
LUKAČ: Ne trguju oni dokumentima nego informacijama.
TV1: Koji je trenutno najveći izazov za FUP?
LUKAČ: Najveći sigurnosi izazov u svakom slučaju je za policiju općenito je terorizam, odnosno djelovanje radikalnih zajednica u BiH i organizirani kriminal.
TV1: Kada je riječ o terorizmu, znamo da je FUP uradila registar osoba koje su prijetnja, koji borave na sirijskom ratištu i vraćaju se nazad. Jesu li oni i dalje sigurnosna prijetnja?
LUKAČ: FUP je zajedno sa svim županijskim upravama tijekom prošle godine i ove, jako ozbiljno se bavila tom tematikom. Mi smo uradili jako puno ozbiljnih stvari u vezi s problematikom djelovanja radikalnih skupina u FBIH zato što iz tih radikalni zajednica proizilaze sve ove druge negativnosti u smislu extremizma i u konačnici izvršenja krivičnih djela terorizma. Imali smo i takvih pojava prošle godine u Rajlovcu kada su ubijena dva pripadnika OS BIH. U tome radu mi smo se usmjerili prije svega na temeljit rad na terenu sa stajališta snimanja svih ovih događanja i prikljupljanja saznanja u vezi s tim da bi na temelju onoga do čega smo došli sačinili određene registre s kategorijama osoba koje predstavljaju ili mogu predstavljati sigurnosnu prijetnju BiH.
Jedan od takvih registara obuhvaća osobe koje su se vratile sa ratišta iz Sirije i Iraka i koje su bile u okviru vojnih formacija ISIL-a. Takve osobe koje su se vratile su u jednom djelu krivično-pravno procesuirane na temelju Krivičnog zakona BIH, jedan broj njih je osuđen a jedan broj sudskih postupaka u tijeku, dok jedan broj osoba nije procesuiran, oni su na slobodi i oni zaslužuju jedan ozbiljan operativni nadzor koji je nužan iz razloga zato što te osobe predstavljaju sigurnosu prijetnju i one moraju biti pod policijskim nadzorom. I ne smao pod policijskim nadzorom nego pod nadzorom svih sigurnosnih službi u našoj zemlji.
Puno građana pita zašto oni predstavljaju sigurnosnu prijetnju. Iz više razloga, zato što su to ljudi koji su kroz svoje prisustvo i boravak u terorističkim organizacijama do kraja radikalno ideologizirani a iz te ideologije stvorena je osnova za potencijalnu sigurnosnu prijetnju koja se može realizirati na više načina. Drugi razloga je zato što su te osobe za vrijeme boravka tamo obučene za izvršavanje terorističkih djela i za rukovanje s različitim vrstama oružja i rukovanja minsko-ekplozivnim sredstvima tako da ta kategorizacija nije bez osnova i ima svoje utemeljenje i te osobe moraju biti pod nadzorom sigurnosnih službi u cilju prevencije. U širem smislu društvena zajednica u našoj zemlji treba i na druge načine raditi s tom kategorijama osoba.
TV1: Radi li sei?
LUKAČ: Radi se vrlo malo. Ja sam bio na jednoj konferenciji u Ljubljani gdje se razgovaralo o realiziranju jednog projekta u zemljama zapadnog Balkana na deradikaliziranju pojavnih oblika u društvu i gdje se vidi da je potreban jedan vrlo širok spektar djelovanja kompletnog društva da bi se postigli efekti i o jednoj preventivnoj fazi gdje je potrebno raditi s mladim ljudima. Pogotovo je taj program bitan sa stajališta deradikalizacije osoba koje su u toj fazi.
TV1: Očito je da FUP ima mnogo posla. Jesu li paradžemati koji su odbili ući o okvir IZ također sigurnosna prijetnja i tko njih treba zatvoriti.
LUKAČ: Taj pojam paradžemata predstavlja jednu specifičnu kategoriju to jest element unutar djelovanja radikalnih zajednica i on se isključivo ispoljava kroz vjerski segment. Taj prefiks definira njegov status u odnosu na zakonsku definiranost djelovanja vjerskih zajednica i ti paradžemati djeluju izvan IZ što znači da je njihovo djelovanja protuzakonito. 22 paradžemata u okviru radikalnih zajednica nije pristupilo IZ i u okvir zakonitog djelovanja i zbog toga će biti poduteze određene mjere na saniranju njihovog djelovanja.
TV1: Zatvaranjem?
LUKAČ: Mjere će prije svega poduzimati drugi državni organi i institucije a ne policijski organi jer to nije posao policije jer nije moj posao da idem zatvarat džamiju, ckrvu ni naša nadležnost ali jeste drugih državnih organa, određenih inspekcijskih službi u okviru općinskih i županijskih organa pa i federalnih i u tome smislu su već poduzete određene mjere. Policijski organi FBIH su spremni pružiti svaku podršku koja je potrebna na provođenju određenih mjera./TV1bpz.ba
