LijeÄenje muzikoterapijom odnedavno se poÄelo primjenjivati i u Mostaru, nakon uspjeÅ¡no provedene edukacije Socijalno- edukativnog centra.
Kristina Mrijanović i sestra Stana Matić jedne su od polaznica ovog teÄaja. Marijanović inaÄe radi u Svetoj obitelji, a kaže kako muzikoterapija djeluje vrlo pozitivno na njihove korisnike.
Putem muzikoterapije korisnici se uz svoje edukatore oslobađaju nelagode, poboljšavaju sliku o sebi i svijest o vlastitom tijelu, poboljšavaju komunikacijekse vještine te smanjuju društveno neprihvatljivo ponašanje (stereotipiju, agresivnost, impulzivnost).
Rad s djecom s teškoćama u razvoju
”NaÅ¡a se edukacija o muzikoterapiji održala zahvaljujući SEC- u, koji je organizirao i ponudio jednu kvalitetnu edukaciju za nas koji se želimo baviti muzikoterapijom te je primjenjivati u radu. Sve to se ne bi dogodilo da nije bilo poduzetnosti organizatorice Tanje RaiÄ TarÄuki, koja je svojom energiÄnošću, sposobnošću i upornošću organizirala jednu u nizu edukacija”, kazala je u razgovoru za Tropolje.infoMarijanović, a budući da rade s djecom s teÅ¡koćama u razvoju nastoje Å¡to viÅ¡e obogatiti i proÅ¡iriti svoja znanja kako bi im se Å¡to viÅ¡e približili te meÄ‘usobno razumjeli.
”Korisnicima se možemo približiti i najbolje ih razumjeti putem glazbe jer je glazba proces aktivnog uÄenja”, istiÄu Marijanović i Matić.
Kako kažu, još ne rade individualno s korisnicima, jer nemaju pripremljenu sobu za muzikoterapiju, a znanje koje su usvojili na edukaciji primjenjuju u svakodnevnom radu s korisnicima.
Opuštajući utjecaj
”U izvedbi muzikoterapijskog procesa koristimo razne glazbene instrumente primjerice bubanj, zveÄke, mulitisenzornu zveÄku, marame, def udaraljke, ali i razne druge instrumente od prirodnih materijala koje smo nauÄili izraÄ‘ivati na edukaciji muzikoterapije. Glazbenu seansu, koja traje do 45 minuta, osmislimo, a naglasak je u tome da korisnik bira samo instrumente. Pokrete prilagodimo mogućnostima korisnika te nastojimo putem glazbe postići Å¡to bolju interakciju s korisnikom”, objasnila je Matić, istiÄući kako njihovi korisnici imaju viÅ¡estruke dijagnoze: CP, autizam, intelektualne teÅ¡koće.
”Glazbu proizvodimo s razliÄitim instrumentima, a korisnicima puÅ¡tamo opuÅ¡tajuću i smirujuću glazbu. Jako je bitno pratiti korisnika da doÄ‘emo do cilja tj. do toga da ono oponaÅ¡a i zrcali nas”, kažu Matić i Marijanović.
Muzikoterapija pomaže njihovim korisnicima u poboljÅ¡anju veće osvijeÅ¡tenosti o sebi, povećava samopouzdanje, poboljÅ¡ava odnos s okolinom, fiziÄku i kognitivnu aktivaciju korisnika, interakciju s vrÅ¡njacima, poboljÅ¡ava pozitivna ponaÅ¡anja te bolje komunikacijske vjeÅ¡tine.
Poticanje razvoja
InaÄe, objaÅ¡njava Marijanović, kod djece koja imaju razvojne teÅ¡koće postoje i ozbiljni problemi senzomotoriÄke prirode koji im onemogućavaju spoznajni razvoj primjeren svojoj dobi. Da bi se potaknuo njihov razvoj u skladu s njihovim mogućnostima koriste se razne metode senzomotoriÄke stimulacije, kao Å¡to su muzikoterapija, Orffmuzikoterapija. Ovaj oblik muzikoterapije koji su pohaÄ‘ali korisnici u Mostaru, je aktivni oblik terapije koji koristi vjeÅ¡tine i sposobnosti djece s odreÄ‘enim poteÅ¡koćama u razvoju, a razvila se na osnovi kliniÄkog iskustva. Za tu terapiju karakteristiÄno je njeno interaktivno i multisenzorno djelovanje. Takav je pristup koji korijene vuÄe iz NjemaÄke, već postao popriliÄno uobiÄajenim u Sloveniji, ÄŒeÅ¡koj, SlovaÄkoj.
”NaÅ¡i dojmovi s edukacije su bili posebni i pouÄni te smo se izražavali kreativno stvarajući sve ovdje i sada. To znaÄi da smo kao muzikoterapeuti stvarali seansu prema zadatku kojeg smo dobili”, kažu Marijnović i Matić.
Radionica muzikoterapije
Glazba kao komunikacija
InaÄe, muzikoterapija je skup metoda u kojima glazba ili zvuk služe kao osnovno sredstvo uspostavljanja komunikacije. To je planski proces intervencije u kojem terapeut pomaže korisniku u postizanju blagostanja upotrebljavajući muziÄka iskustva ili odnos koji se razvija izmeÄ‘u njih. Muzikalnost postoji u svima nama i ne ovisi o glazbenom obrazovanju, Ävrsto je ukorijenjena u naÅ¡em mozgu. Na muzikalnost ne utjeÄu neuroloÅ¡ka oÅ¡tećenja i traume mozga.
Glavni ciljevi muzikoterapijske prakse su: promjena psihofiziÄkog stanja korisnika, upoznavanje, razumijevanje i prihvaćanje.Glazba je izvrstan medij za terapiju jer se korisnici mogu spontano izražavati uz pomoć zvuka, igranja s ritmom, neverbalne komunikacije uz pomoć oÄnog kontakta, sluÅ¡anja… S muzikoterapijom se olakÅ¡ava kreativno izražavanje, stvaramo pozitivna zadovoljavajuća iskustva, razvijamo svijest o sebi i drugima. Tretman muzikoterapije može se odvijati individualno i grupno. Elementi muzike su: ritam, vokalizacija, melodija i improvizacija. bpz.ba
