Prenosimo najčešća pitanja i odgovore o koronavirusu s danas otvorenih posebnih Vladinih stranica o bolesti. Naime Vlada je otvorila posebnu službenu stranicu Koronavirus.hr na kojoj se mogu pratiti sve pravodobne i točne informacije o zarazi koronavirusom.Na stranici će se nalaziti sve odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, preporuke epidemiologa i slično.
1. Što je novi koronavirus?
Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS—CoV-2, otkriven je u Kini potkraj 2019. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019.
2. Odakle potječu koronavirusi?
Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama, no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potječe od deva dok SARS potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama.
3. Može li se ovaj virus usporediti sa SARS-om ili sezonskom gripom?
Novi koronavirus genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni. SARS se pojavio krajem 2002. godine u Kini.
U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Tada je od SARS-a umrla jedna od deset zaraženih osoba. Iako se nCoV i virusi gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ta dva virusa su vrlo različita te se stoga i ponašaju drugačije.
4. Kako se virus prenosi? Koliko lako se on širi?
Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije koronavirusa (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između 2 i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus, a da nemaju simptome ili prije nego se oni pojave.
Potvrdi li se taj podatak, to će otežati rano otkrivanje zaraze koronavirusom. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli virusa SARSCoV i MERS-CoV.
5. Koji su simptomi zaraze koronavirusom?
Koliko je poznato, virus može uzrokovati simptome slične gripi poput: povišene tjelesne temperature, kašlja, kratkog daha, bolova u mišićima i umora. U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.
6. Jesu li neki ljudi pod većim rizikom od drugih?
Općenito starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti.
7. Postoji li lijek za bolesti uzrokovane koronavirusom?
Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim za koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). Potporno liječenje može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba.
8. Što učiniti ako sam bio u bliskom doticaju s osobom oboljelom od koronavirusa?
Javiti se epidemiologu ili liječniku. Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od koronavirusa bit će stavljena pod aktivni zdravstveni nadzor u samoizolaciji. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na koronavirus (dogovara se prijevoz u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor.
Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.
9. Koja su pravila za dezinfekciju/pranje ruku?
Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.
10. Jesu li kirurške maske učinkovita zaštita protiv koronavirusa?
Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Kirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontakt s oboljelim dovoljna je kirurška maska i održavanje udaljenosti najmanje jedan metar od bolesnika. Zdravstvenim djelatnicima koji su u doticaju s pacijentima za koje se sumnja ili je potvrđen koronavirus, savjetuje se korištenje kirurške maske ili maske veće razine filtriranja (FFP2), a kod medicinskih zahvata gdje se stvara aerosol FFP3 maske.
11. Mogu li dojiti ako sam zaražena?
Trenutno ne postoje klinički dokazi koji bi sugerirali da se virus prenosi majčinim mlijekom. Infekcija se može prenijeti na dijete bliskim kontaktom, jednako kao i na bilo koga drugoga s kim ste u kontaktu. Prema onome što je dosad poznato, prednosti dojenja nadmašuju potencijalne rizike prenošenja virusa putem majčinog mlijeka ili putem bliskog kontakta s djetetom.
No, to je pojedinačna odluka svake dojilje, oko koje se dodatne može konzultirati s pedijatricom, savjetnicom za dojenje ili patronažnom sestrom.
Ako želite nastaviti dojiti, poduzmite mjere opreza i ograničite potencijalno širenje koronavirusa na dijete, i to:pranjem ruku prije nego dodirnete dijete, pumpu za izdajanje ili bočice izbjegavanjem kašljanja ili kihanja tijekom dojenja temeljitim čišćenjem pumpe za izdajanje nakon svake uporabe, prema uputama proizvođača. Razmislite možete li nekoga zamoliti da nahrani dijete vašim izdojenim mlijekom.
Bez obzira dojite li ili hranite dijete adaptiranim mlijekom, obvezno stelizirajte bočice i svu ostalu opremu koju koristite. Ne dijelite pumpe za izdajanje, bočice ili dude s nekim drugim.
12. Postoji li cjepivo protiv koronavirusa?
Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa. Zato je važno spriječiti infekciju ili njeno daljnje širenje.
13. Štiti li me ovogodišnje cjepivo protiv gripe od koronavirusa?
Virus gripe i koronavirusa su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS—CoV-2.
14. Što s kontaktom s kućnim ljubimcima?
Nije dokazano da kućni ljubimci (npr. psi i mačke) imaju veći rizik zaraze nego ljudi. Kao mjera opreza, u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene.
15. Kako trebam postupati s odjećom koju nosim izvan kuće ili u samoizolaciji?
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je kako još uvijek ne postoje jasni dokazi koliko koronavirus preživljava na površinama, ali preliminarne informacije govore da se na površini može zadržati od nekoliko sati do nekoliko dana.
Prema podacima koje su objavili znanstvenici s američkog Harvarda, vjerojatnije je kako će virus preživjeti na čvršćim površinama nego na mekšim, poput različitih tkanina. Ipak, liječnici sugeriraju skidanje obuće nakon ulaska u zatvoreni prostor i presvlačenje u čistu odjeću.
Odjeću koju ste koristili nemojte tresti ili provjetravati. Operite je kao i inače, prema uputama s etikete. Nakon dodirivanja korištene odjeće svakako operite ruke.
R.I./Foto: Pixabay
