Smokve, slatko voće koje uspijeva samo u toplijim krajevima svijeta, zbog svojih se ljekovitih i nutritivnih vrijednosti izdiže u vrtlogu mnogih voćki.
Narodnom se predaju istiÄe da će vas, jedete li smokve, zaobilaziti sve bolesti modernoga doba. Uz to, smokve se nazivaju i najstarijim ljekovitim voćem, a neizostavan su dio mnogih domaćih recepata.
Biljka koja malo traži, a puno daje, kako joj se takoÄ‘er tepa u narodu, sadržava visok udio magnezija koji je jedan od temeljnih elemenata zaÅ¡tite živÄanog sustava od stresa, sjajan je za kosti, imunitet, usporava starenje organizma. Osim toga, smokve obiluju željezom, kalcijem, kalijem, bakrom, vitaminima B6, C, kao i betakarotenom. Masnoća gotovo i nemaju, dok su s druge strane bogate vlaknima koja “Äine Äuda†kada je u pitanju probavni sustav. Pektin iz smokvi smanjuje kolesterol u krvi, a vlakna triptofana pomažu kod problema s cirkulacijom i nesanicom.
Svi ljubitelji smokvi uvijek će ih opisati kao vrlo slatko voće – s razlogom, pune su prirodnih Å¡ećera koji potiÄe rad mozga. DijabetiÄari s njima trebaju biti oprezni, osobito kada se radi o suhim smokvama koje su gotovo dvostruko slaÄ‘e od svježih. Suhe se smokve pak preporuÄuju sportaÅ¡ima kao nutritivno vrijedan meÄ‘uobrok, osobito u kombinaciji s oraÅ¡astim plodovima. Osim visokog postotka Å¡ećera, smokve sadrže Äak 80 posto vode.
Stari Grci i Rimljani smokve su nazivali rajskim voćem jer su primjećivali njihova ljekovita svojstva. Mnogi bi se s tom sintagmom složili i danas, osobito ako znaju da je njihova ljekovitost i znanstveno dokazana.