Za sljedeći tjedan HDZ je najavio ponovno pokretanje pregovora, prije svega s najjačom bošnjačkom strankom- SDA, o izmjenama Izbornog zakona, sukladno presudama Ustavnog suda BiH. Presuda u predmetu Ljubić iz prosinca 2016.nalaže promijene Izbornog zakona kojima će se osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, i na “svim drugim administrativnim-političkim razinama”. Ona, pak, za Mostar zahtjeva izjednačavanje vrijednosti glasa svakog građanina- birača, kao što je to slučaj u svim drugim jedinicama lokalne samouprave.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
No, sudeći prema zaključcima Predsjedništva SDA s posljednje sjednice najjača bošnjačka stranka nema namjeru prihvatiti izmjene Izbornog zakona onako kako to nalaže Ustavni sud BiH. SDA-ovci od HDZ-a traže da svoj prijedlog usklade s mišljenjem Europske komisije, te s presudom Suda u Strasbourgu u predmetima “Sejdić- Finci”, “Pilav” i “Zornić”, dok Ustavni sud BiH i njegovu presudu uopće ne spominju. Iako se svakodnevno zaklinju u poštivanje ustava i zakona, toliko im je stalo do pravne države, a to znači i poštivanja Ustava, da jedino ovlaštani tumač usklađenosti zakona s Ustavom- Ustavni sud BiH za njih nije dostojan ni spomena.
A Ustavni sud BiH, podsjetimo, nalaže da se izmjenama Izbornog zakona omogući da sve izaslanike u Klub Hrvata, izaberu oni čije interese trebaju zastupati tj. Hrvati, jednako kao što isto to treba omogućiti Bošnjacima, Srbima i ostalim pri izboru izaslanika u bošnjački, srpski i klub Ostalih. Ali ne samo u Dom naroda, već i na “svim administrativno-političkim razinama”, a to u prevodu znači i Predsjedništvo BiH, što sada nije slučaj.
Naime, prema postojećem neustavnom izbornom zakonu uz cijeli bošnjački klub, Bošnjaci su izabrali i četiri izaslanika u Klubu Hrvata, dvije trećine izaslanika u Klub Srba i sve izaslanike u Klub ostalih, te su uz većinu u Zastupničkom, osigurali većinu i u drugom parlamentarnom domu FBiH- Domu naroda, koji je i prema presudi Ustavnog suda predstavništvo konstitutivnih naroda, a ne građana. Da su uspjele izbarati još dva izaslanika u hrvatski klub, bošnjačke stranke mogle su i nakon prošlogodišnjih izbora, prema, od visokog predstavnika Petritscha, nametnutim ustavnim amandmanima, formirati federalnu izvršnu vlast bez stranaka za koje je na izborima glasovala većina Hrvata. To im je pošlo za rukom u dva navrata- 2001. i 2011., kada je probošnjački SDP uz pomoć marginalnih hrvatskih stranaka, drugi put i uz asistenciju Inzka, majorizirao Hrvate, dok su Bošnjaci tri puta birali hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Da su SDA i druge bošnjačke stranke željele vratiti oteta prava Hrvatima, već bi to učinili. Prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji je bio usklađen sa zahtjevima Ustavnog suda, bošnjački zastupnici već su oborili prošle godine u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, a nakon toga Bošnjaci su iskoristili neustavni izborni zakon pa u listopadu prošle godine izabrali dva člana Predsjedništva, ostavljajući Hrvate bez svog predstavnika u državnom vrhu zemlje.
Na kongresu SDA usvojena deklaracija o građanskoj Republici BiH ne ostavlja ni malo sumnje u smjer politike ove stranke, a to je pretvaranje tronacionalne u građansku, tj državu većinskog naroda. Zahtjev Ustavnog suda BiH u suprotnosti je s takvom politikom SDA. Zato će ga i dalje ignorirati. Iako vrijedi još jednom pokušati, već sada je više nego jasno da je nova runda pregovora o izmjenama Izbornog zakona osuđena na neuspijeh, a BiH na nastavak disfunkcionalnosti i propadanja
