U HDZ-u su se liste za Sabor sastavljale dugo. Kada su bile gotove, samo dvadeset i četiri sata prije istjecanja zakonskog roka za njihovu predaju, mnogi su bili nezadovoljni. Neki „stari lavovi“ ostali su povrijeđeni jer su ili ispali ili dobili „nezadovoljavajuća“ mjesta. Nisu bili do kraja zadovoljni ni oni koji su očekivali potpuno nova imena.
Što o tome i Hrvatskoj nakon izbora misli Sanda Kulić Makar, 40-godišnja diplomirana pravnica iz zagrebačke Dubrave, žena u najboljim godinama, koja se nalazi na jedanaestom mjestu HDZ-ove liste za drugu izbornu jedinicu, pokušali smo doznati u ovom razgovoru.
Kako ste Vi zadovoljni s listama HDZ-a, jesu li one odraz promjena u HDZ-u?
Kao „drugoplasirana“ žena na HDZ-ovoj listi sam na jedanaestom mjestu i to nikako nije stvarni odraz položaja i utjecaja žena u stranci. Jedan od mojih političkih ciljeva je to promijeniti. Mislim da kao stranka koja okuplja čitave obitelji moramo biti predvodnici i te promjene, jer je nedopustivo da to činimo, i to nedovoljno, samo zato što nam zakon tako nalaže.
Ali to je „unutarstranački cilj“?
Niste u pravu, Hrvatska mora modernizirati politiku i pristup brojnim temama. To je moguće napraviti samo ako politika prestane biti „muški sport“.
Koje su promjene na listama u odnosu na one od prije osam mjeseci?
Najveća promjena je u njenom nositelju. To je ovoga puta Ivana Maletić. Smatram da je ta promjena vrlo značajna, jer „nositelji“ šalju najjaču političku poruku biračkom tijelu. Osim toga, oni su u pravilu predodređeni za najviše izvršne funkcije, pa njihova imena jasno govore u kojem smjeru će ići i na kojim osnovama će se sastavljati nova Vlada. Miroslav Tuđman i Miro Kovač nisu više u ovoj izbornoj jedinici, ali su nam se pridružili Zlatko Hasanbegović i Milijan Brkić.
Za razliku od SDP-a mi smo dosta toga promijenili i tako izašli u susret očekivanima biračkog tijela. Učinili smo to iako smo, to ne treba zaboraviti, i u prošlom srazu s Milanovićevim SDP-om izašli kao pobjednici.
Mnogi Vam upravo prigovaraju tu „promjenu“ s Hasanbegovićem.
Fenomen „Hasanbegović“ rezultat je frustriranosti našeg članstva agresivnim i na državni proračun usmjerenim ljevičarenjem. Čovjek je praktički pružio „pasivni otpor“ jednoj vrlo bjesomučnoj harangi i na taj način pridobio simpatije mnogih koji su u svemu tome vidjeli jedno neodmjereno iživljavanje. Mislim da će Hasanbegović, kao čovjek koji je iskusio sve to, biti odličan saborski zastupnik.
A ne i ministar?
Nisam u poziciji odgovarati Vam na takva pitanja, ali mi u novi mandat idemo s novim predsjednikom Vlade, jednom sveobuhvatnijom politikom i u novim okolnostima, pa je logično da će se to odraziti i na ministarska mjesta. Ne tražimo potporu za Vladu koja je pala, već za novu koja će biti odraz nove politike koja je na simboličkoj razini najbolje sažeta u osobiAndreja Plenkovića.
SDP nije ništa mijenjao?
Malo toga. Čini se da su oni odlučili ne mijenjati „tim koji gubi“. Da Josip Leko nije otišao u Ustavni sud, lista bi bila gotovo ista. Ovako se Maras sa drugog mjesta popeo na prvo, ubacili su ponekog člana našeg dojučerašnjeg partnera HSS-a i to je to. Njihovi „najjači“ aduti su Maras, Gordana Sobol i Anka Mrak Taritaš. Glasanje za tu listu bio bi povratak na staro. A i oni su sami rekli da na staro nema povratka. Mislim da će ih birači u tome poslušati.
Pa ni vi se niste baš „pretrgli“ od promjena?
U odnosu na koga? Ako dobro pogledate uočit će te dvije stvari: prvo, nova imena i drugo, značajne promjene u njihovom „pozicioniranju“ na listi.
Ako mislite na Brkića, onda to nije odraz promjene stranačke politike, jer on kaže da je sam htio biti na posljednjem mjestu.
Da, ali ta je njegova želja odraz promjena koje se osjećaju. Pa zar nije naš politički tajnik,Tomislav Čuljak, odustao od kandidature? Zar Božidar Kalmeta nije odustao? Recite mi još jednu stranku u kojoj politički tajnik i zamjenik predsjednika donose takve odluke, a da one nisu odraz političke promjene u samoj stranci?
Pa otkud onda nezadovoljstvo onih koji su tražili da te promjene budu još izraženije?
To je zato što je dolazak novog predsjednika izazvao velika očekivanja, a vremena za sve promjene nije bilo dovoljno. Za njih će doći vrijeme nakon izbora.
Opet će biti sječa glava?
Ne mislim na promjene takve vrste, nego na promjene politike koje će biračima donijeti bolji život., a za to je potrebno okupljanje na širim osnovama. Očekujem promjenu Zakona o političkim strankama, Izbornog zakona i etičkih standarda. Nakon toga sve će ostale promjene doći logikom stvari. Ako strankama propišete minimalne uvijete koje moraju zadovoljavati da bi se uopće nazivale strankama i tako ih „prisilno“ demokratizirate, ako Izbornim zakonom glas svakog građanina učinite jednakovrijednim i ako podignete etičke standarde u politici, onda stvari idu same po sebi, u prvi plan dolaze oni koji imaju realnu potporu članstva, njih biraju birači čiji glasovi jednako vrijede, a među njima nema osoba za koje se morate, kako vi kažete „pretrgnuti“ kako bi nekoga uvjerili da su sumnje u njihovo poštenje bez osnova.
Na istoj ste izbornoj jedinici sa Ankom Mrak Taritaš. Ona je prošli put uspjela ući u Sabor zahvaljujući preferencijalnim glasovima. Vi se također nadate tome?
Drago mi je što se gospođa Mrak Taritaš izborila za svoje mjesto u Saboru, ali kada je riječ o njezinoj stranci ona zbilja ne zaslužuje da uz mizernu potporu birača, kakvu ima, vlada gotovo cjelokupnim gospodarstvom u Hrvatskoj. Sada gospođa Mrak Taritaš govori kako HDZ-ovcima nije bitno tko ih vodi. Uistinu je nečuveno da takve kritike dolaze iz stranke u kojoj je prije samo nekoliko mjeseci čitavo vodstvo doslovno „dogovoreno“ bez ikakvih izbora u stranci, samo zato što su Vesna Pusić i Ivan Vrdoljak zaključili da je „tako za stranku najbolje“.
Iz HNS-a kažu da im je nezamisliva koalicija s HDZ-om?
Narodnoj stranci je devedesetih bila nezamisliva koalicija s SDP-om, ali zbog njihova povlaštenog tretmana u toj koaliciji danas su im nezamislive druge stvari. Recimo, da u vlasti sudjeluju s otprilike onoliko utjecaja koliku potporu imaju u biračkom tijelu. Onom istom biračkom tijelu koje možda Mrak Taritaš preferencijama dovede do Sabora, ali koje sigurno nikada ne bi odobrilo da ljudi iz te stranke ravnaju čitavim energetskim sektorom, većinom javnih poduzeća, Agencijom za upravljanje državnom imovinom, ministarstvima i agencijama… I sve to uz potporu koja je daleko ispod izbornog praga.
Iz „Narodne koalicije“ pojavile su se i snažne kritike crkvenog vrha da se petlja u politiku?
To najbolje govori o njihovom „narodnjačkom“ karakteru. Zamislite, oni poručuju da ima i „pristojnih“ svećenika, da nisu svi kao njihovi biskupi. Pa to je povratak u osamdesete godine prošlog stoljeća! Ako mi nađete jednu narodnjačku stranku u Europi u kojoj se poslanje crkve doživljava kao za vrijeme komunističke vladavine i u kojoj se s političkih govornica prozivaju biskupi, za ove ću se riječi ispričati.
Dakle, HDZ će na kraju ići s MOST-om?
Ni mi ni MOST-ovci ne možemo danas govoriti tko će i pod kojim uvjetima ići s nekime u koaliciju, baš kao što nitko ne može prije izbora govoriti tko bi trebao biti premijer. Zato imamo izbore! Na njima će birači pokazati kome daju najveću potporu, a onda iz te političke stranke mora doći i novi mandatar.
HDZ je već napravio jako puno kako bi nakon izbora imali što stabilniju situaciju. Izašli smo na izbore samostalno i time spriječili situaciju da kasnije imamo višečlanu koaliciju koja, da bi sastavila Vladu, mora ići s drugom koalicijom u „suradnju“, i pri tome tražiti potporu još nekolicine stranaka.
To nije bio potez bez rizika, ali smo se odlučili na njega kako bi pridonijeli budućoj političkoj stabilnosti. Očekujem da će i MOST nakon izbora dati svoj doprinos političkoj stabilnosti bez koje nema ni reformi ni gospodarskog napretka.
bpz.ba
