Ministar branitelja ZHŽ Mladen Begić u intervju za “Večernji list” govori o nastavku procesa revizije, vraćanju u prava branitelja kojima su ista nezakonito ukinuta. On se osvrnuo i na izmjene pravilnika o radu liječničkih povjerenstava te na optužnice protiv hrvatskih generala.
Jeste li zadovoljni dinamikom kojom se otklanjaju posljedice nezakonite Helezove revizije?
Upoznat sam s brojnim aktivnostima koje se provode u području braniteljske zaštite od kojih jenajzahtjevnije područje revizije pa je kao takva pod posebnim povećalom branitelja i javnosti. Na početku želim reći da nisam u potpunosti zadovoljan dinamikom kojom se sustav revizije vraća u okvire zakona i Ustava, odnosno dinamikom kojom se otklanjaju posljedice nezakonite revizije, ali sam optimist.
Kakva je suradnja s novim federalnim ministrom branitelja Salkom Bukvarevićem?
Moram naglasiti da sam zadovoljan pristupom rješavanju problema i dosadašnjom suradnjom s ministrom Bukvarevićem, ali i naglasiti potrebu postizanja kompromisa oko nekoliko otvorenih pitanja koja su od krucijalne važnosti za završetak revizije i zaokruživanje sustava braniteljske skrbi u funkcionalnu i održivu cjelinu.
Što je s predmetima koji se nalaze na Vrhovnom sudu?
Na temelju zaključaka Vlade FBiH koji se odnose na potrebu ubrzanja postupka revizije i definiranja zakonodavnih pretpostavki, očekujem da će se u skoro vrijeme organizirati niz sastanaka na kojima će sudjelovati udruge HVO-a i ABiH, predstavnici federalnog i županijskih ministarstava i na kojima će se otvoriti rasprava o stvaranju preduvjeta za završetak revizije, a odnosi se na ubrzanje postupka rješavanja predmeta koji se nalaze na Vrhovnom sudu, način obnove postupka za osobe koje su izgubile pravo u postupku revizije, a nisu koristile instrumente pravne zaštite ili se nisu željele odazvati na poziv instituta zbog nezakonitog i neustavnog postupanja u provedbi revizije, stavljanja izvan snage odluku o prestanku važenja odluke kojom je dana suglasnost za poništenje pregleda naziva zapovjedništava, postrojbi iz sastava Armije BIH, HVO-a I HOS-a, s formacijskim dužnostima i formacijskim činovima u postrojbama ranga bojne i više.
Koja su još otvorena pitanja kada je u pitanju braniteljska populacija?
Pored ovih pitanja, važno je spomenuti i potrebu rješavanja pitanja nasljeđivanja naknade za nositelje ratnih odličja,kao i potrebu žurnog imenovanja menadžmenta i uprave Instituta za medicinsko vještačenje kojim je istekao mandat, a predstavljaju vrlo važan subjekt u postupku revizije.
Što je razlog odugovlačenja cjelokupnog procesa revizije?
Provedba Zakona o kontroli zakonitosti prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zaštite je vrlo složen i zahtjevan posao koji ne trpi nikakve improvizacije, a koje se ponovno očekuju sudeći prema kritikama zagovornika ponovnog kaosa. Svaka improvizacija nas vraća na početak i to je razlog zbog kojega je proces tapkao u mjestu. Sada kada je sustav vraćen u okvire zakona, ponovno se pojavljuju lažni skrbnici koji očito smatraju da revizijom treba abolirati sav njihov nemoral, jer što bi u protivnom mogla značiti tvrdnja da je obećano poništenje cijele revizije nego pranje vlastite savjesti . Normalno je tvrditi da se obećanje odnosi na poništenje svega onoga što je u reviziji učinjeno suprotno Zakonu o reviziji, a ne svega onoga što je nezakonito učinjenu u postupku ostvarivanja prava. Imajući u vidu s jedne strane činjenicu da presude Ustavnog suda još nisu provedene, i s druge strane ogroman pritisak korisnika prava da se njihovi slučajevi konačno pođu rješavati, trebalo je iznaći način zakonitog nastavka provođenja revizije, za što je trebalo vrijeme, što je imalo za posljedicu odugovlačenje cjelokupnog procesa revizije. Zbog čega od branitelja očekujem potporu i strpljenje, jer sam uvjeren da imamo znanja i kapaciteta zajedno s ostalim sudionicima u reviziji ovaj zahtjevan projekt dovesti do kraja na načelima pravednosti, provedivosti i obranjivosti na sudu.
Koji su konkretno potezi dosad napravljeni?
U prilog tvrdnji osiguranju organizacijskih i provedbenih uvjeta za nastavak revizije i vraćanje braniteljske skrbi u okvire Ustava i zakona iznijet ću nekoliko podataka o aktivnostima koje smo do sada realizirali: Omogućeno je normalno obavljanje poslova pomoćniku ministra za vojne evidencije, Martinu Frančeševiću, kojemu je više od godinu dana bio fizički onemogućen pristup radnom mjestu. Potpisan je sporazum Federalnog ministarstva za pitanja branitelja i Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ZHŽ-a, koji je rezultirao izvršenjem povrata pečata Grupama za vojne evidencije u ZHŽ-a te izvršenjem isplate 8,200.000 KM, kao i osiguranjem redovite isplate svim korisnicima prava iz područja braniteljske zaštite u ZHŽ-u. Treba naglasiti i da je razriješen dužnosti nezakonito formirani Revizorski tim za koordinaciju i formiran novi sukladno članku 10.(2) Zakona o kontroli zakonitosti korištenja prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zaštite. Raspušteni su svi revizorski timovi za kontrolu koji su formirani u suprotnosti s propisima i formirano je 7 novih timova sukladno Zakonu i podzakonskim aktima. Postignut je dogovor s Federalnim ministarstvom za pitanja branitelja o prestanku formalne provedbe presude Ustavnog suda te dogovor o osiguravanju stvarnog sudjelovanja stranke u postupku prije izdavanja odluke sukladno presudi Ustavnog suda, odnosno ZUP-u, te su u potpunosti usuglašeni pravilnik o načinu i postupku vršenja revizije i pravilnik o formiranju i radu revizorskih timova za kontrolu i revizorskog tima za koordinaciju i isti su usvojeni na Vladi FBiH.
Koliko je branitelja iz ZHŽ-a vraćeno u pravo?
Dosad je oko sedamdeset branitelja iz ove županije vraćeno u pravo. Samo je u petak Tim za kontrolu broj 5 vratio 47 branitelja, koji su provedbom nezakonite revizije 2011. ostali bez prava.
Pravilnik o radu liječničkih povjerenstava je izmijenjen. Što je najvažnija novina u njemu?
Izvršena je izmjena pravilnika o radu liječničkih povjerenstava na način da ranjeni i zatočeni branitelji ne mogu biti ocijenjeni ispod 20% tjelesnog oštećenja, odnosno ne mogu izgubiti status RVI. Ista odredba je sadržana u prijedlogu Vlade FBiH o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji i pravilniku o načinu i postupku vršenja revizije. Napominjem kako iz dosadašnje prakse Vrhovni sud uglavnom poništava odluke i vraća predmete na ponovni postupak, što bi značilo da će sukladno izmijenjenom pravilniku svi ranjeni i zatočeni branitelji u ponovnom postupku biti ocijenjeni s najmanje 20% tjelesnog oštećenja.
Kako vi kao branitelj gledate na podizanje optužnica protiv hrvatskih generala?
Kao branitelj, sudionik Domovinskog rata i ministar hrvatskih branitelja, oštro osuđujem i odbacujem svaki pokušaj nametanja kolektivne odgovornosti u monstruoznim optužnicama temeljenim na konstrukciji “zajedničkog zločinačkog pothvata”, koji se pokušava nametnuti kako zapovjednicima HVO-a, hrvatskom narodu u BiH, tako i u RH. Ovakve političke konstrukcije, nažalost, započele su nizom optužnica Haaškog tužiteljstva, uključujući i optužnicu protiv šestorice Hrvata koji u Haagu još uvijek čekaju drugostupanjsku presudu. Očiti cilj tih konstrukcija je promjena karaktera ratnog sukoba u BiH i pokušaj preimenovanja RH iz prijatelja u navodnog agresora na BiH. Stoga, podizanje optužnice protiv generala Jelića, kao i cijelog niza ratnih zapovjednika HVO-a, treba gledati upravo u tom kontekstu.
Nažalost, živimo u vremena u kojem je do krajnjih granica ispolitizirana uloga pravosudnih institucija u BiH (Tužiteljstva i Suda BiH) u provedbi bošnjačkog političkog mita o Armiji BiH kao jedinoj oružanoj sili koja je branila BiH, temeljem čega se pokušava i zaštititi njezin zapovjedni kadar i političko vodstvo. Podsjećam i na činjenicu da je neovisnost BiH uspostavljena presudnom voljom Hrvata, brojno najslabijeg od triju bosanskohercegovačkih naroda. Nadalje, uloga HVO-a u 1992. bila je ključna u obrani tek proglašene neovisnosti. Da kojim slučajem srpski agresor nije tada zaustavljen u Livanjskom polju, dolini Neretve i na planini Vlašić, dvojbeno je bi li BiH uopće danas postojala. Optužnicama poput ove protiv generala Jelića danas se isto tako pokušava mijenjati povijest te utjecati na buduće ustavno rješenje. Istodobno, pokušava se baciti i sjena na istrage o upletenosti određenih skupina unutar BiH u međunarodnu terorističku prijetnju i potporu tzv. Islamskoj državi.
