Svjedoci smo žestokih žestokih nasilnih prosvjeda u Sjedinjenim Američkim Državama. Povod za prosvjede bila je smrt nesretnoga Georgea Floyda u Minneapolisu, koji je umro dok ga je zlostavljao policajac. To je pokrenulo prosvjede širom SAD protiv, kako su to nazvali, policijskog rasizma i pretjerane uporabe sile, a preraslo u nasilne prosvjede, uništavanje i pljačke neslućenih razmjera. Mnogi upozoravaju da, kako smo to davno učili, treba razlikovati povod i stvarne uzroke, kao i to da činjenice nisu onakve kako se prezentiraju u javnom prostoru. Oni navode da se pod plaštem plemenite ideje borbe protiv rasizma u stvari radi o prikrivenom ratu duboke države i globalista protiv predsjednika Trumpa. Teško je biti objektivan jer mainstream mediji donose samo jednu stranu priče a viđenja druge strane gotovo da i nema u medijima. Stoga Troplet donosi jedan drugačiji pogled u članku koji smo preuzeli iz Wall Street Journala.
HKZ Troplet
Mit o sustavnom policijskom rasizmu
Policijski službenici koji koriste pretjeranu silu trebaju odgovarati. Ali nema dokaza o raširenoj rasnoj pristranosti.
Autor: Heather Mac Donald/ https://www.wsj.com/articles/the-myth-of-systemic-police-racism-11591119883
Prijevod: Troplet
Smrt Georgea Floyda u Minneapolisu oživjela je narativ iz Obamine ere da je provedba zakona krajnje rasistička. U petak je Barack Obama tvitnuo da je za milijune crnaca, koji su od strane kaznenopravnog sustava tretirani drugačije ovisno o rasi, to “tragično, bolno, neugodno ‘normalno’“. Gospodin Obama pozvao je policiju i javnost da stvore “novo normalno”, u kojem bahatost više “ne zaražava naše institucije i naša srca.”
Joe Biden istog je dana objavio video u kojem tvrdi da svi Afroamerikanci strahuju za svoju sigurnost od “loše policije”, a crna djeca moraju biti naučena tolerirati policijsko zlostavljanje samo kako bi se mogli “vratiti kući”. To je odjek tvrdnje koju je Obama dao nakon ubojstva iz zasjede pet policajaca u Dallasu u srpnju 2016. godine. Tijekom njihove komemoracije, predsjednik je rekao da su afroamerički roditelji u pravu kada se boje da bi policajci mogli ubiti njihovu djecu kad god izađu vani.
Guverner Minnesote Tim Walz osudio je tijekom konferencije za tisak u petak “ljagu… fundamentalnog institucionalnog rasizma“ u provedbi zakona. Tvrdio je da crnci s pravom odbacuju obećanja o policijskoj reformi kao prazne riječi.
Ova optužba za sustavnu policijsku pristranost bila je pogrešna tijekom Obaminog razdoblja i ostaje takva i danas. Međutim, mučan video Floydovog uhićenja nije reprezentativan za 375 milijuna godišnjih kontakata koje policajci imaju s građanima. Cjelokupan izvor dokaza ne potvrđuje strukturalnu pristranost u kazneno-pravnom sustavu u pogledu uhićenja, kaznenog progona ili izricanja kazne. Zločin i sumnjivo ponašanje, a ne rasa, određuju većinu policijskih akcija.
U 2019. godini policajci su smrtno ustrijelili 1 004 osobe, od kojih je većina bila naoružana ili na drugi način opasna. Afroamerikanci predstavljaju otprilike četvrtinu onih koje je policija ubila prošle godine (235), omjer koji je ostao stabilan od 2015. godine. Taj je udio crnih žrtava manji od onoga što bi se predvidjelo na temelju udjela crnačke kriminalnosti, jer policijska pucnjava je funkcija toga koliko se često policajci susreću s naoružanim i nasilnim osumnjičenicima. U 2018. godini, posljednjoj godini za koju su objavljeni takvi podaci, Afroamerikanci su činili 53% poznatih počinitelja ubojstava u SAD-u i počinili oko 60% pljački, iako im je udio u stanovništvu 13%.
Prema podacima Washington Post-a, policija je 2019. godine smrtno ustrijelila devet (9) nenaoružanih crnaca i devetnaest (19) nenaoružanih bijelaca, što je pad sa 38 odnosno 32 po svakoj toj kategoriji u odnosu na 2015. godinu. W. Post široko definira “nenaoružane” pa uključuje takve slučajeve kao osumnjičenik u Newarku, N. J., koji je imao napunjen pištolj u automobilu za vrijeme policijske potjere. U 2018. godini bilo je 7 407 crnih žrtava ubojstava. Ako usporedimo broj žrtava prošle godine, tih devet nenaoružanih crnih žrtava policijskih pucnjava predstavljaju 0,1% svih Afroamerikanaca ubijenih 2019. godine. Suprotno tome, policajac ima 18 ½ puta veću vjerojatnost da će ga ubiti crnac nego što će nenaoružanog crnog čovjeka ubiti policajac.
Samo za vikend Memorial Daya (slavi se zadnji ponedjeljak u svibnju, prim.prev.) u Chicagu, deset Afroamerikanaca ubijeno je u pucnjavi. Takvo se rutinsko nasilje nastavilo: 72-godišnjeg muškarca u Chicagu je 29. svibnja pogodio u lice napadač iz vatrenog oružja koji je ispalio desetak hitaca u rezidenciju; dvije 19-godišnje žene na South Sideu ustrijeljene su na smrt nekoliko sati ranije dok su sjedile u parkiranom automobilu; 16-godišnji dječak istog dana smrtno je izboden vlastitim nožem. Proteklog vikenda 80 stanovnika Čikaga je upucano u vožnji, 21 je smrtno stradalo, a žrtve su bile uglavnom crnci. Policijske pucnjave nisu razlog što crnci bivaju ubijeni u do osam puta većoj stopi od bijelaca i Hispanoamerikanaca zajedno; krivo je kriminalno nasilje.
Posljednja u nizu studija koja podrivaju tvrdnju o sustavnoj policijskoj pristranosti objavljena je u kolovozu 2019. godine u Zborniku Nacionalne akademije znanosti (National Academy of Sciences). Istraživači su otkrili da što češće policajci naiđu na nasilnog osumnjičenika iz bilo koje rasne skupine to je veća šansa da člana te grupe policajac smrtno ustrijeli. “Ne postoje značajni dokazi o protucrnačkom nesrazmjeru u vjerojatnosti da će ih policija fatalno ustrijeliti “, zaključili su.
Analiza iz 2015. godine Odjela za pravosuđe Policijske uprave u Filadelfiji otkrila je da je manja vjerojatnost da bijeli policajci pucaju na nenaoružane crne osumnjičenike nego da to učine crni ili policajaci latinoamerikanci. Istraživanje ekonomista s Harvarda, Roland G. Fryera Jr., također nije pronašlo dokaze rasne diskriminacije u pucnjavi. Bilo koji dokaz o suprotnom ne uzima u obzir stopu kriminaliteta i građansko ponašanje prije i za vrijeme interakcije s policijom.
Lažni narativ o sustavnoj pristranosti policije rezultirao je ciljanim ubojstvima policajaca tijekom Obaminog predsjedanja. Obrazac se možda ponavlja. Policajce napadaju i pucaju na njih dok pokušavaju uhititi osumnjičene za oružje ili reagirati na rastuće nerede. Policijske postaje i sudovi uništavaju se nekažnjeno, što će poticati još više nasilja koje razara civilizaciju. Ako se Fergusonov efekt policajaca koji podupiru provođenje zakona u manjinskim četvrtima oživotvore kao efekti Minneapolisa, tisuće Afroamerikanaca koji poštuju zakone i čija osnovna sigurnost ovisi o policiji opet će biti žrtve.
Policajci u Minneapolisu koji su uhitili Georgea Floyda moraju odgovarati za pretjeranu uporabu sile i bezobzirnu ravnodušnost prema njegovoj nevolji. Obuka policije mora udvostručiti taktike de-eskalacije. Ali Floydova smrt ne bi smjela ugroziti legitimitet provođenja zakona u Americi, bez kojeg ćemo nastaviti na putu ka kaosu.
Ms. Mac Donald is a fellow at the Manhattan Institute and the author of “The War on Cops,” (Encounter Books, 2016).
