MEÄU 100.000 VJERNIKA U SINJU i Predsjednica, Karamarko i Bandić! Kardinal Bozanić pozvao na zajedniÅ¡tvo!
”Ovdje u Sinju danas je otvorena riznica neba koja pokazuje snagu pobjede Isusa Krista po vjeri i vjernosti, po poniznosti i daru, po Uznesenju Blažene Djevice Marije. Nije li, braćo i sestre, ovo sinjsko zajedniÅ¡tvo, kao i sva ona mnoÅ¡tva vjernika diljem Lijepe naÅ¡e danas okupljenih oko Marije na nebo uznesene joÅ¡ jedna potvrda da smo željni gledati blago na nebu, da bismo radosno živjeli na zemlji?”, poruÄio je Bozanić.
Diljem Lijepe naše Hrvati tradicionalno proslavljaju blagdan Velike Gospe. Blagdan Velike Gospe je blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Svetkovina Velike Gospe u Sinju ove je godine u znaku 300. obljetnice slavne pobjede Å¡aÄice kršćanske vojske nad premoćnom turskom vojnom silom pod Sinjem posredovanjem Gospe, 15. kolovoza 1715. godine. Vjeruje se da je pobjeda izvojevana posredstvom Gospe. Osim toga na Trgu dr. Franje TuÄ‘mana održana je sveta misa koju je predvodio kardinal Josip Bozanić. U procesiji je sudjelovalo nekoliko desetaka tisuća vjernika, prema nekim informacijama nazoÄilo ih je skoro sto tisuća.
Blagdanska procesija u povodu svetkovine Velike Gospe krenula je u subotu prijepodne ispred crkve Gospe sinjske, a sliku Gospe sinjske u procesiji nose sinjski alkari.
Procesija je prolazila kroz alkarsko trkalište
Neki sudionici procesije hodaju bosi, a meÄ‘u sudionicima procesije viÄ‘eni su, meÄ‘u inima, i zagrebaÄki gradonaÄelnik Milan Bandić i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Misi je nazoÄila i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.
U procesiji u Sinju sudjeluje nekoliko desetaka tisuća vjernika, a po nekim informacijama nazoÄno ih je gotovo 100.000. Sinjani su rekli kako se ne sjećaju da je ikada na blagdan Velike Gospe bio nazoÄan toliko velik broj vjernika.
Misno slavlje održalo se i u AljmaÅ¡u. VeÄernja misa u svetiÅ¡tu Gospe Trsatske u Rijeci oÄekuje se u 18:30 sati.
MOLITVA GOSPI SINJSKOJ
ÄŒudotvorna Gospo Sinjska, tvoje slavno ime poznato je nadaleko.
Nema bolesti ni potrebe gdje ti nisi pomogla. To svjedoÄe ti zlatni uresi, kojima tvoja djeca okitiÅ¡e tvoju milu priliku da ti se zahvale na primljenim milostima. Pun pouzdanja, evo dolazim i ja preda te, dobra moja majko, da te zamolim za pomoć u mojoj nevolji. Nisam dostojan tvoje milosti, jer sam te puno puta ražalostio vrijeÄ‘ajući tvojega Sina. Ali ja se sada od srca kajem i obećajem da ću se popraviti, a ti si dobra i milostiva pa ćeÅ¡ mi, moguća Kraljice neba i zemlje, isprositi od Boga oproÅ¡tenje grijeha, pomoć u svim zgodama i nezgodama i ovu milost koju sada pitam (spomeni se Å¡to želiÅ¡). Daj, mila Majko, usliÅ¡i me, ako je to volja Božja, a ja ću ti biti Äestit do konca svoga života i uvijek ću slaviti tvoje ime. Amen. Zdravo, Marijo…
Donosimo vam i homiliju zagrebaÄkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića na danaÅ¡njoj proslavi 300. godine svetiÅ¡ta ÄŒudotvorne Gospe Sinjske
1. Radosno vrÅ¡eći poslanje koje mi je – kao svojemu izaslaniku za ovo Slavlje – povjerio papa Franjo, želim istaknuti da je nama, danas okupljenima u svetiÅ¡tu Gospe Sinjske, Sveti Otac osobito bliz svojom pastirskom ljubavlju i molitvom. Stoga, u njegovo ime od srca pozdravljam pastira ove starodrevne Crkve, dragoga subrata, mons. Marina BariÅ¡ića, nadbiskupa metropolita splitsko-makarskoga, zatim mons. Želimira Puljića, nadbiskupa zadarskoga i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, mons. Franju Komaricu, biskupa banjaluÄkoga, mons. Iliju Janjića, biskupa kotorskog, vladiku Nikolu Kekića, biskupa KriževaÄke eparhije, mons. Marka Semrena, pomoćnog biskupa banjaluÄkog, cijenjenoga oca provincijala Provincije Presvetoga Otkupitelja, fra JoÅ¡ka Kodžomana, Äuvara Sinjskog svetiÅ¡ta, fra Petra Klapeža, kao i ostale mnogopoÅ¡tovane provincijale i provincijalke, dragu braću svećenike, redovnike, sestre redovnice, bogoslove, redovniÄke kandidatice i kandidate te sjemeniÅ¡tarce.
SrdaÄno pozdravljam cijenjenu gospoÄ‘u Predsjednicu Republike Hrvatske, sve predstavnike zakonodavne, izvrÅ¡ne, sudbene i vojne vlasti hrvatske države; predstavnike županijskih, gradskih i općinskih vlasti, sve predstavnike institucija i sastavnica druÅ¡tvenoga, kulturnoga, gospodarskoga i politiÄkoga života. Posebno pozdravljam sinjske alkare, kao i ostale Äuvare hrvatske baÅ¡tine, nadahnute kršćanskim vrijednostima. U istome ozraÄju pozdravljam i sve hrvatske branitelje i Älanove njihovih obitelji, moleći Boga za duÅ¡e pokojnih koji su branili slobodu i dostojanstvo ne samo hrvatskoga naroda, nego i svakoga Äovjeka tijekom povijesti do danas.
Radosna srca pozdravljam tebe, vjerni puÄe hrvatski cetinskoga kraja, sve vas draga djeco i mladi, vas roditelji, oÄevi i majke, bake i djedovi, pozdravljam sve hodoÄasnike, posebno vas iz diÄnog ramskog kraja i drugih dijelova Bosne i Hercegovine, sve vas braćo i sestre u Isusu Kristu, koji ste se o ovoj visokoj, tristotoj obljetnici ponovno uputili k naÅ¡oj nebeskoj Majci, da bismo ovdje zajedno oÄitovali pobožnost i zahvalnost Gospi Sinjskoj, moleći njezin zagovor i preporuÄujući joj svoje mile i drage, svoje nakane i potrebe, zavjete i molitve.
2. Gledajući vas u procesijskome hodu i sabrane ovdje u euharistijskome zajedniÅ¡tvu pred milosnim likom ÄŒudotvorne Gospe Sinjske, postaje bliskom rijeÄ iz Knjige Otkrivenja koja nam je navijeÅ¡tena: »Otvori se Hram Božji na nebu i pokaza se KovÄeg saveza njegova u Hramu njegovu«.
Ovdje u Sinju danas je otvorena riznica neba koja pokazuje snagu pobjede Isusa Krista po vjeri i vjernosti, po poniznosti i daru, po Uznesenju Blažene Djevice Marije. Nije li, braćo i sestre, ovo sinjsko zajedništvo, kao i sva ona mnoštva vjernika diljem Lijepe naše danas okupljenih oko Marije na nebo uznesene još jedna potvrda da smo željni gledati blago na nebu, da bismo radosno živjeli na zemlji?
Sinjska riznica Äuva spomen na dogaÄ‘aje iz proÅ¡losti u kojima sa zahvalnošću promatramo oÄitovanje Božje prisutnosti po Blaženoj Djevici Mariji prije tri stoljeća. Vi, dragi vjernici sinjskoga kraja, u ovom sveÄanom trenutku obnavljate spomen i svjedoÄite neupitno uvjerenje da je po Gospinu zagovoru obranjen vaÅ¡ Grad i da su oÄuvani životi vaÅ¡ih predaka, okupljenih na molitvi u sinjskoj tvrÄ‘avi, kamo su se pred naletom nadmoćne osmanlijske vojske bili sklonili noseći sa sobom dragu sliku Gospe od milosti.
3. JuÄer naveÄer, kad sam doÅ¡ao u Sinj najprije sam ovdje, na koljenima, u molitvi i zahvalnosti zastao pred slikom ÄŒudotvorne Gospe Sinjske. DoÅ¡ao sam ovamo da bih, kao Papin izaslanik i zagrebaÄki nadbiskup, pred tim dragim likom u vjeri zajedno s vama zahvalio za dogaÄ‘aj kojega se spominjemo ovim slavljem, ali i za sve one dogaÄ‘aje koji ostaju urezani u vaÅ¡e živote i živote vaÅ¡ih obitelji, a koji su bili rasvijetljeni i na put dobra upravljeni po zagovoru Majke od Milosti Äudotvorne Gospe Sinjske.
Nakon molitve pred divnim Marijinim likom uputio sam se u SvetiÅ¡te prateći njezin lik do mjesta prema kojemu se uzdižu vaÅ¡i molitveni vapaji i vaÅ¡i pogledi vjere. Po lijepome obiÄaju svakoga hodoÄasnika u Sinjsko svetiÅ¡te, i ja sam u tihoj molitvi obiÅ¡ao oko oltara hodeći po svetome tlu, po kamenu koji je duboko izdubljen tragom koljena vas i vaÅ¡ih predaka. Tu stazu u kamenu izdubljenu, kojom na koljenima prolazite, prepoznao sam kao »svetu relikviju« i svojevrsnu »tristoljetnu sinjsku spomenicu« u kojoj je najjasnije zapisan spomen na slavnu obranu Sinja, kao i na sve obrane od zla i nevolja, izmoljene pred Gospinim likom.
Ne zaboravite, braćo i sestre, tu svetu uspomenu koju Äuva ovo SvetiÅ¡te; znajte u tome stoljetnome znaku prepoznati snagu molitve vaÅ¡ih predaka, kako bi i vaÅ¡a molitva u svakoj vaÅ¡oj potrebi i nevolji bila ojaÄana Ävrstim pouzdanjem u zagovor Nebeske Majke. U Sinju svatko ostaje zadivljen prizorom mnoÅ¡tva ispruženih ruku koje žele dotaknuti Gospinu sliku. Osjetio sam kako svaka pružena ruka u dodiru MajÄine slike želi biti dodirnuta Božjom milošću.
4. Braćo i sestre, Äudotvorna Gospa Sinjska uistinu je Majka od milosti. To vjernici nisu zaboravili od onoga jutra svetkovine Velike Gospe 1715. godine koje je svanulo u slobodi. Slavlje Marijina uznesenja na nebo bilo je potvrda pomoći s neba. U utvrÄ‘enome Gradu nitko se nije uzoholio misleći da je pobjedu izvojevala ljudska moć i hrabrost branitelja, i nitko nije sumnjao da je obrana Äudesni Božji zahvat, izmoljen ponizno pred likom Gospe od milosti.
Povijesni zapisi Å¡krti su u opisu pojedinosti obrane pod Sinjem. To Å¡to su nam uskratila povijesna vrela, uzvratilo je sjećanje vjere. Samo godinu dana nakon onoga Äudesnoga dogaÄ‘aja, u zahvalu za Äudesnu obranu i spaÅ¡ene živote, sliku Majke od Milosti splitski nadbiskup Cupilli sveÄano je okrunio zlatnom krunom u koju je urezan natpis »In perpetuum coronata triumphat«, »Zauvijek okrunjena pobjedno slavi«, a natpisu je dodana godina 1715. Da, upravo tako: ne stoji godina krunidbe Slike, nego godina slavne pobjede. U tu jednostavnu reÄenicu zbijena je sva povijesna istina. Ona pruža razjaÅ¡njenja svih sumnja, u njoj je rasvijetljena znatiželja svih koji bi danas htjeli sigurne potvrde i dokumente o znaku s neba. Okrunjena slika i koljenima izdubeni kamen podno slike najsigurnija su potvrda istine o obrani Sinja – za one koji su otvoreni cjelovitomu Äitanju povijesti. Dragi Sinjani, zar nije znakovito i divljenja vrijedno da su krunu dali izraditi sami zapovjednici i vojnici obrane grada?
5. Braćo i sestre, upravo to je bilo razlogom zaÅ¡to se ta Äudesna pobjeda – bez obzira na politiÄke i druÅ¡tvene mijene i bez obzira bila nekomu draga prisutnost Gospe ili ne – sveÄano i molitveno slavi svake godine, već tri stoljeća. Tako bez Gospe nijedno dogaÄ‘anje, vezano uz obranu Sinja, nema istinski smisao. Ta je istina ostala saÄuvana i u viteÅ¡koj igri Sinjske alke, jer alkari od starine na svojoj zastavi nose Gospin lik. Privremeni pokuÅ¡aji – u ona hrvatskom narodu i katoliÄkoj vjeri nesklona vremena – da se ta sraÅ¡tenost odvoji pokazali su se tek kao prolazne zablude i stranputice, daleke od duÅ¡e naroda.
Dragi Sinjani, dragi vjernici cetinskoga kraja, dragi alkari i svi ljubitelji te lijepe spomen-igre koja je viÅ¡e od igre, imajte mudrosti i viteÅ¡ke hrabrosti othrvati se svim izazovima i ponudama, kojima se želi potisnuti spomen na vaÅ¡u odanost Gospi, na snažnu vjeru cetinskoga puka i na vaÅ¡u junaÄku privrženost hrvatskoj domovini.
Povezanost i pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj ostaje smjerokazom za budućnost nama kršćanima u Hrvatskoj, da ne dopustimo razdvajanje svoje vjere od druÅ¡tvene zbilje i od zalaganja za dobro; da se ne sramimo svjedoÄiti istinu neba u zemaljskim poteÅ¡koćama; da ne zanijeÄemo Boga i ne gubimo pouzdanje u njega.
6. Lik Gospe Sinjske, koji je doÅ¡ao ovamo zajedno s franjevcima i pukom iz ramskog kraja, po mnogoÄemu je poseban i dojmljiv. Marija sućutno promatra nas vjernike. Nas kao djecu u Božjemu Sinu Isusu Kristu. Ona ne drži u naruÄju Isusa, nego pogledom dodiruje, poziva i grli nas, Crkvu. Mi smo Kristovo Tijelo, vidljivost Krista u svijetu. Marija je pod križem postala naÅ¡a Majka. Papa Franjo, zagledan u lik žalosne Majke pod križem, ovako razmiÅ¡lja: »Njezino se srce Å¡iri kako bi napravilo mjesta za sve ljude, dobre i zle, sve, te ih ljubi kao Å¡to je Isusa ljubila« (Papa Franjo, Propovijed na Svetkovinu Svete Marije Bogorodice, 2014.).
Marijin pogled nije nametljiv, Å¡toviÅ¡e blag je i brižan. Prignutost glave poziva svakoga Äovjeka da podigne pogled i ugleda dar neba, lice Majke koja tjeÅ¡i i jaÄa svjetlom vjeÄnosti. Recite vi, sinovi i kćeri Gospe Sinjske, vi koji ste danas doÅ¡li svojoj Majci, i koji joj svake godine dolazite s molitvom na usnama, može li itko stati pred Äudotvorni lik Gospe od milosti, može li se itko iskreno suoÄiti s njezinim spuÅ¡tenim pogledom, a da najprije ne preobrazi krÅ¡no tlo oholosti svoje duÅ¡e u njivu plodne poniznosti? BaÅ¡ ovdje, u Sinju, posebno je vidljivo da se tek u poniznosti ostvaruje istinska duhovna ravnopravnost odnosa zemaljskoga djeteta i nebeske Majke, one koja nas danomice uÄi da se u poniznosti Äovjek uzvisuje do razine dostojanstva djeteta Božjega. Zato danas treba od Boga moliti da nam udijeli tu milost da nam se susretnu pogledi, naÅ¡ s pogledom Gospe Sinjske, s pogledom iz kojega se raÄ‘a novi Äovjek, s pogledom koji je u stanju obnoviti nas, Crkvu i druÅ¡tvo.
7. Dragi vjernici, dok se u ovome sinjskom podneblju spominjemo hrabrosti alkara, ne zaboravimo snagu i nježnost žena. Važno je to istaknuti ovdje gdje u oporosti života struji snaga, brižljivost, vjernost i nježnost ženstvenosti.
U EvanÄ‘elju smo Äuli pozdrav i navjeÅ¡taj radosti koji je noÅ¡en od žene Marije do žene Elizabete, u poniznosti i želji za susretom te u spremnosti da jedna drugoj budu na pomoć.
Ovdje u sinjskome kraju osjeća se hvalospjev ženstvenosti koja živi puninu ljudskoga života. To je žena koja zna s odgovornošću prihvaćati vlastite snage, darove i mogućnosti, ali ujedno ostati otvorena Božjim nadahnućima i pozivu koji je iznad ljudskih sposobnosti i umijeća. To je ženstvenost koja se tijekom povijesti oÄitovala u snazi i nježnosti, u velikoduÅ¡nosti majÄinstva kao i u prihvaćanju redovniÄkoga poziva.
Kolike žene i majke dolaze pred lik Gospe Sinjske moliti i zahvaljivati za svoju obitelj, djecu i muževe, braću i sestre, roditelje i rodbinu. Kolike su ovdje preporuÄivale svoju djecu da odgovore Božjemu pozivu u svećeniÅ¡tvo ili redovniÅ¡tvo. Kolike su se utjecale Marijinoj pomoći spajajući sućut njezina pogleda i suze moliteljica.
Braćo i sestre, vrijedni su to primjeri za naÅ¡u suvremenost. Toliko nam je puta u hrvatskome druÅ¡tvu potrebna ženska snaga koja živi u nježnosti i stvaralaÄkoj maÅ¡tovitosti; koja brani život i oÄituje svoju vjeru; koja zna izreći istinu na naÄin koji prodire do srži, ali ne odbacuje Äovjeka; koja prepoznaje opasnost, ali se ne boji stupiti pred bilo koju razornu moć; koja upozorava na stranputice i ne odustaje od zajedniÅ¡tva; koja poznaje rastanke i Äekanja ne gubeći nadu u radost povratka.
I Crkvu i domovinu Äesto stavljamo u sliku Majke i žene, jer ona – donoseći život na svijet – prepoznaje dar; umije se diviti Äudu Å¡to ga Bog Äini; osjeća ljubav kojom je zahvaćena i koju je pozvana nositi drugima, upravo onako kako pjeva Marija u svome hvalospjevu.
8. Draga braćo i sestre, naš današnji hvalospjev Bogu nije sukladan samo događajima koji su temelj jubilejskoga slavlja, nego se tu nalazi puno drugih iskustava što ih pamti ovo Svetište.
Takvo jedno ono je od prije pedeset godina (1965.), kada se slavila dvjesto i pedeseta obljetnica Äudesne obrane Sinja. TadaÅ¡nje se slavlje, kojem je predsjedao blagopokojni kardinal Franjo Å eper, zbivalo u nesklonim druÅ¡tvenim okolnostima za Crkvu kada je komunistiÄka vlast joÅ¡ uvijek nastojala pokazati svu odluÄnost potiskivanja nacionalne svijesti u hrvatskom narodu i zatiranja KatoliÄke Crkve. No, dogaÄ‘aj sinjskoga jubileja 1965. godine pomrsio je raÄune i potopio nade komunistiÄke vlasti. Velebno euharistijsko slavlje u Sinju bilo je tada najveće poslijeratno okupljanje vjernika u naÅ¡emu narodu. To je sinjsko slavlje pokazalo da vlast koja se usprotivi narodu i koja želi izbrisati njegovu povijest, kulturu i vjeru, ne može opstati.
Zato je lijepo iznova doživjeti da marijanska svetiÅ¡ta i danas jaÄaju jedinstvo Crkve i naroda. UsuÄ‘ujem se reći da ovo marijansko svetiÅ¡te povezuje naÅ¡ jug i sjever, istok i zapad, hrvatske vjernike iz Bosne i Hercegovine, kao i one iz dalekoga svijeta. Zato smo se u raznim kuÅ¡njama uvijek vraćali u Marijina svetiÅ¡ta i dopuÅ¡tali da nas zahvati Marijin pogled.
To je naÅ¡ narod bezbroj puta iskusio, a u novijoj povijesti o marijanskoj snazi hrvatskoga naroda svjedoÄi nam i Domovinski rat. Danas u Sinjskom svetiÅ¡tu molimo za hrvatsko zajedniÅ¡tvo. Dosta nam je podjela! Ako želimo napredak svom narodu i domovini potrebna je opća suglasnost oko temeljnih pitanja. Otvorenost daru života i zaÅ¡tita obitelji i ljudskoga života u obitelji danas postaje gorućim pitanjem. O tome ovisi budućnost naÅ¡ega naroda. Ideologije koje se zasnivaju samo na ekonomskoj raÄunici vode u vrijednosnu izgubljenost.
Radost i zajedniÅ¡tvo života, kako u obitelji tako i u domovini, nisu nikada presudno ovisili o ekonomskoj moći. Vama je, oÄevi i majke cetinskoga kraja, to dobro poznato. Mnogi od vas ponikli su iz obitelji s brojnom djecom i znadete da se u takvim obiteljima, unatoÄ i mogućoj oskudici, na jedinstven naÄin gradi povjerenje, odvažnost u susretu sa životnim nedaćama, osjetljivost za druge, odgovornost za zajedniÄko dobro.
Molimo danas i za mir u svijetu, za sve koji su posebno pogoÄ‘eni i strepe za život svojih najbližih. Diljem svijeta bukte ratovi, i žariÅ¡ta ima na toliko mjesta da papa Franjo Äesto govori o tinjajućem, tihom, trećem svjetskom ratu. Nekima je sve to oÄito igra. No, rata se igraju i ratove izazivaju samo ljudi i sustavi koji nisu dozreli, koji se pred drugima žele potvrditi silom, umjesto da svojom Äestitošću izazivaju poÅ¡tovanje.
9. Draga braćo i sestre, svi mi koji smo danas doÅ¡li Gospi Sinjskoj možemo otići osnaženi. Mnogi ste ovamo doÅ¡li radi zavjeta, moliti za svoje bližnje i za sebe. Majka Marija Äuje i tvoj vapaj, Äuje tebe koji dolaziÅ¡ pod pritiskom bolesti; tebe koji si zabrinut kako preživjeti sutraÅ¡nji dan; tebe koji tražiÅ¡ posao; tebe koji strahujeÅ¡ za svoje Å¡kolovanje, za svoju djecu, za svoju starost! ÄŒuje Gospa Sinjska i vas koji Äeznete zasnovati obitelj; sluÅ¡a i vas koji osjećate da vam je obiteljski život u poteÅ¡koći.
Blažena Gospa uvijek je suputnica na našim životnim putovima. Neka nam pomogne da svugdje živimo pod njezinim pogledom; neka nas štiti da ne trebamo napustiti svoj dom i domovinu; neka svojom milošću prati i pohodi sve koji su morali otići sa svoje grude i neka udijeli milost svima koji su odlutali, da se vrate u zagrljaj svoje Majke. U tome se zagrljaju osjeća sigurnost i toplina, prihvaćanje i opraštanje, poziv i molitva.
Draga braćo franjevci, vrijedni Äuvari ovoga drevnog SvetiÅ¡ta! Povijest vam je povjerila svetu zadaću Äuvanja dragoga lika ÄŒudotvorne Gospe Sinjske, a vas je povjerila Njoj. SaÄuvali ste ga hodeći zajedno sa svojim narodom, noseći i dijeleći s njime njegove muke, progonstva, boli i radosti. Ne dopustite da vas iÅ¡ta odijeli od ovoga vrijednog naroda i nastojte da vas s njime joÅ¡ viÅ¡e veže život u jednostavnosti i zahtjevnosti EvanÄ‘elja, po primjeru vaÅ¡ega utemeljitelja svetoga Franje.
Dragi vjernici, dolazeći iz Zagreba u Sinj ponio sam iz zagrebaÄke katedrale i molitvu da u ovome hodoÄašću, meÄ‘u nama bude joÅ¡ jedan pratitelj, vjerni Marijin hodoÄasnik, blaženi Alojzije Stepinac. Poznata nam je njegova svetost, a njegovo pouzdanje u Boga trajno nam je nadahnuće.
Neka vas uz zagovor Gospe Sinjske neprestano prati i njegova nebeska pomoć. Izvršavajući nalog pape Franje, od srca zazivam Božji blagoslov na sve vas, posebno na vaše obitelji, djecu i mlade, na grad Sinj, Cetinsku krajinu i svekoliku nam domovinu Hrvatsku. Amen.