Tzv. ljevica u Sarajevu već postigla dogovor o ‘hrvatskom kandidatu’ ili Željko ili Ivo Komšić

Željko Komšić će najvjerojatnije biti kandidat koalicije “građanskih” probošnjačkih stranaka za hrvatskog člana Predsjedništva BiH iduće godine. O tomu se špekulira već mjesecima, a sam Komšić je prije tjedan dana u jednom intervjuu kazao da “ozbiljno razmišlja” o kandidaturi. On nju vezuje za navodno popuštanje Bakira Izetbegovića hrvatskim zahtjevima oko izmjena Izbornog zakona BiH.

Ništa od ujedinjenja

– Naravno da razmišljam. Iskreno da kažem, ako Izetbegović popusti Čoviću i dozvoli mu ovo što on hoće, dakle da etnički uokviri čak i izbore u ovoj zemlji, ja ću se sigurno kandidirati. Nema uopće veze što će biti, samo da im pokažem da ovu zemlju ne mogu dijeliti, da će se uvijek naći netko tko će reći: “Ne, to ne može”. Ova zemlja je drugačija, izjavio je Komšić za TV1 odgovarajući na upit o kandidaturi. Jasno je da bi njegova kandidatura trebala biti zajednički projekt DF-a, SDP-a, Građanskog saveza i vjerojatno Naše stranke. Iako su sve do prije nekoliko mjeseci bili u ozbiljnoj zavadi, čelnici tih stranaka značajno su se približili u zadnje vrijeme.

Od potpunog ujedinjenja tzv. ljevice sigurno neće biti ništa prije izbora, ali je koalicijski nastup vrlo vjerojatan. Ako i ne bude dogovora oko zajedničkih listi za parlamente države, entiteta i županija, potpora Komšiću kao zajedničkom kandidatu, kako doznajemo, nije upitna. Procjena je među ovim strankama, a i dosadašnje iskustvo to govori, da je najlakše uzurpirati poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Računajući da je bošnjačko biračko tijelo na tzv. građanskoj ljevici brojnije od hrvatskog biračkog tijela, što je Komšić već dva puta i praktično demonstrirao, vrlo brzo su postigli konsenzus o tom “projektu”. Sad je potrebno samo naći izgovor pred javnosti zašto “građanski” blok neće imati jakog bošnjačkog kandidata koji bi im odvukao glasove od Komšića. Iako Komšić, kako tvrdi, još razmišlja o kandidaturi, neslužbeno se doznaje kako je od Središnjeg izbornoga povjerenstva BiH već tražio tumačenje o pravu na kandidaturu, imajući u vidu da je u dva mandata bio član Predsjedništva BiH.

Izmjene Izbornoga zakona

Ako bi se tu pojavio bilo kakav problem, prema dostupnim informacijama iz tog političkog tabora, alternativno rješenje za hrvatskog člana Predsjedništva bio bi Slavo Kukić ili Komšićev prezimenjak iz SDP-a, Ivo, doskorašnji gradonačelnik Sarajeva. Osim što žele političkom Sarajevu osigurati dva mjesta u tročlanom Predsjedništvu BiH, ovakvim scenarijem se umanjuje utjecaj legalnih hrvatskih predstavnika u vlasti nakon izbora, ali i stvara pokriće u slučaju da preostali rezultati tzv.ljevice budu lošiji od očekivanih. Izborom člana Predsjedništva BiH djelomično bi se anulirao loš rezultat na drugim razinama vlasti. Jedino jamstvo da ovi planovi ne budu ostvareni su izmjene Izbornoga zakona BiH, na kojima inzistiraju hrvatski predstavnici. Nije teško dokučiti ni zašto onda iz Sarajeva dolaze toliki otpori izbornoj reformi.

Pri tome se svjesno i planski ignoriraju stavovi Europskog parlamenta o potrebi uvažavanja nacionalne reprezentativnosti u vlasti, kao i presuda Ustavnog suda o potrebi promjene Izbornoga zakona. Ako do lipnja ne bude spremnosti da se usvoje izmjene Izbornoga zakona u državnom parlamentu bit će jasno da je u pitanju igra iza koje stoji skoro cijeli bošnjački politički spektar. •