Dva tjedna uoči izbora rezultati većine dosadašnjih predizbornih anketa ukazuju da i nakon prijevremenih izbora 11. rujna odnosi snaga u Hrvatskom saboru neće biti znatno drugačiji nego što su bili nakon izbora 8. studenoga prošle godine.
Takav scenarij jamči ponavljanje situacije viđene nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, uvjetovanja, dugotrajne pregovore i teško sastavljanje stabilne koalicijske Vlade. Sudeći prema većini anketa HDZ i SDP su u velikoj mjeri poravnani. Most nešto slabije kotira nego prošle godine a novost je rast Živog zida i skupine stranaka okupljene oko Sinčićevog projekta.
>>Višnja Starešina: Što donosi 11. rujna?
Petnaest dana prije izvanrednih izbora, nameću se četiri realna scenarija slaganja buduće saborske većine ili ponovni izlazak na izbore, što je opcija s kojom u parlamentarizmu uvijek treba računati.
Vlada HDZ i Most najrealnija opcija
Najrealnija i najizglednija čini se varijanta buduće vlade HDZ-a i Mosta, koju će u Saboru poduprijeti stranke Milana Bandića i Branimira Glavaša, dio zastupnika okupljenih oko Ivana Lovrinovića, te dio predstavnika nacionalnih manjina.
Ukoliko HDZ osvoji više od 59 mandata, koliko je osvojio na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, ova se opcija čini najizglednija. Istina, u vrhu HDZ-a se mogu čuti i optimistične prognoze prema kojima je 70 saborski mandata optimalni cilj ove stranke na čelu s Andrejom Plenkovićem. U tom slučaju HDZ bi do magične brojke od 76 “ruku” mogao i bez Mosta.
Upravo je to opcija od koje Božo Petrov strahuje i razlog sustavnih ponavljanja teza o navodnom dogovoru HDZ-a i SDP-a koje u eter pušta čelnik Mosta i njegovi suradnici. Zanimljivo je kako se iste ove teze potiho promoviraju i s lijeve strane političkog spektra i djelu medija bliskih SDP-u na što je jučer upozorio i Andrej Plenković. Cilj jednih i drugih je naime zaustaviti HDZ u proboju prema sedamdeset saborskih mandata čemu ova stranka potiho teži.
>>Plenković: Teza o nekakvoj velikoj koaliciji plasira se iz oporbe i nekih manjih stranaka
Druga i manje realne opcija je da SDP-ova Narodna koalicija uspije okupiti većinu s mogućim manjim partnerima, što se u ovoj situaciji ne čini previše izglednom opcijom. Teško je naime vjerovati da Milanovićeva koalicija u ovom slučaju može ići preko 55 saborskih mandata. Kad im se dodaju tri zastupnika IDS-a i nešto “manjinaca” to je svega nešto iznad 60 zastupničkih mjesta. Most u izvršnoj vlasti s Narodnom koalicijom po svemu sudeći ne dolazi u obzir.
Most-ov scenarij s Oreškovićem kao premijerom
Međutim, ponavljanje scenarija s tripartitnom vladom i Tihomirom Oreškovićem kao ponovnim kandidatom za premijera čini se kao vrlo izgledna treća opcija na kojoj će Božo Petrov insistirati nakon izbora.
Dakako, moguća je opcija Most-ovog izravnog prijedloga o ulasku HDZ-a i SDP-a u Vladu ali i inzistiranje na manjinskoj vladi s Oreškovićem na čelu. Da je to izgledan scenarij koji priželjkuje Most može se naslutiti i iz retorike Bože Petrova. Međutim, takva opcija ovog puta se, zbog Živog zida, ne čini previše izglednom.
Namjere Bože Petrova o ponavljanju prošlogodišnjeg scenarija bile bi izgledne jedino u slučaju okupljanja šireg spektra stranaka u koji bi ušle sve parlamentarne opcije osim HDZ-a i SDP-a i njihovih koalicijskih partner. Međutim, takav bi scenarij fabricirao političku nestabilnost i dodatno provocirao dvije najveće stranke na odgovor.
Velika koalicija kao odgovor na nestabilnost države i nacije
Taj odgovor, a riječ je o velikoj koaliciji SDP-a i HDZ-a, bila bi zaustavljanje puta u punu političku nestabilnost do koje bi sigurno došlo ukoliko bi Most i Živi zid, možda ojačani Bandićem i IDS-om, uspjeli postići dogovor o manjinskoj vladi i tražili potporu dviju najvećih stranaka za takvo što.
Kako ponavljanje izbora do beskonačnosti nema nikakvog realnog smisla, u tom slučaju političku odgovornost na sebe bi morali zajednički preuzeti HDZ i SDP. U slučaju takvog scenarija u budućoj Vladi vjerojatno ne bi bilo mjesta za Most, ali i HNS je najavio da bi u toj varijanti bio opozicija.
Naravno, postoji i peti scenarij. U slučaju propasti sva četiri prethodno navedena – mogući su još jedni prijevremeni izbori, treći po redu u nešto više od godinu dana. Novi prijevremeni izbori mogu se onemogućiti u prvom redu odgovornim i izvedivim postupcima Mosta. U slučaju anarhističkog i neodgovornog pristupa Mosta i Živog zida iste se može disciplinirati i s velikom koalicijom HDZ-a i SDP-a. Međutim, to se u ovom slučaju ne čini realnom opcijom.
>>Kampanja se bliži kraju: Što nas čeka…?
U prvom redu velika je koalicija nemoguća opcija zbog Zorana Milanovića koji će, kao uostalom i Božo Petrov u slučaju suradnje HDZ-a i Mosta, teško prihvatiti opciju da stranka s najvećim brojem osvojenih mandata da budućeg premijera.
To je, čini se, opcija ispod koje HDZ i Andrej Plenković neće ići. Kako bi se relativnog izbornog pobjednika iznova onemogućilo u namjera da sastavi vladu ovog puta se koristi teza o “velikoj koaliciji”. Prisjećanja radi, prošle je godine to bila teza o “nestranačkom premijeru” i reformama koje ove godine nitko ne spominje.
J. Zdunić bpz.ba
