Iako je proširenje EU-a palo u drugi plan zbog pandemije koronavirusa, sutrašnji videosummit “Europska unija – zapadni Balkan” prilika je da se ta priča reafirmira. O sudjelovanju na tom skupu, posljednjim prijeporima unutar BiH glede uspostave ad hoc tijela za EU, stvarnim i izmišljenim aferama, izlasku iz izvanrednog stanja te lokalnim izborima razgovarali smo s predsjedateljem Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednikom HDZ-a i HNS-a dr. Draganom Čovićem.
Koja su vaša očekivanja od konferencije “EU – zapadni Balkan”, koja se zbog aktualne situacije odvija u drugačijim okolnostima i na drugačiji način nego što je to bilo planirano?
Drago mi je da smo na kraju uspjeli naći rješenje da se ta konferencija ipak organizira. Koronavirus to je doveo u pitanje i našlo se rješenje da se videokonferencijom napravi taj susret. Bit će to tehnički vrlo zahtjevno jer će biti uključeno najmanje 50-ak ljudi. Uz lidere EU-a te Europsku pučku stranku (EPP), koja je s Republikom Hrvatskom domaćin konferencije, tu su i svi lideri zemalja zapadnog Balkana koji se vezuju za europske pučane. Vjerujem da ćemo ono što smo planirali moći prezentirati. Ja ću govoriti o tome da želimo ojačati svoju poziciju kada su u pitanju europske integracije jer imamo zastoj koji traje četiri-pet godina, zapravo otkako smo predali kandidacijski zahtjev. Ono čemu se nadam, a što ću zamoliti i sve predstavnike EU-a, je da omoguće BiH status kandidata što prije, a svakako u ovoj godini. Tema će biti i naši odnosi u regiji, a nemoguće je izbjeći i ekonomsku situaciju u ovom dijelu Europe nakon epidemije koronavirusa. Mi tu svakako očekujemo pomoć EU-a i posebno mjesto kada je u pitanju pristup fondovima EU-a, bez obzira što BiH još nema status kandidata. Svakako im moramo zahvaliti na onome što su i u protekla dva mjeseca uradili za BiH jer se odnose prema nama kao da smo u statusu kandidata.
Izvjesno je da sudionici ovog skupa iz BiH neće imati usuglašene stavove i da će iznositi različite ocjene. Koliko sve to utječe na europski put BiH?
Apsolutno negativno utječe. Mi se već godinama nalazimo u fazi da nam nedostaje samo “jedan mali korak” da bismo bili u statusu kandidata. A upravo taj mali korak naši su nesporazumi koji se ponavljaju. Posljednji slučaj bio je uoči izbora 2018. godine kada smo trebali dobiti kandidacijski status, ali nismo bili spremni reformirati izborno zakonodavstvo. Ako i dalje zadržimo retoriku s naglaskom na podjelama u BiH, bojim se da će odnos lidera EU-a prema nama biti identičan. Jer u sadašnjoj situaciji, kada su svi zaokupljeni vlastitim problemima izazvanim epidemijom koronavirusa, teško će netko imati razumijevanja za naše podjele i sukobe. Ti pokušaji da se politički profitira u svakoj situaciji rezultirali su da smo tu gdje jesmo na europskom putu.
Je li za vas završena priča o ad hoc skupini za EU, čiji je sastanak u ponedjeljak organiziran u Sarajevu?
Da, završena je i nema nikakvog razloga baviti se više time. Ja sam to naveo i u pismima koja sam uputio na više adresa. Formirati nova ad hoc tijela uz sve one koje imamo, a koja nisu profunkcionirala, potpuno je suvišno. Da vas podsjetim, to ad hoc tijelo trebalo je biti kompenzacija za naš Mehanizam koordinacije, a na Mehanizmu koordinacije, kao uvjetu za naš kandidacijski status, radili smo nekih četiri ili pet godina. I kada smo ga usvojili i predali zahtjev za kandidacijski status, ponašamo se kao da nemamo taj Mehanizam. Svi uvjeti koji danas stoje pred BiH, a njih je 14, isključivo su vezani za Vijeće ministara. Naravno, tamo gdje treba promijeniti zakon, ulogu ima i Parlamentarna skupština. Treba održati tu aktivnost zajedničkog djelovanja, ali ne i zloupotrebljavati uzurpirane pozicije koje su neki mislili koristiti, a tu mislim na dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH. Već u četvrtak sastaje se radna skupina unutar Vijeća ministara koja ima svoje ovlasti i prethodno definiran zadatak te očekujem da stvari u budućnosti tako i funkcioniraju te da ćemo otkloniti prepreke našem kandidacijskom statusu.
Neki su već iskoristili vaše odbijanje sudjelovanja u toj ad hoc skupini da vas optuže za ucjene i blokade europskog puta BiH?
To je praksa posljednjih 20 godina, posebno kada je u pitanju politika iz Sarajeva. Tako da nema tu iznenađenja jer ovaj sastanak je i organiziran da bi se fokus prebacio s loših stvari koje se događaju na jedno drugo polje. Traži se svaka prilika da se skrene pozornost s pravih tema, kao što je nabava respiratora koja ima sve elemente organiziranog kriminala. Prije toga smo imali pripremu za to, a riječ je o smjeni Federalnog stožera. A tek ćemo vidjeti koliko je toga još urađeno. Pazite, potrebno je deset dana da se odluči tko će voditi istragu, hoće li akteri afere biti privedeni ili će se oni kroz medije ismijavati svemu što su radili. Eto, u takvoj situaciji nastoji se pozornost skrenuti na nešto drugo i nekoga drugog. Što se mene tiče, bilo kakav sastanak u javnosti s gospodinom koji je uzurpirao poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH neće biti moguć. To znaju i predstavnici međunarodnih organizacija koji su sa mnom pričali. Što se tiče europskog puta BiH, hrvatski politički predstavnici i dalje su ključni predvodnici euroatlantskih procesa. I mi ćemo iskoristiti svoju poziciju i u Vijeću ministara i u Parlamentarnoj skupštini BiH da se ubrza ispunjenje uvjeta i dobivanje kandidacijskog statusa. Međutim, mi nikada nećemo pristati legalizirati zlouporabu koja se dogodila, a to je da bošnjački narod bira dva člana Predsjedništva.
Znači li to da je i stvaranje afere glede dolaska ruskoga medicinskog tima u Mostar imalo isti cilj – skretanje pozornosti sa stvarnih problema?
Naravno da jest. Napravi se jedan medijski spin. Naime, ponuđeno nam je bilo još dok je taj ruski tim bio u istočnoj Hercegovini, da dođu i u Mostar, ako smo za to. Komunicirali smo s gradonačelnikom Mostara, ravnateljem bolnice i upućeni su pozivi. Tada to nije bilo moguće izvesti jer su se dulje nego što je planirano zadržali u zdravstvenim ustanovama u istočnoj Hercegovini. Kada smo drugi put zatražili tu pomoć, trebalo je organizirati, jer dolaze iz druge države. Ja sam zamolio ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova da, ako postoji mogućnost, taj tim dođe u Mostar. Naravno, svjestan i njihovih problema i potreba koje imaju u samoj Rusiji. Ostalo je poznato. Naravno da je naš sustav opet pokazao kakav je. To je sramota za BiH da mi imamo nadmudrivanje među institucijama tko je za što nadležan. To samo pokazuje kakvi smo mi. I, naravno, poslužilo je to opet onima koji nastoje prikriti ono što je najlošije danas u BiH. Jer, tko danas priča o tome da je ravnatelj naše Obavještajno-sigurnosne agencije špekulirao glede svoje diplome u Banjoj Luci? Tko danas priča o tome da je SDA imao aferu glede kupnje zastupnika u županijskoj skupštini u Sarajevu? Tko danas priča o tome da je mimo zakona, kriterija i procedura izvršena popuna Središnjega izbornog povjerenstva? Sad imate i ovaj slučaj s respiratorima i ja bih mogao još nabrajati tih tema s kojih se nastoji skrenuti pozornost stvaranjem afera tamo gdje ih nema. To je praksa spinovanja koju političko Sarajevo, uz pomoć određenih medija koji ih prate, često koristi. Na tomu ne možemo graditi svoj put k EU. Prvi zadatak među ovih 14 točaka je da profunkcionira pravna država. A kako će funkcionirati pravna država kada imate ovakav slučaj organiziranog kriminala u slučaju s nabavom respiratora.
Do kada treba zadržati ovo izvanredno stanje? Vidimo da se neke države već vraćaju u normalni sustav funkcioniranja i ukidaju izvanredno stanje?
To treba reći struka, ali ne ova struka kao što je to rađeno u slučaju nabave respiratora, već ljudi na svim razinama koji doista znaju što se dogodilo u BiH kada je u pitanju pandemija. Ja očekujem vrlo brzo da ti stručnjaci naprave procjenu ugroze od pandemije danas i da se prema tome donose odluke. Ne bi me iznenadilo da do kraja ovog mjeseca imamo završetak tog izvanrednog stanja koje je na različitim razinama proglašeno u BiH. U tom slučaju ovi stožeri nestali bi u ovakvom obliku, a potpuno bi zaživjelo funkcioniranje izvršne i zakonodavne vlasti. No, jedna je ta društvena i ekonomska dimenzija, a druga je ova zdravstvena, gdje treba vrlo oprezno donositi odluke.
Planira li se održavanje novih međustranačkih sastanaka kako bi se brojna otvorena pitanja u BiH pokušala riješiti?
Morat će se dogovarati. Vidjeli ste na primjeru aranžmana s MMF-om da se rješenje postiglo tek kada smo sjeli na toj političkoj razini. Istina, poslije su se opet dogodile neke opstrukcije, ali to će se riješiti. Mislim da je dobar put kombiniranje stalnih dogovora i otklanjanje prepreka za funkcioniranje sustava. Bojim se da ćemo u protivnom imati stalne blokade, zlouporabe, zastoje. Ono na čemu mi inzistiramo je da znamo što je vlast, a što oporba. Čini mi se da se to potpuno izmiješalo, što potvrđuje način glasovanja o izboru članova SIP-a. Ne može onda netko iz formalne oporbe govoriti da nisu pozicija ako glasuju za ono što traži SDA bez dogovora s onima s kojima formalno činite vlast. Ne možete biti partneri po potrebi. Tako da će ti sastanci biti potrebni na razini predsjednika stranaka u predstojećem razdoblju, posebno ako znamo da su brojna neriješena kadrovska pitanja na svim razinama koja stoje po godinu i više zbog izbjegavanja dogovora i kompromisa.
Hoće li biti organizirani lokalni izbori ove godine? Različiti su stavovi o mogućnostima za njihovo raspisivanje i provedbu?
Prva stvar je spor glede legitimiteta SIP-a u sadašnjem sazivu. Ako je netko organiziran izvan zakona, procedura i kriterija, onda on ne može imati legitimitet. Druga stvar je to da bi lokalni izbori trebali biti organizirani u prvom tjednu listopada, što mi podržavamo. Jedini naš uvjet je da se oni organiziraju transparentno, da se mogu nadzirati. Ako nema uvjeta da se oni organiziraju, onda treba sjesti tamo gdje treba, a to je Parlamentarna skupština BiH i dogovoriti što uraditi. Vidjet ćemo i do kada će trajati izvanredno stanje i ima li uopće uvjeta za komuniciranje. Ako se to odulji na neko dulje razdoblje, onda su uvjeti za izbore upitni.
Što se tiče HDZ-a i cijelog HNS-a, mi radimo kao da će izbori biti i spremni smo za njih. Očekujemo uvjerljivu pobjedu na tim izborima, ali ne smijemo upasti u zamku bezakonja ili neke anarhije, posebno kada imate ovakav odnos prema SIP-u koji je trebao biti potpuno izdvojen iz politike. To je prvo pitanje koje ćemo morati mi lideri stranaka raspraviti među sobom. Ja sam tu očekivao i glasnije i jasnije očitovanje predstavnika međunarodne zajednice jer je u pitanju ozbiljna kompromitacija zakona i procedura.
(vecernji.ba)
Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr.
Dragan Čović sudjelovao je danas na videokonferenciji Europske pučke stranke (EPP) s liderima Europske unije i Zapadnog Balkana.
Okupljeni dužnosnici razgovarali su na temu europskih integracija zemalja u regiji kao i o zajedničkom odgovoru na pandemiju koronavirusa koja je dalje istaknula međunarodnu solidarnost i pojačanu suradnju s europskim partnerima.
Dr. Dragan Čović se tom prilikom obratio prisutnim dužnosnicima, govoreći o europskoj BiH, izborima i Izbornom zakonu, Središnjem Izbornom Povjerenstvu i neregularnostima u radu te o odgovoru na koronavirus.
Na navedenom sastanku prisutnima su se obratili i predsjednik Europske pučke stranke, Donald Tusk, premijer Republike Hrvatske, Andrej Plenković, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i drugi dužnosnici iz područja Europske unije i Zapadnog Balkana.
Prenosimo govor predsjednika Čovića:
‘’Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine radila je predano na europskom putu BiH, utjelovljujući viziju demokratske, razvijene i moderne države. Važan dio ove vizije jeste jednakost i povjerenje među konstitutivnim narodima. Jednakost u vidu pravde i pravednosti i povjerenje u zajedničkom djelovanju i koheziji.
Mi, legitimno i demokratski izabrani predstavnici Hrvata kao konstitutivnog naroda, ostajemo u potpunosti posvećeni europskom putu, blisko radeći s Izaslanstvom Europske unije u BiH na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta istaknutih u Mišljenju Europske komisije prethodne godine. Ti prioriteti prepoznali su naše slabe točke kao i naše potrebe, među kojima se posebno ističe pitanje potpunog demokratskog predstavljanja konstitutivnih naroda i manjina u sklopu šireg područja vladavine zakona i ljudskih prava.
Naš cjelokupan napredak ispašta zajedno s europskom perspektivom pod teretom protu-ustavnih izbornih odredbi koje dozvoljavaju izbor onih koji ne predstavljaju Hrvate koji su konstitutivan narod. Sa stajališta općih principa demokracije, ustavne i pravedne izmjene Izbornog zakona su prioritet.
Također koristim ovu priliku staviti Vam na znanje neregularnosti u Središnjem izbornom povjerenstvu, koje dalje prijeti narušavanju i ugrozi izbornog procesa. Institucija, čiji je zadatak promatrati i štititi jedno od najbitnijih aspekata demokracije i demokratskih izbora, ne uspijeva biti nezavisno tijelo i nalazi se u velikoj opasnosti da iznevjeri svoju misiju i ljude Bosne i Hercegovine.
U Bosni i Hercegovini je borba s koronavirusom danas pod kontrolom. Polako pobjeđujemo ovu bitku, zahvaljujući solidarnosti i pomoći koju primarno dobivamo od Europske unije.
Usprkos brojnim izazovima s kojima smo suočeni, mi, predstavnici hrvatskoga naroda, ostajemo čvrsto i u potpunosti predani našim europskim partnerima i europskom snu, nadajući se da ćemo u ovoj godini steći kandidatski status za BiH.
Važno je da podržavate afirmaciju europskih političkih vrijednosti u BiH, kao i federalni princip dubokog poštovanja za različitosti i konsenzusne demokracije, budući da se budućnost raznolike multinacionalne zemlje poput Bosne i Hercegovine može isključivo graditi na tim vrijednostima.’’
