Veliki petak dio je vazmenog trodnevlja.
Dan je to spomena muke, razapinjanja i smrti Kristove. Na taj dan liturgija Crkve ne predviđa slavljenje svete mise, no kršćanska se zajednica okuplja kako bi promišljala o velikom otajstvu zla i grijeha koje pritišće čovječanstvo i kako bi se ponovno, u svjetlu Božje Riječi i potpomognuta dojmljivim liturgijskim činima, spomenula Kristovih patnji.
Kako bi se izrazila ljubav i dioništvo vjernika s patnjama Kristovim, kršćanska tradicija potaknula je razne oblike pučke pobožnosti, procesije i svete predstave koje žele što dublje u vjernikovu dušu utisnuti osjećaje istinskoga sudioništva u Kristovoj žrtvi.
Obredi Velikog petka se sastoje od tri dijela: Navještaj Muke Gospodinove, zatim Obred Ljubljenja križa, gdje vjernici pojedinačno pokleknu pred križem i tko hoće može ga poljubiti. Sve to se čini u znak zahvalnosti i poštovanja Raspetome Kristu. Poslije toga slijedi Obred pričesti.
Među tim pobožnostima posebno se ističe križni put, koji je obogaćen raznovrsnim duhovnim i umjetničkim izričajima koji ovise o senzibilitetu različitih kultura.
