DoÅ¡la je i kalendarska jesen, a s njom i ona prava. I sve biva jesenije, pa i kad je politiÄka klima u pitanju. Za samo tri dana stiže i listopad. ÄŒije će izborne liste doći u pitanje, a Äije neće, zavisi od raznih politiÄkih vjetrova koji na ovim prostorima ruže vjetrova neprekidno puÅ¡u. No, postoje i zimzelene izborne liste koje nikakvi vjetrovi ne mogu otpuhati. Pa mogu odahnuti bh. Hrvati koji će ove jeseni ponovno na izbore.
Naravno, one opće hrvatske u kojima mogu sudjelovati Hrvati ma gdje bili. Koliko će o svemu, ne samo o izborima, odluÄivati izbjegliÄki valovi, ograde (i ograÄ‘ivanja od kojeÄega), pregrade i zagrade (odnosno ono Å¡to se nalazi u zagradama sporazuma, dogovora, akata i podakata), ostaje da se vidi i Äuje. A puno toga se javno od javnosti krije. Mediji su prepuni informacija o nekim dogaÄ‘anjima, dok se o nekima uporno Å¡uti. Iako Juge viÅ¡e nema, postoje oni koji su u stanju zaustaviti Reuters! Pa jedan graÄ‘anin reÄe:
– ViÅ¡e ne znaÅ¡ tko je azilant, tko obiÄni izbjeglica, tko je naÅ¡, a tko se vratio s mora!
Za politiku treba imati politiÄku žicu, Å¡to je maÄ‘arski premijer Viktor Orban, kako stvari stoje, shvatio malo previÅ¡e doslovno, bukvalno. Hoće li Viktor postići politiÄku viktoriju, ili će Orban biti obran s obranim bostanom zbog svoje politiÄke žice ili one žice na granici, pitanje je SAD, ali i Bruxellesa pa, ako hoćete i Moskve. Jer MaÄ‘arska graniÄi i s Ukrajinom. Bilo kako bilo ili crno, nadamo se da Europa neće od ovih podruÄja praviti neku novu Vojnu (i nevoljnu) krajinu.
Netko je rekao da su dovoljne tri stvari za ljudsku sreću: voljeti nekoga, raditi neÅ¡to i neÄemu se nadati. Prema tome, pripadnici hrvatskog naroda u BiH najsretniji su ljudi na svijetu – vole Hrvatsku, ako ne mogu naći posla u BiH, mogu u RH ili NjemaÄkoj, a nadaju se da će biti jednakopravni s druga dva konstitutivna naroda u svojoj državi.
A kakva je politiÄka situacija u državi dvaju entiteta i triju etniciteta pokazala je nedavna banjaluÄka rasprava o Daytonu. Potpuno disonantni tonovi i fonovi Äuli su se i do Bruxellesa. Pa su onda mediji objavili kako u Europskom parlamentu spremaju dvije rezolucije usmjerene protiv secesionistiÄkih težnji Republike Srpske, a Å¡uti se o tome Å¡to se paralelno sprema u ruskom parlamentu. Jedni se u BiH uzdaju u staru damu Europu, drugi u ujaka Sama preko velike bare, treći ne strepe jer se pouzdaju u strica s ruske stepe, Äetvrti u neÅ¡to peto ili Å¡esto. Å esto Äulo, na primjer.
Akademik dr. Božo Žepić u svojoj knjizi “Nacija i nacionalno pitanje” zagovara formulu 3-3-3-3 (tri naroda, tri republike, tri razine vlasti, tri razine lokalne uprave i samouprave). No, neki misle drukÄije. Puno toga podsjeća na zgodnu zgodu izmeÄ‘u tri hercegovaÄka glazbenika i galantnog imućnijeg Hercegovca u vrijeme kad je 300 maraka bila dobra cijena za svirku. Galantni Hercegovac galantno pruži 500 maraka i upita:
– DeÄki, je li u redu?
– Nije, zato Å¡to nije djeljivo s tri – govori jedan od glazbenika koji je s matematikom na ti.
Galantni Hercegovac se nasmijeÅ¡i i „prisloni” joÅ¡ sto maraka! Jer je Å¡est djeljivo s tri. Puno toga u BiH nije djeljivo s tri pa, kako stvari s matematikom u BiH stoje, Äak ni jedan nije djeljivo s dva, pogotovo dva s jedan. Onda se Äude kako je trećina od 17 – pet. Zato najviÅ¡e toga u BiH ide sve u Å¡esnaest, sviraju se nepostojeći jedanaesterci jer je igraÄ s brojem jedan na leÄ‘ima u svom petercu poprijeko pogledao protivniÄku devetku, a publici onda zbog svega toga proradi Äir na dvanaestercu…
Mnogi su u BiH mentalno joÅ¡ u socijalizmu, a sentimentalno joÅ¡ i dalje u proÅ¡losti! Pa je i zbog toga BiH joÅ¡ daleko od Europe, pogotovo sada kad se Europa udaljuje od same sebe. No, BiH radi sebe mora raditi na sebi, mora postići kvalitetne politiÄke i ustavne standarde jer bez toga neće biti ni kvalitetnog životnog standarda. BiH se mora ponaÅ¡ati po logici statusa na Facebook profilu jedne dame, upućenog potencijalnim udvaraÄima:
Ako nemate Å¡to raditi, radite na sebi, tu uvijek ima puno posla! bpz.ba