Connect with us

KONTAKT

Održana je glavna skupština Hajduka, Štimcu nije dopušteno da sudjeluje na skupštini

Published

1 godina ago

on

Održana je glavna skupština Hajduka na kojoj je uprava, predvođena predsjednikom Ivanom Bilićem, izvijestila dioničare kluba o financijskom stanju na kraju tekuće godine i predstavila projekcije poslovanja za 2025. Kao što je već uobičajeno za skupštine Hajduka, nije bilo nimalo dosadno.

Uoči skupštine široj javnosti najzanimljivije je bilo što je dolazak najavio Igor Štimac. On nije dioničar kluba otkad je svoje dionice izgubio u ovršnom postupku početkom prošle godine, koji je protiv njega pokrenuo poduzetnik Dragutin Kamenski zbog nevraćene pozajmice u iznosu od oko 150.000 eura. Dionice, koje čine 0.37% temeljnog kapitala kluba, na javnoj je dražbi kupila udruga Naš Hajduk.

Navijači su jasno poručili što misle o Štimcu

Raskid svih službenih veza Štimca i Hajduka dočekan je u navijačkom puku s oduševljenjem te je za mnoge bio vrlo simboličan kraj veza s nekim prošlim vremenima kada je Hajduk bio u raljama dnevne politike. Dok je Štimac bio visoko pozicioniran u Hajduku, vodio je i rat protiv navijača koji su ga svim silama htjeli otjerati iz kluba.

Navijačka skupina Hajduka nakon kupnje njegovih dionica objavila je: “Neprijatelj Torcide, oličenje svega što nismo željeli da naš klub bude i simbol vremena za koje smo čvrsto odlučili da se neće ponoviti, utjelovljenje svega protiv čega smo se gotovo dva desetljeća borili. Onaj koji je navijače nazivao razbojnicima i žicarima, blatio i vrijeđao, a pri tome se nije libio šurovati s raznim polusvijetom, od danas više nije njegov dioničar!

Nismo odustali od svoga kluba niti smo ga pustili strvinarima. Naše su namjere oduvijek iskrene i časne, s jedinim ciljem: uspješni Hajduk u rukama onih koji ga najviše vole – njegovih navijača. O tvojim namjerama i ciljevima najviše govore poslovni ‘uspjesi’, ortaci i tvoji glasnogovornici, pa ti jedino možemo ponoviti: Igore, odjebi!”

Štimac je htio biti Mamić i nije uspio

Prošlo je već dosta vremena otkako je Štimac bio relevantna figura u Hajduku, tj. otkako je bio osoba koju se nešto pita i koja donosi odluke. S prolaskom vremena brojne se stvari zaborave, a priče ovise o tome tko ih i kako prezentira. Zato je važno podsjetiti zašto je Štimac zaslužio ovakvu reakciju navijača Hajduka nakon što je izgubio svoje dionice i tako prestao biti dio kluba na bilo kojoj razini.

Koliko god se priču pokušalo izokrenuti i oprati, činjenice su jednostavne. Štimac je htio biti Zdravko Mamić i nije uspio, a kasnije mu se prodao i okaljao se za sva vremena. Od cijenjenog bivšeg brončanog reprezentativca i nekadašnjeg kapetana Bijelih postao je s godinama karikatura samog sebe. Njega danas nitko ozbiljno ne doživljava, nije nimalo relevantan faktor u hrvatskom nogometu i to si je sve sam napravio.

Hajduk je za vrijeme njegove “vladavine” osvojio zadnji naslov prvaka Hrvatske. Koliko god to zvučalo čudno u kontekstu toga što je Hajduk sada 20 godina bez naslova prvaka, 2005. godine Poljud nije bio ispunjen na proslavi naslova. Hajduk je bio prvak, a Dinamo u Ligi za ostanak, ali ideali kojima je klub težio i želi težiti, koliko god to bilo ismijavano, bili su pogaženi.

Licemjerno želi da ga se poštuje jer je “legenda”

Navijačima trofeji nisu bili dovoljni, nego je klub morao biti čist ili barem težiti tome da bude čist. Hajduk je naslov prvaka potvrdio na Poljudu protiv tadašnjeg Varteksa. Ni sat vremena nakon toga objavljeno je da je novi trener Hajduka nitko drugi nego do tog trenutka trener ekipe koju su Bijeli pobijedili i brončani hrvatski izbornik Miroslav Ćiro Blažević.

Na klupi Hajduka sjedio je pak Štimac, koji je sebe postavio na to mjesto mjesec dana prije kraja prvenstva. Smijenio je Blaža Sliškovića, koji je kasnije morao tužiti klub i tek 2014. godine dobio je novac koji je trebao dobiti po ugovoru. Zbog načina poslovanja Hajduka pod vodstvom Štimca legendarni Baka morao je na sudu dokazivati da je uopće službeno bio njegov trener.

To je bio odnos Štimca kao djelatnika kluba prema legendi kluba, jednom od rijetkih koje se zaista tako smije zvati. Danas licemjerno želi da ga se poštuje jer je on “legenda” iako mu samome nije bio problem popišati se po drugim takvima.

Samo iz tog kratkog slučaja “Ćiro i Baka”, bez ulaženja u sve detalje tog vremena, jasno je zašto navijači ne mogu smisliti Štimca. Navijač Hajduka osjećao se odvratno nakon što je Ćiro preuzeo klupu na opisani način i osjećao se odvratno kada se Baku provlačio po sudovima.

Ne treba uopće komentirati da je malo nakon kraja velebne vladavine Štimca klub došao na korak do stečaja, a u Europi se i tada blamirao porazima od Debrecena (0:8 u dvije utakmice) i ispadanjem od irskog Shelbournea, dok se zazivao Liverpool u ždrijebu.

Mamić je Štimca ponizio i ispljunuo

Bilo bi to dovoljno da ga navijači Hajduka pamte po zlu, ali nastavak je tu netrpeljivost doveo na najveću moguću razinu. Štimac je 2010. godine pokušao pobijediti na izborima za predsjednika HNS-a i maknuti Vlatka Markovića, ali svima je bilo jasno da je to sukob Mamića i Štimca za poziciju vladara hrvatskog nogometa.

Štimac je te izbore izgubio za jedan glas, a Mamić mu je vikao: “Nećeš, razbojniče.” Kasnije je ta cijela skupština na Upravnom sudu ocijenjena nelegalnom jer su glasali ljudi koji tamo nisu smjeli biti.

Tko se sjeća tog vremena, sjeća ga se s mučninom u želucu. To je bio trenutak kada su sve maske i pričice o “boljitku hrvatskog nogometa” pale u vodu. Bila je to dvorska borba za vlast i utjecaj, borba da se dođe u poziciju u kojoj bi se prljavim radnjama ostvarivao rezultat i krao novac koji pripada klubovima.

Pojedinci su pokušavali tu borbu Štimca predstaviti kao vitešku i pravednu, a u realnosti bi pobjedom samo postao drugi Mamić. Pod svoje bi uzeo Hajduk i HNS, Bijeli bi drmali hrvatskim nogometom kao Dinamo u Mamićevo doba, a Štimac bi smjenjivao i postavljao izbornike.

Nakon tog poraza Mamić ga je zapravo ponizio. Poklonio mu je mjesto izbornika reprezentacije, okaljao ga do kraja i onda ispljunuo kad je s njim završio. U borbi “dva Mamića” pobijedio je onaj originalni. Navijači Hajduka nikad nisu htjeli svog Mamića. Htjeli su klub navijača, pa makar to bio teži put do rezultatskih ciljeva. Je li to ispravno ili dobro, nije ničiji problem osim navijača Hajduka.

Oni znaju zašto danas, kada je Hajduk rezultatski iznimno neuspješan, i dalje pune stadion i kupuju proizvode kluba. Znaju i da danas nije problem u medijima napisati da je Mamić prljavo vladao hrvatskim nogometom, od čega je korist imao on, a posredno i Dinamo.

Tada je to bio problem, a navijače Hajduka ismijavalo se kao teoretičare zavjere. Hajduk je sam sebi kriv za puno stvari, ali čist obraz nema cijenu, koliko god se to ismijavalo od onih koji ga nemaju. Štimac je itekako jedan od njih.

Štimac nije sudjelovao na skupštini i to je poraz Hajduka

Brisanjem Štimca iz popisa dioničara kluba ostvarena je navijačka pobjeda, a na skupštini je doživljen ogroman poraz. Štimac je trebao na skupštini sudjelovati kao opunomoćenik drugog dioničara, ali na kraju se pojavio na Poljudu i vratio odakle je došao.

Na skupštinu nije ušao i nije imao priliku sudjelovati u njenom radu. Tko mu je točno zapriječio put, ostaje pomalo nejasno, ali jasno je da je on imao svaku namjeru da tamo bude. Hajduk se vodi demokratski i članski, a tko god ima legalno pravo sudjelovati na skupštini kluba u bilo kojem obliku, u tome ne smije biti spriječen.

Jasno je zašto Štimac tamo nije dobrodošao s moralne strane, ali to ne može biti razlog da on ne kaže što misli ako ima legalno pravo biti tamo. To je poraz ideologije Hajduka, poraz svega za što su se navijači borili i izborili. To je licemjerno.

Nejasno je zašto bi se itko pribojavao bilo čega što Štimac ima reći. On godinama pljuje članski model Hajduka, a model je i dalje tu, sa svim svojim vrlinama i manama, te neće nestati dok sami članovi iz bilo kojeg razloga to ne odluče. Iz perspektive boljitka navijača kluba Štimca se trebalo pustiti da priča i sam sebe uništi, kao što je to napravio više puta u prošlosti.

Njegove riječi nemaju nikakvu težinu zbog svega gore napisanog, a sprječavanje toga da govori ima. Njegovim sudjelovanjem na skupštini dokazalo bi se da je Hajduk apsolutno demokratski i ostvarila bi se još jedna pobjeda, a ovako je doživljen poraz i bačena nepotrebna mrlja na priču. Ideali se žive svaki dan, a ne samo onda kada to nekome odgovara.

Vrisak.info

Related Topics:
Continue Reading

EKONOMIJA

Direktor i članovi NO NK Široki Brijeg podnijeli ostavke, donosimo izvještaj

Published

3 mjeseca ago

on

20 prosinca, 2025

By

 

NK Široki Brijeg na službenoj stranici kluba objavio je izvještaj o trenutnom stanju u klubu.

Izvještaj prenosimo u cijelosti:

Nadzorni odbor NK Široki Brijeg, svjestan svoje odgovornosti prema javnosti, sportskim institucijama i svim dionicima kluba, ovim putem podnosi sveobuhvatan i objektivan izvještaj o stanju u klubu, s posebnim osvrtom na razdoblje posljednjih dvanaest mjeseci.

Cilj ovog izvještaja jest jasno, profesionalno i argumentirano prikazati zatečeno stanje, poduzete mjere, ostvarene rezultate, ali i izazove s kojima se klub danas suočava.

Zatečeno stanjeHNK Mostar

Po preuzimanju odgovornosti, Nadzorni odbor zatekao je klub u izuzetno teškom financijskom, organizacijskom i infrastrukturnom stanju. NK Široki Brijeg nalazio se u situaciji koju je objektivno moguće opisati kao gotovo neodrživu, s ukupnim dugovanjima u iznosu od 5,3 milijuna KM, ozbiljno narušenom likvidnošću te infrastrukturom koja nije zadovoljavala ni osnovne standarde profesionalnog sportskog kolektiva.

Takvo stanje predstavljalo je ozbiljnu prijetnju opstanku kluba, njegovoj reputaciji, ali i dugoročnoj održivosti.

Ključni iskoraci i provedene aktivnosti

Unatoč navedenim izazovima, Nadzorni odbor je u proteklih godinu dana, u suradnji s Upravom i stručnim službama, ostvario značajan i mjerljiv iskorak na više razina:

1. Infrastruktura

  • Provedena je sveobuhvatna obnova klupskog kampa, čime je stvorena moderna i funkcionalna infrastruktura koja danas s pravom može nositi epitet impozantne.
  • Sanacija i kupovina opreme, od kosilica, traktora do najmanjih alata potrebnih za održavanje.
  • Izvršena je sanacija stadiona Pecara, uz rješavanje niza dugogodišnjih tehničkih i sigurnosnih nedostataka.
  • Izgrađena je i uređena VIP tribina, namijenjena vjernim sponzorima, partnerima i ljudima koji kontinuirano podupiru NK Široki Brijeg, čime je klub dodatno pozicioniran kao ozbiljan i respektabilan sportski subjekt.
  • U potpunosti je obnovljen FAN Shop, koji je premješten na novu, strateški izuzetno značajnu i impozantnu lokaciju, čime je unaprijeđena vidljivost kluba, njegov identitet i odnos s navijačima.
  • Napravljena je rekonstrukcija ureda direktora, Press salona te ostalih klupskih prostorija.
  • U potpunosti je obnovljena teretana za igrače, kao i sva popratna oprema nužna za profesionalni trenažni proces.

2. Sportska i medicinska podrška

  • Klub je dobio kompletno obnovljen i profesionaliziran medicinski tim, u skladu sastandardima suvremenog profesionalnog nogometa.
  • Uspostavljeni su jasni protokoli rada i unaprijeđeni uvjeti za sportsku struku i igrače.

3. Sportski rezultati

Paralelno s infrastrukturnom i financijskom stabilizacijom, ostvareni su i izuzetno značajni sportski rezultati, koji dodatno potvrđuju ispravnost smjera u kojem je klub vođen:

  • NK Široki Brijeg je u promatranom razdoblju igrao finale Kupa Bosne i Hercegovine, što predstavlja jedan od najvećih sportskih uspjeha kluba u posljednjim godinama.
  • U prvenstvu je klub, unatoč prognozama borbe za opstanak i zone ispadanja, sezonu završio na 5. mjestu, čime je nadmašio sva realna očekivanja.
  • Do listopada 2025. godine klub se rezultatski nalazio u neposrednoj blizini 3. i 4. mjesta, potvrđujući kontinuitet sportskog napretka i stabilnosti.
  • Promocija mladih igrača iz svoje škole nogometa.
  • Transferi igrača (Taraba, Jukić) nakon dugo vremena.

Ovi rezultati jasno pokazuju da su organizacijski red, financijska disciplina i ulaganje u uvjete rada izravno rezultirali sportskim uspjehom.

4. Financijska konsolidacija

Zatečeni dug od 5,3 milijuna KM stavljen je pod kontrolu.

  • Do listopada 2025. godine klub je uredno servisirao svoje obveze te je vraćeno 800.000 KM starog dugovanja.
  • Sve obveze prema Poreznoj upravi, elektroprivredi, dobavljačima, kao i obveze proizašle iz raskida ugovora s igračima i trenerima, do navedenog razdoblja bile su uredno regulirane i pod kontrolom.

Važno je naglasiti da ovaj Nadzorni odbor nije imao namjeru stvarati nova dugovanja, već isključivo vraćati postojeća te paralelno raditi na razvoju i stabilizaciji kluba.

Izazovi i trenutačno stanje

Unatoč jasno definiranoj strategiji, mjerljivim rezultatima i odgovornom upravljanju, klub se suočio s ozbiljnim ograničenjima koja nadilaze kapacitete i ovlasti Nadzornog odbora. Unatoč jasno definiranoj strategiji i usvojenom proračunu do listopada 2025. godine, klub se, nažalost, suočio s izostankom podrške viših razina, što je dovelo do ozbiljnog poremećaja financijske stabilnosti.

Zbog nepoštivanja određenih dogovora i nedostatka planiranih sredstava, Nadzorni odbor se našao u izuzetno teškoj i neugodnoj poziciji prema kompletnom kolektivu kluba – od igrača i stručnog stožera do zaposlenika radne zajednice.

Klub se danas ponovno suočava s razinom dugovanja koja se, nažalost, približava onoj koja je zatečena prilikom preuzimanja odgovornosti, a to nije rezultat neodgovornog upravljanja, već objektivnih okolnosti i neispunjenih obveza izvan nadležnosti Nadzornog odbora.

Zbog navedenog stanja Direktor kluba te pojedini članovi Nadzornog odbora su podnijeli ostavke, u cilju da se Klubu omogući da pronađe novo rukovodstvo koje će imati jasnu viziju i strategiju za unapređenje Kluba.

Zaključak i pojačana poruka javnosti i institucijama

Nadzorni odbor NK Široki Brijeg smatra nužnim uputiti jasnu, odgovornu i politički utemeljenu poruku svim razinama vlasti i relevantnim institucijama:

  • NK Široki Brijeg je u proteklih godinu dana dokazao da zna, može i hoće odgovorno upravljati javnim i društveno važnim resursima.
  • Klub je vlastitim naporima i unutar ograničenih sredstava obnovio infrastrukturu, stabilizirao poslovanje, unaprijedio odnose sa sponzorima i navijačima te ostvario vrhunske sportske rezultate.
  • Ovakav klub ne smije i ne može biti prepušten sam sebi jer predstavlja važan sportski, društveni i identitetski subjekt grada i šire zajednice.

Nadzorni odbor jasno poručuje da ne želi sudjelovati u stvaranju novih dugova, već isključivo u modelu održivog financiranja, vraćanja postojećih obveza i daljnjeg razvoja kluba.

Ovaj izvještaj treba se promatrati kao poziv na odgovornost, partnerstvo i konkretno djelovanje, jer NK Široki Brijeg ima znanje, rezultate i kapacitet, ali bez stabilne institucionalne potpore dugoročna održivost ostaje ozbiljno ugrožena.

Nadzorni odbor NK Široki Brijeg, stoji u potpisu objave.

(www.jabuka.tv | Foto: NK Široki Brijeg)

 

Povezane objave

Continue Reading

EKONOMIJA

U Zagrebu svečano predstavljen Zbornik „Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost”, predsjednik Čović: Opstanak i europski put BiH kroz ustavnu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda

Published

3 mjeseca ago

on

10 prosinca, 2025

By

Danas je u Matici hrvatskoj u Zagrebu svečano predstavljen Zbornik radova Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost u organizaciji Matice hrvatske na čelu s predsjednikom dr. prof. dr. sc. Damirom Zorićem i HAZU BiH na čelu s predsjednikom akademikom Mladenom Bevandom. Izdanje je objavljeno povodom 30. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, povijesnog dokumenta koji je 1995. godine uspostavio mir te ustavnopravni poredak BiH.

Nazočnima su se obratili predsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Damir Zorić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, predsjednik HAZU-a BiH akademik Mladen Bevanda, zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Mato Arlović, prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević sa Sveučilišta u Mostaru te dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić.

Prof. dr. sc. Zorić naglasio je kako Daytonski sporazum ima i dobre i loše strane. Kao pozitivno istaknuo je zaustavljanje rata i sprječavanje daljnjih zločina, dok je kritizirao nedostatak dugoročne perspektive, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je na inicijative poput Vijeća za suradnju posebnih odnosa Republike Hrvatske i Federacije BiH te istaknuo potrebu mudrog traženja rješenja i otvorenog razgovora za bolju budućnost Hrvata u BiH.

U svome obraćanju, predsjednik Čović naglasio je važnost Daytonskog sporazuma kao temeljnog, iako nesavršenog, mirovnog sporazuma koji je donio mir Bosni i Hercegovini te uspostavio njen administrativno-teritorijalni ustroj i odredio položaj triju konstitutivnih naroda. Istaknuo je kako je hrvatski narod kroz protekla desetljeća oblikovao svoju povijest, suočavao se s ratnim stradanjima i razvijao institucije hrvatskoga naroda u BiH. Govorio je o ulozi međunarodne zajednice, visokih predstavnika i brojnim nametnutim odlukama koje su mijenjale ustavnopravni poredak. Zaključio je: „Bosna i Hercegovina može preživjeti jedino kao država u kojoj će tri konstitutivna naroda ostvariti potpunu ustavnu jednakopravnost“ naglasivši nužnost suradnje i uzajamnog uvažavanja predstavnika triju naroda kao preduvjeta europskog puta.

Dr. sc. Arlović istaknuo je temeljnu važnost Ustava Bosne i Hercegovine nastalog iz Daytonskog mirovnog sporazuma, kao okvira za očuvanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba te zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina. Naglasio je kako vladavina prava i poštivanje ustavnih načela predstavljaju ključ za funkcioniranje demokratskog i pravno uređenog društva, pri čemu svi, uključujući institucije BiH i međunarodne institucije, moraju djelovati u skladu s Ustavom.

Akademik Bevanda istaknuo je dugu tradiciju i značaj Matice hrvatske te ulogu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH u očuvanju kulturnog, znanstvenog i obrazovnog identiteta hrvatskoga naroda. Naglasio je važnost kulturnih institucija u oblikovanju nacionalne svijesti, promicanju obrazovanja, umjetnosti i znanosti te potrebu za aktivnim zalaganjem za prava naroda, kritičkim promišljanjem kriza i poticanjem dijaloga, tolerancije i međusobnog uvažavanja među narodima.

Prof. dr. sc. Vlaisavljević naglasio je važnost načela pravednosti koje je Daytonski sporazum utemeljio kao temeljni princip raspodjele vlasti među tri naroda te kako je hrvatska politika u BiH dosljedno posvećena očuvanju nacionalnog interesa kroz njegovo provođenje. Također je ukazao kako međunarodna zajednica koristi termin “etnička skupina” za tri konstitutivna naroda, čime se pokušava umanjiti njihov politički legitimitet i suverenitet.

Prof. dr. sc. Barbarić istaknuo je kako Daytonski sporazum, iako uspješno mirovno rješenje koje je omogućilo opstanak BiH, zbog različitih interpretacija i zloupotreba svojih aksioma dovodi do političkih zastoja. Naglasio je važnost konstitutivnosti naroda, administrativne jednakopravnosti i teritorijalne autonomije te je poručio da uz povjerenje među političkim predstavnicima Dayton može biti temelj funkcionalne i demokratske Bosne i Hercegovine.

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.

Izvor: hnsbih.ba

Nazočnima su se obratili predsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Damir Zorić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, predsjednik HAZU-a BiH akademik Mladen Bevanda, zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Mato Arlović, prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević sa Sveučilišta u Mostaru te dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić.

Prof. dr. sc. Zorić naglasio je kako Daytonski sporazum ima i dobre i loše strane. Kao pozitivno istaknuo je zaustavljanje rata i sprječavanje daljnjih zločina, dok je kritizirao nedostatak dugoročne perspektive, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je na inicijative poput Vijeća za suradnju posebnih odnosa Republike Hrvatske i Federacije BiH te istaknuo potrebu mudrog traženja rješenja i otvorenog razgovora za bolju budućnost Hrvata u BiH.

U svome obraćanju, predsjednik Čović naglasio je važnost Daytonskog sporazuma kao temeljnog, iako nesavršenog, mirovnog sporazuma koji je donio mir Bosni i Hercegovini te uspostavio njen administrativno-teritorijalni ustroj i odredio položaj triju konstitutivnih naroda. Istaknuo je kako je hrvatski narod kroz protekla desetljeća oblikovao svoju povijest, suočavao se s ratnim stradanjima i razvijao institucije hrvatskoga naroda u BiH. Govorio je o ulozi međunarodne zajednice, visokih predstavnika i brojnim nametnutim odlukama koje su mijenjale ustavnopravni poredak. Zaključio je: „Bosna i Hercegovina može preživjeti jedino kao država u kojoj će tri konstitutivna naroda ostvariti potpunu ustavnu jednakopravnost“ naglasivši nužnost suradnje i uzajamnog uvažavanja predstavnika triju naroda kao preduvjeta europskog puta.

Dr. sc. Arlović istaknuo je temeljnu važnost Ustava Bosne i Hercegovine nastalog iz Daytonskog mirovnog sporazuma, kao okvira za očuvanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba te zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina. Naglasio je kako vladavina prava i poštivanje ustavnih načela predstavljaju ključ za funkcioniranje demokratskog i pravno uređenog društva, pri čemu svi, uključujući institucije BiH i međunarodne institucije, moraju djelovati u skladu s Ustavom.

Akademik Bevanda istaknuo je dugu tradiciju i značaj Matice hrvatske te ulogu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH u očuvanju kulturnog, znanstvenog i obrazovnog identiteta hrvatskoga naroda. Naglasio je važnost kulturnih institucija u oblikovanju nacionalne svijesti, promicanju obrazovanja, umjetnosti i znanosti te potrebu za aktivnim zalaganjem za prava naroda, kritičkim promišljanjem kriza i poticanjem dijaloga, tolerancije i međusobnog uvažavanja među narodima.

Prof. dr. sc. Vlaisavljević naglasio je važnost načela pravednosti koje je Daytonski sporazum utemeljio kao temeljni princip raspodjele vlasti među tri naroda te kako je hrvatska politika u BiH dosljedno posvećena očuvanju nacionalnog interesa kroz njegovo provođenje. Također je ukazao kako međunarodna zajednica koristi termin “etnička skupina” za tri konstitutivna naroda, čime se pokušava umanjiti njihov politički legitimitet i suverenitet.

Prof. dr. sc. Barbarić istaknuo je kako Daytonski sporazum, iako uspješno mirovno rješenje koje je omogućilo opstanak BiH, zbog različitih interpretacija i zloupotreba svojih aksioma dovodi do političkih zastoja. Naglasio je važnost konstitutivnosti naroda, administrativne jednakopravnosti i teritorijalne autonomije te je poručio da uz povjerenje među političkim predstavnicima Dayton može biti temelj funkcionalne i demokratske Bosne i Hercegovine.

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.

Izvor: hnsbih.ba

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

USVOJEN PRORAČUN ŽZH Leko: Više novca za demografske mjere, poticaje, projekte i plaće

Published

3 mjeseca ago

on

5 prosinca, 2025

By

Ministrica financija ŽZH Blagica Leko Foto FENA /Mario Obrdalj)

Prijedlog Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za 2026. godinu iznosi 192.792.566 KM. Riječ je o iznosu kojeg je na prijedlog Ministarstva financija ŽZH na svojoj današnjoj sjednici usvojila Vlada ove županije, te ga uputila u daljnju proceduru.

Kako je na Fenin upit pojasnila dopredsjednica županijske vlade i ministrica financija Blagica Leko, u Prijedlogu proračuna ŽZH za iduću godinu više novca je planirano na stavkama koje se odnose na plaće i naknade proračunskih korisnika, branitelje, poticaje u poljoprivredi, poticaje u gospodarstvu, porodiljne naknade, obitelji s troje i više djece, sport, kulturu…

Najveći rast u odnosu na Proračun za 2025. godinu, kako je vidljivo iz dokumenta Prijedloga proračuna za 2026. godinu, bilježi se na stavci koja se odnosi na bruto plaće i naknade proračunskih korisnika. Ovaj iznos podiže se za 9.478.300 konvertibilnih maraka.

„Stavka koja se odnosi na plaće i naknade proračunskih korisnika značajno je uvećana zbog činjenice da je Zakon o plaćama ŽZH u završnoj fazi pripreme, a njegova će primjena osigurati rast plaća svim proračunskim korisnicima“, objasnila je ministrica Leko.

Dodala je i kako je proračunom za iduću godinu planirano 5.000.000 KM za četiri kapitalna projekta na području ove županije. Riječ je o projektu rekonstrukcije prostora bivše Duhanske stanice u Ljubuškom za koju je planirano 1.500.000 KM, a jednak iznos će biti utrošen i na projekt izgradnje Srednje strukovne škole Široki Brijeg. Za izgradnju novog dječjeg vrtića u Posušju, te proširenje kapaciteta Osnovne škole Ruđera Boškovića u Grudama planirano je po 1.000.000 KM. Proračunom za 2026. godinu tekući prijenosi braniteljima iznose 1.500.000 KM, dok je za novčanu egzistencijalnu naknadu planirano 1.250.000 KM odnosno 50.000 KM više nego u ovoj godini.

Prema podacima iz dokumenta Prijedloga proračuna ŽZH za 2026. godinu, tekući prijenosi za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvitku uvećani su za 200.000 KM te iznose 3.000.000 maraka, a tekući prijenosi za poticaje razvoja gospodarstva u ŽZH planirani su u visini od 800.000 KM, što je povećanje za 100.000 KM u odnosu na ovogodišnji proračun.

U idućoj godini više novca planirano je i na stavci naknade za treće i svako iduće dijete ukupno 13.000.000 KM, dok je za porodiljne naknade iznos povećan na 3.300.000 maraka. Tekući prijenosi za odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju podignuti su sa 568.000 na 944.000 KM. U proračunu za iduću godinu ŽZH izdvaja 1.700.000 za štićenike, 5.720.000 za Sveučilište u Mostaru, Studentski centar u Mostaru, Zavod za odgoj i obrazovanje iznose, 600.000 za vjerske zajednice, te 1.900.000 KM za zaštitu okoliša.

Ministrica Leko je potvrdila kako je i u proračunu za iduću godinu osigurano 100.000 za novi projekt sigurne kuće za žrtve nasilja čija je izgradnja krenula tijekom ove godine. Inače, Prijedlog proračuna ŽZH za 2025. godinu, kako su naveli iz Ministarstva financija ŽZH-a, rađen je po već ustaljenoj praksi odnosno prihodovna strana na temelju projekcija Federalnog ministarstva financija, a neporezni prihodi na temelju prihoda prikupljenih u posljednjih 11. mjeseci 2025. godine./HMS/

Otkrijte više
Pretplate na stručne časopise
Optimizacija web stranice
Politički pregovori
Mostaru
Dijeljenje sadržaja
Knjige o povijesti BiH
Knjige o međunarodnim odnosima
Knjige o EU integracijama BiH
Povećanje korisničkog iskustva
Vodiči za turizam u Hercegovini

Preporučeno:

LEKO: Za poticaje u poljoprivredi i poduzetništvu ŽZH isplaćeno 1.015.216,6 KM

U ŽZH stalno raste broj djece, u prvih 8 mjeseci isplaćeno više od 8 mil. KM obiteljima

LEKO: Vlada ŽZH isplatila 1.500.000 KM za sufinanciranje prijevoza učenika

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba