U dvije godine Ljubuški napustilo 320 ljudi, u HBŽ-u masovna iseljavanja

LJUBUÅ KI – U samo dvije godine (2012.-2014.) iz općine LjubuÅ¡ki odselilo je 320 povratnika, podatci su Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Ovim podatkom LjubuÅ¡ki se prema riječima direktorice Unije za održivi povratak i integracije BiH Mirhunise Zukić svrstao na listu sablasnih gradova, poput Livna, Kupresa, Grahova iz kojih se ljudi masovno iseljavaju.

Usporedbe radi Ljubuški je imao svega 650 povratnika, ukoliko uzmemo podatak da ih je 320 napustilo ovu općinu, dolazimo do zaključka da polovina povratnika nije mogla ostvariti egzistenciju u ovom dijelu BiH. Ovo pak i ne čudi, ako uzmemo u obzir da i velik broj mladih domicilnih stanovnika u posljednjih nekoliko godina trbuhom za kruhom iseljava u prekooceanske zemlje.

Najveći broj Ljubušaka bolji život je pronašao u Kanadi, gdje se kako kažu, ne treba brinuti hoćeš li imati posao. Redom su to ljudi od 20 do 35 godina koji u Kanadi stvaraju svoje obitelji, a u rodnu grudu vratiti se mogu samo na odmor, jer im njihova općina priliku za zaraditi plaću nemože dati.

Pored Kanade još uvijek je jako popularna i Njemačka koja je postala lako dostupna ulaskom Hrvatske u EU. Prema podatcima istraživanja koje je provela Unija za održivi povratak u BiH samo u prošloj godini 68.000 građana BiH napustilo je državu te bolji život odlučilo potražiti u Hrvatskoj, Srbiji, ali i Francuskoj, SAD, zemljama Skandinavije!

To je samo dio do sada obraÄ‘enih podataka iz dokumenta „PodrÅ¡ka Aneksu 7 Daytonskog sporazuma i evidentiranje najugroženijih porodica u BiH” Unije za održivi povratak u BiH koji se odnose na prostor sjeverozapadne, sjeveroistočne i dijela jugoistočne Bosne. Izvori ovih informacija nisu bh. vlasti, već mjesne zajednice i povratnička udruženja.

Među iseljenicima je najviše povratnika koji u mjestima povratka nisu imali uvjete za život. Iz BiH odlaze kompletne obitelji, ali mladi svoju domovinu napuštaju zauvijek, jer mogućnosti koje im BiH nije ponudila nalaze u uređenijim državama.

U Hercegbosankoj županiji stanje je alarmantno. Iz Kupresa i Livna odlaze kompletne obitelji. Tomislavgrad ima 2.400 povratnika, što je 10 posto od prijeratnog broja. U Livnu ljudi imaju kuće, ali odlaze, u Kupresu Srba skoro da i nema, a Grahovo je najsablasniji grad u BiH, jer tamo ni škola ne radi zato što nema učenika. Hrvatske obitelji odlaze u Hrvatsku i zemlje EU, jer za to imaju mogućnost s hrvatskim putovnicama. Da ne govorimo o odlasku Bošnjaka iz Livna, Bosanskog Grahova i Glamoča. HBŽ se prazni.

Ljudi masovno odlaze i iz sjeverozapadne Bosne, ali i iz Bratunca, Srebrenice, Zvornika, Milića, Kasabe i područja prema Kalesiji i Doboju. Odlučili su se za prodaju svoje imovine kako bi platili nekim ljudima i otišli u zemlje koje im nude bolji život.