Danas je u Mostaru održana treća sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog Sabora (HNS), na kojoj je usvojen prijedlog strukture Glavnog vijeća HNS-a kao i voditelja odjela u Glavnom vijeću te se raspravljalo o aktualnoj političkoj situaciju u BiH.
Voditelji odjela Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora potvrđeni na sjednici Predsjedništva su:
Odjel za financijska pitanja, voditelj Toni Kraljević,
Odjel za civilne poslove, voditeljica Dubravka Bošnjak.
Odjel za pitanja obrane i nacionalne sigurnosti, voditelj Slaven Galić,
Odjel za unutarnje poslove i koordinaciju policijskih tijela, voditelj Ivica Bošnjak,
Odjel za znanost i obrazovanje, voditelj Zoran Tomić,
Odjel za promet i komunikaciju, voditeljica Andrijana Katić,
Odjel za prostorno uređenje i infrastrukturu, voditelj Željko Nedić,
Odjel za gospodarstvo, voditeljica Ljiljana Lovrić,
Odjel za energetiku, voditelj Drago Bago,
Odjel za zdravstvo, voditelj Milenko Bevanda,
Odjel za ustavno-pravna pitanja, voditelj Davor Bunoza,
Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat, voditelj Mladen Begić,
Odjel za regionalni razvoj i fondove Europske unije, voditelj Nevenko Barbarić,
Odjel za kulturu, sport i medije, voditelj Ivan Vukoja,
Odjel za međunarodne odnose i iseljeništvo, voditelj Josip Brkić
Voditelj Odjela za poljoprivredu će naknadno biti imenovan.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) dr. Dragan Čović nakon održane sjednice, u izjavi medijima najavio je niz sastanaka idućeg tjedna čiji je krajnji cilj uspostava vlasti u Federaciji BiH. Ponovio je ranije izrečen stav da ne zagovara intervenciju visokog predstavnika kada je u pitanju imenovanje izvršne vlasti u Federaciji BiH.
„Mi smo svoj koncept iznijeli kad smo dogovarali nakon izbora kako želimo praviti vlasti i došli smo do onoga što imamo danas. Istina za volju, očekivali smo da ćemo do konca prošle godine imati Vijeće ministara i Vladu Federacije, međutim vrijeme odmiče i imamo kod „Osmorke“ jako puno razmimoilaženja i prilagođavanja potrebama biračkog tijela u Federaciji BiH“, kazao je dr. Čović.
Dodao je kako je u sporazumu kojeg su nakon izbora potpisali predstavnici političkih stranaka iz RS-a i Federacije BiH, navedeno da će u roku od šest mjeseci „biti riješen“ izborni zakon te da su isti zaključak ranije podržali predstavnici svih bh. političkih stranaka na sastanku u Bruxellesu.
„Nikakvih naturanja izmjena Izbornog zakona ne može biti niti će ih hrvatska strana podržati. Bilo kakva druga rješenja ili rješenja koja bi nešto korigirala u Izbornom zakonu, moraju podrazumijevati legitimno predstavljanje i u Predsjedništvu i u domovima naroda. Tu izuzetaka nema prema bilo kome“, poručio je predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Čović.
Ti stavovi navedeni su u Mostarskom sporazumu, koji su u lipnju 2020. potpisali čelnici SDA i HDZ BiH, i taj sporazum morat će se provesti do kraja, dodao je.
„Naš partner mogu biti oni koji razumiju da je BiH multietnička zemlja u kojoj se mora osigurati potpuna ustavna jednakost tri konstitutivna naroda i da se mora osigurati legitimno predstavljanje. Visoki predstavnik niti bilo koji drugi predstavnik međunarodne zajednice ne može donositi nikakve odluke koje neće uvažiti to načelo do kraja“, kazao je predsjendik Čović.
