‘Samo generala Glasnovića vidimo u toj ulozi!’
On je jedini general koji bi sve uÄinio za dobrobit, ne samo branitelja, nego hrvatskog naroda općenito. Istovremeno, rijeÄ je o jedinom generalu koji živi u bratovom stanu i koji za sebe ne traži niÅ¡ta – slažu se branitelji HV-a i HVO-a.
Otkako je zapoÄeo prosvjed branitelja u Savskoj 66 pri Äemu se, izmeÄ‘u ostalog, tražila ostavka aktualnog ministra Predraga Matića, jedno se ime u ovoj populaciji iskristaliziralo kao najtraženije za Fredovog budućeg nasljednika – general Željko Glasnović…
– RijeÄ je o karizmatiÄnom i autentiÄnom vojniku kojeg ste morali slijediti i gledati sa strahopoÅ¡tovanjem. Nikada, nikada sebe nije stavljao u prvi plan, kako u ratu, tako i u poraću. On je jedini general koji bi sve uÄinio za dobrobit, ne samo branitelja, nego hrvatskog naroda općenito. Istovremeno, rijeÄ je o jedinom generalu koji živi u bratovom stanu i koji za sebe ne traži niÅ¡ta – slažu se branitelji HV-a i HVO-a.
-Trebamo svi doći u Savsku, neka vide da nas ima. Nikoga nećemo dirati, nećemo biti agresivni, poštovat ćemo sve zakone, pa i one s kojima se ne slažemo, ali dirnu li nekog invalida u kolicima, nećemo sjediti prekriženih ruku. Mi smo za peglanje spremni, samo izdajte zapovijed – grmio je prije pola godine general Glasnović na jednoj od braniteljskih tribina. Što o situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi danas, ali i o želji branitelja da upravo on postane njihov ministar, za naš portal kazao je ovo:
– Meni je, naravno, Äast da branitelji HV-a i HVO-a u meni vide svog predstavnika. No, o tome ne odluÄujem ja a istina je i da nemam politiÄke ambicije. Smatram da je u ovakvoj atmosferi beznaÄ‘a teÅ¡ko uÄiniti iÅ¡ta, ali od neÄega se mora poÄeti. To je svakako lustracija. Hrvatska je u medijskoj blokadi i dok smo mi uvuÄeni u jedan vakuum, netko drugi “odraÄ‘uje†za nas. Å to se nas, branitelja tiÄe, mi smo u svojoj gorljivoj želji za promjenama postali fanatiÄni i pred kraj zaboravili za Å¡to smo se borili. Imali smo neke ciljeve koji su se negdje putem izgubili – kazao je omiljeni general koji je pokazao iznimnu zabrinutost za stanje uma hrvatske nacije:
– Gdje god je marksistiÄki sustav zauzeo vlast, za sobom je ostavio bolnu destrukciju ljudskog duha. NeÅ¡to sliÄno kazao je papa i smatram da je tom reÄenicom kazao sve. Taj sustav suptilno je stvorio Äovjeka bez sjećanja, doÅ¡lo je do kolektivne amnezije… Nametnuta nam je jedna stvarnost koja nije realna. Tako smo, izmeÄ‘u ostalog, zaboravili i na vrijednost branitelja kao i onog Å¡to je on uÄinio – smatra Željko Glasnović.
TKO JE ŽELJKO GLASNOVIĆ?
Glasnović je jedan od onih generala kojeg Äinovi ne sprjeÄavaju da prespava u hladnom Å¡atoru, no to je samo jedan od razloga zaÅ¡to ga branitelji cijene. On je Domovinskom ratu pristupio kao Å¡kolovan i “gotov, vojni proizvodâ€. Pet godina je služio u kanadskoj vojsci. Godinu i pol bio je u francuskoj Legiji stranaca. U Hrvatsku dolazi u kolovozu 1991. PrikljuÄuje se Zboru narodne garde. To mu je bila treća vojska… Vodio je borbena djelovanja u Lici, ratovao je na Južnom bojiÅ¡tu. Nakon pada Vukovara prelazi po zapovjedi u Tomislavgrad, u Bosnu i Hercegovinu, gdje je trebalo obuÄavati nove postrojbe. PrikljuÄen je bojni Zrinski na kraju 1991. Sudjeluje u borbama na Kupresu u travnju 1992. gdje je teže ranjen. Dobio je metak pored srca. PrepriÄava se kako je suborcima tada rekao “ostavite mi jednu bombu za mene i Äetnike a vi se izvlaÄiteâ€. Izvukli su ga preko snijegom zametenih planina preko Bugojna do franjevaÄkog samostana na Šćitu u Rami. Odatle je prebaÄen u Split. Dva mjeseca bio je izvan stroja. Pobjegao je iz bolnice u Splitu i ponovno se vratio na kupreÅ¡ko ratiÅ¡te. U listopadu 1992. preuzima brigadu Kralj Tomislav. Radi uvoÄ‘enja discipline i odgovornosti, po uzoru na Legiju stranaca, Željko Glasnović imao je žestoke metode u postrojbama koje je obuÄavao.
Nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma postaje zapovjednik Prve gardijske brigade HVO-a (Hrvatskog vijeća obrane) kada poÄinje operacija Cincar u kojoj je ta brigada sudjelovala u osloboÄ‘enju Kupresa. U svibnju 1994. smijenjen je s tog položaja te postaje zapovjednik Zbornog podruÄja Tomislavgrad. Bio je zapovjednik HVO-a u sklopu Hrvatskih snaga (HV i HVO) kojima je zapovijedao general Ante Gotovina prilikom operacija oslobaÄ‘anja dijelova BiH poslije operacije Oluja.Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je zavrÅ¡io rat u BiH, postaje programski menager za program vojne stabilizacije u Sarajevu. Potom je godinu dana bio zapovjednik Hrvatskog gardijskog zbora. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić umirovio ga je 2000. godine nakon pisma dvanaestorice generala koji su tražili prestanak blaćenja Domovinskog