Iz kruga onih koji se nalaze na meti predsjednika Zorana Milanovića sve se glasnije spominje mogućnosti njegova opoziva. Najdalje je u toj priči otišao HDZ-ov veteran Vladimir Šeks koji smatra da su se stekli uvjeti za Milanovićev opoziv, a prvo bi pokrenuo postupak predsjednikove privremene spriječenosti.
“Prvo se provodi psihijatrijsko vještačenje o ubrojivosti, istodobno bi DORH trebao provesti izvide da se utvrdi kaznenopravna odgovornost – prijetnje, ucjene i nasrtaj na ustavni poredak”, naveo je Šeks u svojoj ekspertizi.
Na pitanje razmišlja li se o opozivu predsjednika države Andrej Plenković je u ponedjeljak je kazao:
“Ako se ovako nastavi, može se razgovarati i o opozivu, ali kao što vidimo, to neće proći”, rekao je Plenković navodeći kako bi za to bila potrebna dvotrećinska većina zastupnika u Saboru.
Postupak opoziva hrvatskog predsjednika opisan je člankom 105. Ustava Republike Hrvatske. Kao osnova za pokretanje postupka opoziva predsjednika navodi se samo odgovornost za povredu Ustava koju je počinio u obavljanju svojih dužnosti.
Dakle Ustav ne spominje kaznenu odgovornost kao povod za opoziv. Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike pokreće Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika.
Vladajuća većina je tanka i jedva prelazi natpolovičnu većinu svih zastupnika u Hrvatskom saboru. HDZ bi za takvu avanturu, kakva je opoziv predsjednika, trebao okupiti široku koaliciju.
U teoriji ne bi bilo u potpunosti nemoguće prikupiti 101 ruku (dvije trećine) od 151 zastupnika za glasanje protiv Milanovića. Ako bi se vladajućoj HDZ-ovoj većini pridružila desna oporba – Domovinski pokret, Most i Suverenisti, imali bi točno 100 ruku. Trebalo im pribaviti još jedan glas.
Ipak, u praksi će to malo teže ići jer iz Mosta (Grmoja) i Domovinskog pokreta već stižu poruke da predsjednik nije napravio ništa posebno zbog čega bi ga trebalo opozvati.
Kada bi ipak u Saboru osigurali 101 ruku za opoziv Milanovića idući je na potezu Ustavni sud.
Kada postupak prođe prvu stepenicu u Saboru, Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava.
Ustavni sud Republike Hrvatske o odgovornosti predsjednika Republike odlučuje dvotrećinskom većinom svih sudaca. U tom tijelu sjedi 13 sudaca, što znači da bi ih devet trebalo dići ruku za opoziv. Spomenimo to da u Ustavnom sudu sjede tri bivša zastupnika SDP-a i neki suci čiji je izbor podržala ta stranka.
Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava.
U tom slučaju dužnost predsjednika do izbora novog preuzeo bi predsjednik Hrvatskog sabora, što je u ovom trenutku Gordan Jandroković.
Treba spomenuti i da članak 105.a Ustava navodi da predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. Ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda.
Predsjednik Republike može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen kako čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. U takvom je slučaju državno tijelo koje je pritvorilo predsjednika Republike dužno o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.
Opozvani predsjednik može nakon toga obnašati drugu političku funkciju, a nema zapreka ni da se ponovno, na nekim budućim izborima, kandidira za predsjednika.
M. Marković/Foto: pxll
