U ponedjeljak navečer u prepunom kinu Borak u Širokom Brijegu održana je promocija novoga romana fra Ante Marića 
“Plaču li jeleni?“. Predstavljanje romana organizirao je Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg, a predstavljanje je vodila novinarka Željka Šaravanja.
U programu predstavljanja sudjelovali su fra Gabrijel Mioč, fra Marinko Šakota, književnik i književni kritičar Dragan Marijanović, guslar Mate Anić i autor fra Ante Marić. Predstavljanje romana dramskim izvedbama i video ulomcima dodatno su uveličali glumac Andrija Zeljko i dramska skupina Franjevačkoga svjetovnoga reda Široki Brijeg.
Na samom početku predstavljanja prikazan je kratki film “Markov povratak na Brig”, koji je snimljen prema romanu fra Ante Marića.
Fra Gabrijel Mioč obratio se u ime nakladnika “Naša ognjišta” istaknuo je veliko zadovoljstvo brojem nazočnih i interesom koji je ovaj roman pobudio.
Drago mi je da sam u ulozi nakladnika sudjelovao u objavi ove knjige. Ovo je 224. knjiga, bez Biblija i drugih sličnih izdanja, koju smo objavili. Imajući na umu uvjete u kojima djelujemo, to nije zanemariv broj, rekao je fra Gabrijel Mioč.
Fra Marinko Šakota, župnik Župe Međugorje, uvelike je zaslužan za pobuđivanje teme godina gladi i fra Didaka Buntića, koji je u svome govoru publici uglavnom približio ulogu i veličinu hercegovačkoga franjevca koji je 1917. godine od gladi spasio oko 17.000 hercegovačke djece.
Ovo je priča fratra koji je srcem volio i još uvijek voli Široki Brijeg – priča fra Ante Marića, rekao je na početku svojega govora ovaj franjevac iz Međugorja.
U ovom romanu fra Ante je ispričao život širokobriješkoga čovjeka, koji se od kolijevke do groba uvijek suočavao sa surovošću životnih neprilika, ali uvijek s pogledom na “hram na gori”, na baziliku koja u ime svoga puka trajno uzdiže kamene ruke prema Bogu i Gospi, rekao je u svome govoru fra Marinko Šakota.
Književnik i književni kritičar Dragan Marijanović govorio je o knjizi i temama koje ona otvara, ali je upozorio i na zanemarivanje ovoga događaja na nekim višim razinama, kao i na to da šira zavnost ne poznaje lik fra Didaka Buntića i veličinu njegova pothvata.
Vidite koliku je pozornost i interes izazvao ovaj roman. Ne aludiram i ne predbacujem nikome ništa, jedna knjiga, neobična i dobra je ovdje – a nema državne televizije. A svakakvi se sadržaji prikazuju, rekao je na početku svojega izlaganja Dragan Marijanović.
Između ostaloga, Marijanović je u govoru naglasio i važnost i potencijale hercegovačkoga prkosa, koji je jedna od ključnih odlika Marka, protagonista ovoga romana koji se – nakon što su ga odveli iz rodne kuće – zakleo da nikad neće oprostiti roditeljima, djedu i fra Didaku Buntiću.
Englezima je prkos donio puno dobra u njihovoj povijesti, a naš se prkos na pravi način budi samo u najtežim trenucima naše povijesti, istaknuo je Marijanović, dodavši da je 17.000 hercegovačke djece koju je fra Didak Buntić odveo ujedno i 17.000 mogućnosti za pisanje ovakvih romana.
Fra Ante Marić zahvalio se svima nazočnima što su došli na predstavljanje ovoga događaja te je opisao povijest nastanka ovoga djela i emocije koje je u njemu budila.
Ova knjiga može biti zanimljiva i djeci i roditeljima i našim djedovima i bakama, koji su na svojoj koži osjetili sličnosti s ovim vremenom i povijesnim periodom o kojemu se o knjizi govori. Ovo je ono nešto obiteljsko, što smo proživljavali i što proživljavamo i danas, rekao je Marić.
Istaknuo je i važnost uživljavanja u ulogu i poziciju djeteta, iz čije je perspektive pisan i ovaj roman.
Vjerujte mi, lijepo je biti i odrastao i roditelj, ali najljepše je uspješno se “uživiti” u ulogu neiskvarenoga djeteta. Dijete je budućnost!, zaključio je fra Ante Marić.
O interesu koji je ovaj roman izazvao govori i činjenica da su prije početka predstavljanja rasprodani svi primjerci romana koji su bili dostavljeni za ovu prigodu, ali će se roman moći kupiti i na drugim mjestima.
