U mjesec srpanj počinje branjem ljekovitog bilja. Naše starije majke kada bi upoznavale mlađe naraštaje prvo bi ih upoznale s travom ivom, gospinom travom i hajdučicom! Te tri trave su osnova za sve čajeve. O Ivi travi je prepoznatljiv i stih kojeg su pjevale naše majke i djevojke dok su ju brale po Dulinoj strani, Ošljaru, Stružetinama, Orugi, Mratnjači i drugim mjestima, a glasi: „Iva trava od mrtva pravi zdrava“. 
Postoji jedna predaja o ljekovitosti bilja s naših planina. Glasi:
U jednom selu rodilo se dijete s hendikepom nije moglo hodati. Roditelji bi dječaka stavljali u tkane vreće i nosili na leđima. U to davno vrijeme nije bilo kolica niti nekih pomagala kako bi se djetetu i roditelju pomoglo. Snalazilo se na sve moguće načine. Dođe dan da se kosi neka njiva koja je dosta udaljena od doma u kome su živjeli. Okupiše se kosci i majka te na leđima ponesoše dijete, u rukama vodire, kose, vile, grablje, hranu kako bi prikupili ljetinu. Majka je dijete koje je već imalo sedam godina legne u hlad i otišla prevrnuti otkose. Nakon nekog vremena dječak osjeti žeđ. Dozivao je majku i kosce, ali nisu ga čuli. Pored njega nalazio se vodir s vodom u kome se potapao brus omotan poljskim travama. Dječak je dohvatio vodir i napio se vode iz istoga. Malo prilegao i zaspao. Nakon sat vremena se ustao na svoje noge. Svi su se iznenadili tim fenomenom prepričavajući o ljekovitosti trave. Otud i ona rečenica svaka boljka ima svoju travku! Odnosno u prirodi se za svaku bolest nalazi lijek!
Dobro je konzumirati biljne preparate radi preventive. Kada se pojavi bolest teško se izboriti s istom. Alternativna medicina i iskustvo starijih uvijek je dobro primjenjivati uz liječenje doktora.
Baka bi često isticala rečenice: „Sve što ima gorak okus to je veoma ljekovito. Takav ti je i život sinko. Čovjek mora proći sve životne gorčine da bi uživao kasnije u ljepoti. Za sve što se pomučiš na kraju s blagoslovom uživaš! Tako i iva trava moj imenjakinja. Kad ju čovjek konzumira gorka je okusa. S vremenom se prilagodiš na njenu gorčinu i piješ ju kao vodu bez dodatka šećera. Ako ne možeš tako uzmi malo slatkog korjenka ili meda i pije (Korjenjak – paprat slatka koja raste na sjenovitim mjestima i na nadmorskoj visini od 800 – pa nadalje metara).“ Tako naučih živjeti „skoro“ bez konzumacije šećera.
Iva trava raste i u našem selu u Koritima. Raste grmoliko, žbunasto, ima bijelo žućkaste cvjetove, puzavica je. Biljka je aromatična i kako već spomeni gorkog je okusa. Bere se samo nadzemni dio biljke u vrijeme cvatnje. Preporučljivo je sa sobom ponijeti nož ili makaze kako bi se korijen sačuvao, a porezao cvijet. Suši se na suhom i prozračnom mjestu u hladu.
Koristi se za liječenje mnogih bolesti kao što su: izbacivanje viška tekućine iz tijela, regulira probavu, pomaže kod tegoba sa želucem, ima antibakterijsko djelovanje kao i antifungalno, koristi se kod bolesti dišnih organa, pomaže u borbi protiv šećerne bolesti, liječi padavicu čak pomaže i kod depresije (Ako se piju antidepresivi nije preporučljivo piti ivu travu!), noćnog znojenja, čisti tijelo, smanjuje upale …. Slobodno se može uzimati s univerzalnim lijekom za većinu bolesti osim s antidepresivima!
Čaj se priprema tako što se 1 jušna žlica suhe tvari prelije s 2 dcl kipuće vode i poklopi. Ostavi se tako 10-15 minuta procijedi i pije. Čaj se može piti tri puta dnevno prije jela.
Majke su često radile i tinkture za podizanje imuniteta. Uzele bih 1 litru domaćeg vina i potopile oko 20 grama ive trave, to je po meni nekako oko dvije jušne žlice. Stara majka bi bocu zamotala i ostavila u ormar da sunce ne bi na nju došlo. Nakon osam dana tekućina bi se procijedila i davalo djeci tri puta dnevno po jednu malu starinsku rakijsku čašicu prije jela.
Tinktura od ive trave, kako je pričala stara majka, dobra je za žuč, hemoroide, a posebnu ljekovitost je pokazala u vrijeme kada je harala tuberkuloza 40-50-ih godina prošlog stoljeća. Radili su je po ovoj recepturi: U 1 dcl konjaka (ili jake kvalitetne rakije), stavi se 20 grama ive trave i ostvi dva tjedna. Ovaj napitak se pije po 20 kapi tri puta na dan ili po onu malu žlicu od kave.
Mast, odnosno balzam od ive trave se spravljala tako što bi se u 3 jušne žlice rastopljene svinjske masti dodale 2 žlice sjeckane ive trave. Ostavilo bi se da se stegne i postupak ponoviti bar još 2-3 puta. U procesu se mast ne smije dovesti do ključanja. Nakon toga se procijedi, spremiti u manje posude i čuvati na hladnom mjestu. U isto se može dodati i pčelinji vosak da se dobije prava struktura kremice.
Rakja s ivom travom, U 1 l prave domaće lozovače potopiti 3-4 grančice ive trave. Ostaviti u hladnom mjesec dana, procijediti i piti po potrebi.
Ako se nađete u prolazu kroz našu zapadnu Hercegovinu, svratite do u selo Korita tu ćemo vas dočekati s toplim napitkom i još s mnogo drugih ljekovitih preparata, aperitiva, koji će vas okrijepiti. Postoji još jedan problem glede ive trave kojoj bi botaničari trebali imati na umu i po mom mišljenju i zaštititi. Pomanjkanjem stoke sitnog i krupnog zuba i ona izumire. Područja gdje ona raste hvata makija i šuma, nema dovoljno svjetlosti i iskorjenjuje se. Svjesni smo i klimatskih promjena. Prošla 2021. godina bila je jako sušna gdje je ivu travu tako rečeno „sunce spalilo“, faktički nije ni cvjetala. Ove godine, do sada, smo imali dobar urod raznog ljekovitog bilja. Očekujemo isto i u rujnu!
Drugi problem, a za nas žitelje glavni, je loša putna infrastruktura koja i usporava cirkulaciju prometa ljudi. Oni koji rade u nizinama financijski ne mogu si priuštiti to zadovoljstvo da se svakodnevno vraćaju doma. Pri svakom dolasku u grad prvo što se treba odraditi je svratiti u autopraonicu i oprati auto, a još više financijski boli česta posjeta autoservisu. 
Bez obzira što čovjek ima toliko zdravlja i ljepote na pragu svoga doma veliki su izdaci koje većina nas ne može priuštiti. Najviše sredstava se izdvaja na popravak automobila i na gorivo, pa na pranje automobila. Ovom mjestu potrebno je stvoriti osnovne uvjete za život, a prva među njima je putna infrastruktura odnosno asfaltiranje jedne trake kolnika. Čovjeka zaboli srce i duša kad vidi kako je u ovom mjestu ostao život u rangu iz doba Čkalje i Paje, a ne u 21. naprednom stoljeću!
 |
OdgovorProslijedi
|
