Odek, di san nikla…
Rođena san di pivci selo bude, rosa umiva krmelje…
U kajinu, jedito na Cvitnicu.
Vari se užna, kruv kuva, di se oseknjiva rukavon, a u šudariću gaste pače. U takujinu roje depeše, svečići i slike dice Krunice lušaju čeljad od bešike do greba.
Di se s barakokule “vidi more”. Stric ti namaže masti na kruv , pospe soli misto cukra, za solupe digne…Jok, ne pada ti na pamet litovanje…
U jarugi pliva do zore. Kuruzi komušaju, cure čepušaju, pulestri perušaju…Loza poliva, cviće zaliva, vino pritače, curi rakija… bol guca nadušak…
Predika uz pecu. Na komnu komaštron sićanja predu.
Di više vridi maža šušnja s praškon uprćena nego li stotine petica…
Tarabason pičimo, nanoge granjsamo…
Di se vridne stvari meću ispo postelje, vrckon u vrčinu. Rođena san di se iz kitine dobavljaju trišnje, beru šljive, jabuke kupe, trga grođže.Ondek, di tice i drčajinu merita jedito paletkovanje.Na kanelu vino pije, u maštilu peru noge, kruv smoči s tugon. Di paljevce u škartocu s plivon mišaš i vavoljeć guštaš. Upala ti sikira u med…
Di blago na kolovozu pase po komodu. Kida izba. Po snjigu na laštijeri puza. Di se na izvoru u koritu ražentaje dičinje, a na Cetini prakljačon škuro ruvo dere. Di se na mistin šporkin čeljade pere,u varoš iđe jedito na Prove, ucilo se opereš išton od Gospe do Gospe, ne daj Bože veće potrbe. Krava iđe na misto, a kočka leže jaja ispo jasala . Rođena san di čeljad čini podne… Ćaća mater na karu goni na rađu, čeljade na duši imade maću…
Ondek di dica na strnjini vataju banbauke… Di se krsti doklen Zdravomarija zvoni i igra nakukale, leć iđe kadno ponoć s kanpanela tuče…u čemen treviš, a pidžamu mećeš nase tekon kad logon zaležeš. Di , kad te pitaju di ćeš, ti rečeš, oće li tojo, evala, drago (a u sebi, šta te briga, aj’ svragon…) Kad misto da je mole , Gospu suju , s pomnjon , Ujmeisusovo.
Di se za užnon dicu potraje, čeljad sadak jide, vija, ća bižte.
Di čeljade plene di trevi, zeru odani . Di potrba nevistu vučije tovarit naučila , Ki magere na rđu, čovik obika…
Di se piri vatra tekon kad snjig lapta.
Dite u doktura na civaron nosi ili tasli-masli…
Di se, doklen jednon ne smrkne , drugomen ne svane .
Di više vole da ti krepa krava nego da se oteli njegova.
Di te pripovidaju di stignu, a di nisu poručuju.
Di se čeljadetu kad na ni svit ode, misto zbogon, reče, spasijo se.
Di se čeljade ljubi jedito kad umre.
Rukovanje je ljubavi znamen, Bože, daj i dogodine!
Rođena san di te više vole žalit vegon li falit.
Nikla san odek di su nas prvon pismi učili krnjolci.
Ma ja san van rođena na zaorku u krtočiću , roda me donila materi ,
znamenovali Svisveti…
Velju, niko nije prorok u svomen selu…
A, jopet, neka me odek, di ko nika, tutek i obika…
Fusnote:
odek- ovdje
dI-gdje
nikla, nikinit –rođena, rodit se
krmelj- zgrušani iscjedak iz očiju
kajin- lavor
jedito-samo
varit- kuhati
užna- ručak
kuvat- mijesiti
oseknit- ispuhati nos
šudarić-maramica
gaste-novac
pače, pačit- slagati- gomilati (može i novac i duhan)
takujin- lisnica
depeša- poruka, opomena
svečić-slika sveca
krunica-očenaši
lušat- uljepšavati
bešika-kolijevka
greb-grobarakokula-marelica
cukar-šećer
solup-zuluf,zalistak
jok- ne, nisam, nisi, nema
jaruga-rječica, potok
kuruz-kukuruz
komušat-odvajati listove od klipa
cura-djevojka
čepušat-kosu bucati, grliti
pulestar-mladi pijetao
perušat-skidati perje u ovom smislu, a znači skidati i listove, ali u nas se listovi komušaju,o.p.nnavedeno
polivat- polijevati lozu dožon (smjesom za polijevanje loze protiv nametnika, bolesti)
zalivat-zalijevati
pritakat-prelijevati iz jedne posude u drugu
curit-lagano teći
gucat nadušak- gutati , piti naiskap
predika- razgovor , propovijed, a i prijekor
peca- mjesto na kojem je naložena vatra i pomalo se gasi te i ostane žera za peći , najčešće kukuruze ljeti
komin-ognjište
predu-presti (vunu) , ovdje znači sjećanja nižu
komaštre-željezni lanac iznad ognjišta na koji se vješaju-stavljaju- peka, bakra ili bronzin
maža-vreća
šušanj-suho lišće
praška-sitno granje
uprćen, uprtit se-staviti teret na leđa , ovdje: vreću
tarabasa-autobus
pičit-putovati žurno
nanoge- pješice, hodom
granjsat-lutati,skitati
meću, mećat-stavljati, ostavljati
postelja-krevet
vrckon-odmah, bez zaustavljanja
vrčina-noćna posuda
kitina-vrh krošnje stabla, najčešće trešnje
beru-brati
kupe-kupiti, a znači skupljati sa zemlje, a i brati sa stabla
trga, trganje-branje grožđa o.p.razni nazivi za iste ili slične radnje
ondek-ondje, na onom mjestu, a ovdje zapravo znači ovdje ka i odek, samo sada se upućuije poruka onima koji nisu odavde
tice-ptice
drčajina-djeca
merita, meritat-zaslužiti, pripadati
paletkovanje-slobodno branje poslije glavne berbe, najčešće grođža u vinogradu koje je ostalo
kanela-slavina na vinskoj bačvi
maštilo- drvena,limena ili plastična posuda koja služi za pranje odjeće ili za prelijevanje vina, vjedro
smočit- umakati u masnoću, najčešće kruh, ovdje metafora, kruh umakati u tugu
paljevac-vrsta mentol bombona
škartoc- papirnata vrećica
pliva-najsitniji dio slame
mišaš, mišat- miješati
vavoljeć,vavoljit-žvakati punih usta
guštaš, guštat- uživati
sikira-sjekira
blago-domaće životinje, životinje korisne čovjeku
komod- velika udobnost, bez smetanja
kida, kidat- čistiti od gnjoja
izba-štala, pojata
laštijera, roštijera- limena posuda za pečenje u pećnici
puza,puzat- puzati, voziti se, ovdje na laštijeri
ražentaje, ražentavat- ispirati rublje čistom vodom
dičinje- dječje ruho
prakljača- drvena naprava kojom pralje pri pranju udaraju ono što peru, način pranja rublja
škuro- tamno, obojeno
ruvo-ruho
dere- udara (način pranja rublja)
šporkin, šporko- nečisto, prljavo
čeljade- čovjek
varoš- ovdje:Sinj
Prove- probe za alkare, prije Bare, Čoje i Alke
Ucilo- cijeli, sav
Išton- tek
potrba-potreba, ovdje:nevolja
iđe-ide
na misto- na mjesto, ovdje:uzvik kravi i ona ode na svoje mjrsto u štali
kočka- kvočka
činit podne- odmoriti se oko podne, prileći
kar-drvena ili željezna (gožđena9 zaprežna kola koja vuče jedan ili više konja
goni, gonit- voziti
rađa-posao
ćaća- otac
mater- majka
čeljad- ljudi
maću, maća- mrlja , ovdje :mana
ondek-ondje
dica-djeca
vataju, vatat- hvatati
bambauk-hrušt, vrsta kukca koji se predvečer pojavljuje u vrtovima i na livadama, ljeti
strnjina- oranica s ostacima biljaka nad zemljom
nakukale- igra u kojoj se broji do određenog broja i govori ‘ko se nije skrio,magarac je bio, moj spas za me, a bome nije iz Dalmacije, tko za ovu igru ne zna
tuć- udarati- pokazivati vrijeme
čemen- čemu
trevit- sresti,ovdje: u što si odjeven, kakav jesi
logon- nepokretan
tojo-to
evala-uzvik pohvale, bravo, svaka čast, pozdrav
drago-djever, ovdje:prijatelj
aj’-ajde,hajde
svragon-psovka
suju-psiju
pomnjon-pomnja- pozornost, pažnja
potraje- potravat- potjerati
sadak- sada
jide-jede
vija-idite vani,odlazite
ća-otići
bižte- bježite
plene, plenit- sjesti gdje god i na što god (od umora)
trevi- prispije- gdje god, na što god
zeru-malo
odani, odane- odmoriti se, predahnuti
nevista-nevjesta
potrba,potreba- ovdje soja- štap
vučija-drvena posuda za vodu
rđa-nevolja
piri,pirit- upaliti vatru
snjig-snijeg
lapta,laptat- padati u velikim pahuljama (snijeg) može značiti i bez prestanka govoriti
doktur-liječnik
civare-drvena naprava za prenošenje tereta u dvoje
tasli-masli-igra , ovdje-nošenje djeteta udvioje, jedan ga uhvati za ruke, drugi za noge
doklen-dok
smrkne, smrknit-smračiti
pripovidat- ovdje ogovarati, klevetati
poručuju-razglasiti , „dati na sva zvona“
falit- hvaliti
krnjolac –vrsta češljugara s crvenim pjegama iza vrata
zaorak-dio oranice koji se ne obrađuje
krtočić-mali krto- košarica pletena od šiblja
znamenovat- način posvete slabašnog djeteta koje nije kršteno
velju- htjedoh reći, rekoh
jopet-opet
tutek-tu
U Karakašici, 27. kolovoza 2019.
Marija LIbrenjak
