U posljednje vrijeme spominjanje njegove pozicije neizostavna je tema politiÄkih razgovora.
Lideri najjaÄih stranaka u Federaciji bore se za preuzimanje nadzora nad javnim poduzećem kojim Nikola KreÅ¡ić rukovodi od kraja 2011. godine. U otvorenom intervjuu za Dnevni list generalni direktor EP HZ HB poruÄuje da ostavku neće podnijeti te da ge jedino mogu likvidirati. TakoÄ‘er, napominje kako je njegova likvidacija, na neki naÄin, već pokuÅ¡ana prilikom jednog službenog putovanja. KreÅ¡ić je odgovorio i na spekulacije o pretjeranom zapoÅ¡ljavanju i troÅ¡enju novca na luksuzne automobile nazvavÅ¡i ih notornim lažima te je, izmeÄ‘u ostalog, i predstavio konkretne podatke o tome Å¡to je Elektroprivreda uÄinila i Å¡to planira uÄiniti za vrijeme njegovog mandata.
Već tri i pol godine ste na Äelu Elektroprivrede HZ HB. Možete li napraviti presjek stanja od trenutka kada ste preuzeli Äelnu poziciju tvrtke do danas? Kakvo ste stanje zatekli, a kakvo je danas?
– Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar imenovana je na sjednici NO-a 18. studenoga 2011. kao vrÅ¡itelji dužnosti, uz prethodnu suglasnost Vlade FBiH i prvi radni dan imala je 21. studenoga 2011. godine, a 18. svibnja 2012. godine imenovana je ova Uprava druÅ¡tva. Nakon preuzimanja dužnosti relativno brzo smo snimili stanje u kojem se poduzeće nalazi, a najteža situacija je bila s akumulacijom HE Rama, skoro viÅ¡e nego kritiÄna. Akumulacija Rama bila je totalno ispražnjena i krajem studenoga 2011. godine u akumulaciji je bilo 28,28 GWh, a prema planu za to doba godine, trebalo je biti cca 256 GWh.
TakoÄ‘er je možda zanimljivo spomenuti zgradu na Rudniku koja se nalazila uz naÅ¡u zgradu, a koja je plaćena cca 2 milijuna maraka i u ljeto 2011. godine je sruÅ¡ena, Å¡to je i za Ured za reviziju institucija FBiH “dobar poslovni potezâ€, a možda i za neke druge institucije.
TrenutaÄna situacija je viÅ¡estruko povoljnija jer je trenutaÄno u akumulaciji HE Rama 305 GWh Å¡to je, vjerovali ili ne, 12 puta viÅ¡e nego krajem studenoga 2011., kad je ova Uprava imenovana.
Poznato je da ste se u poÄetku mandata suoÄili s vrlo nepovoljnim hidroloÅ¡kim prilikama te je gubitak na kraju 2012. godine bio dosta velik. U to vrijeme, koliko se sjećam, ‘pogodila’ Vas je i visoka cijena nabave elektriÄne energije, ali i nedostatak elektriÄne energije na tržiÅ¡tu. Na to se nadovezala i Å¡teta prouzroÄena velikim snježnim nevremenom koje je zahvatilo državu. S kojim ste se izazovima suoÄavali u tom razdoblju i na koji naÄin ste prebrodili tu, takoreći, kriznu godinu?
– Uz vrlo nepovoljne hidroloÅ¡ke prilike u prvom kvartalu 2012. godine i već spomenutu situaciju s akumulacijom HE Rama, a pogotovo stanje elementarne nepogode praćene velikim snježnim nevremenom u veljaÄi, uspjeli smo doslovno preživjeti zahvaljujući crpnom radu CHE ÄŒapljina, kupujući elektriÄnu energiju za crpni rad noću, a u dnevnim satima u turbinskom radu. Jednostavno, dobar dio veljaÄe nije bilo energije na tržiÅ¡tu u dnevnim satima, ali smo uspijevali nabaviti u noćnim satima.
Rebalansom plana poslovanja za 2012. godinu planiran je gubitak od cca 56 milijuna maraka, a na kraju godine ostvaren je gubitak od cca 44 milijuna maraka, najviÅ¡e zahvaljujući smanjenju troÅ¡kova nabave elektriÄne energije u drugom dijelu godine te smanjenju drugih troÅ¡kova na koje je Uprava mogla utjecati.
Prema tome, najveći uzrok gubitka iz 2012. godine je stanje u akumulaciji HE Rama koje smo dolaskom zatekli i nepogoda koja je zadesila ne samo BiH već i Å¡ire podruÄje, odnosno izuzetno nepovoljne hidroloÅ¡ke prilike pogotovo u prvom tromjeseÄju 2012. godine. I to je EP HZ HB preživjela, za razliku od nekih poduzeća u Mostaru koja su zapoÅ¡ljavala puno veći broj radnika.
Godina 2013. je bila rekordna po dobiti, a i u 2014. je ostvaren dobar rezultat. Å to možemo oÄekivati u 2015.? Jesu li prvi pokazatelji dobri?
– ToÄno je da je 2013. godina bila rekordna po dobiti od osnutka poduzeća i sveobuhvatna dobit iznosila je cca 68 milijuna maraka, uz napomenu da je u HE Rama bio raspoloživ samo 1 agregat, zbog radova na zamjeni drugog agregata. Ovo smo ostvarili zahvaljujući povoljnim hidroloÅ¡kim prilikama u prvom dijelu godine i smanjenju troÅ¡ka nabave nedostajućih koliÄina elektriÄne energije, a i ostalih troÅ¡kova. TroÅ¡ak nabave elektriÄne energije u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu manji je za 93 milijuna maraka. Najveću proizvodnju elektriÄne energije druÅ¡tvo je ostvarilo 2010. godine u iznosu od 2604 GWh, a u 2013. godini 2348 GWh ili 256 GWh manje, a ostvarena je dobit u iznosu od cca 40 milijuna maraka.
I u 2014. godini ostvarena je sveobuhvatna dobit u iznosu od cca 15 milijuna maraka, koja bi bila veća za cca 6 milijuna maraka da HercegovaÄko-neretvanska županija nije svojim Zakonom o vodama uvela naknadu u iznosu od 5 KM/MWh. U 2014. godini ostvarena je proizvodnja od 1755 GWh, a planirana je u iznosu od 1680 GWh, odnosno hidroloÅ¡ke prilike su bile prosjeÄne, opet uz napomenu da je u HE Rama takoÄ‘er Äitavu godinu bio raspoloživ samo jedan agregat, a drugi je poÄetkom 2015. godine uÅ¡ao u probni pogon i oba su raspoloživa za pogon u navedenom razdoblju.
U prvom kvartalu 2015. godine druÅ¡tvo je ostvarilo dobit od cca 40 milijuna maraka, Å¡to je rezultat relativno povoljnih hidroloÅ¡kih prilika, održavanja visokog stupnja pogonske spremnosti proizvodnih i distributivnih objekata, racionalnom upravljanju te smanjenju svih troÅ¡kova na svim stavkama gdje je to moguće, a pogotovo troÅ¡ka nabave elektriÄne energije. Naravno da ćemo poduzimati Å¡to nam je na raspolaganju da se ovakav trend poslovanja nastavi.
Na kojim kapitalnim investicija se najviÅ¡e radilo u proteklom razdoblju, na Äemu se trenutaÄno radi i kakvi su planovi za budućnost kada su u pitanju projekti Elektroprivrede HZ HB?
– U proteklom razdoblju najznaÄajniji projekt koji se izvodi u EP HZ HB, a koji je praktiÄno zavrÅ¡en, jest projekt zamjene agregata u HE Rama i prateće opreme. Vrijednost investicije je cca 40 milijuna eura i uskoro planiramo zavrÅ¡etak projekta i službeno puÅ¡tanje u pogon agregata 2.
Drugi znaÄajan projekt je izgradnja VE Mesihovina i u tijeku su pregovori sa Siemensom oko izbora opreme, odnosno vjetroelektrane, koja bi trebala biti snage 22 x 2,5 MW. Vrijednost investicije je cca 80 milijuna eura.
Treći znaÄajan projekt je izgradnja CHE Vrilo na prostoru općine Tomislavgrad. U tijeku je prikupljanje potrebnih dozvola i odobrenja, priprema tehniÄke dokumentacije, a potpisan je kredit s KFW bankom u iznosu od 100 milijuna eura.
TakoÄ‘er ulažemo dosta sredstava u obnovu i rekonstrukciju SN i NN mreža na svim podruÄjima, ugradnju brojila s daljinskim oÄitanjem, a sve u cilju smanjenja svih vrsta gubitaka elektriÄne energije i za kvalitetniju i sigurniju opskrbu naÅ¡ih kupaca elektriÄnom energijom. Mi ne kupujemo pa ruÅ¡imo objekte već pravimo nove. IzgraÄ‘ena je zgrada proizvodnje u Tomislavgradu, zgrada distribucije u Dobretićima, Fojnici, BusovaÄi i u OraÅ¡ju dvije zgrade. TrenutaÄno je u izgradnji zgrada u Å irokom Brijegu, da uvjeti rada naÅ¡ih zaposlenika budu na visokoj razini, a i zadovoljstvo naÅ¡ih kupaca.
Planira li Elektroprivreda širiti poslovne kapacitete, odnosno otvarati nova radna mjesta? Koliko je novih ljudi zaposleno u Vašem mandatu?
– Izgradnjom novih objekata zaposlit će se dosta radnika na izgradnji tih objekata, Å¡to je i sada sluÄaj, a nakon izgradnje i puÅ¡tanja u pogon zaposlit će se odgovarajući broj radnika EP HZ HB, koji će raditi na njihovom održavanju i u pogonu.
Å to se tiÄe zapoÅ¡ljavanja radnika u EP HZ HB, poÄet ću od 2005. godine, vidjet ćete zaÅ¡to. Krajem 2005. godine u EP HZ HB bilo je zaposleno 1799 radnika, a krajem 2006. godine bilo je zaposleno 1558 radnika. Odvajanjem dijela u Elektroprijenos BiH u 2006. godini broj radnika smanjen je za 241 radnika.
Krajem 2011. godine broj radnika iznosio je 1880, iako je u međuvremenu u pogon ušla samo HE Mostarsko blato od proizvodnih objekata, s 19 radnika.
Krajem 2014. godine broj radnika iznosio je 1797, a sa 30. travnja 2015. godine ukupan broj radnika iznosi 1774. Prema tome, trenutaÄno je u EP HZ HB 25 radnika manje nego 2005. godine, prije odvajanja dijela u Elektroprijenos BiH, a 106 radnika manje nego krajem 2011. godine.
Å to se tiÄe trenutaÄnog broja radnika, miÅ¡ljenja sam da u EP HZ HB nema viÅ¡ka radnika već viÅ¡ka neradnika, jer su mnogi primani ne po sposobnosti već po podobnosti. Na osnovi ovih podataka da se zakljuÄiti koliko je novih ljudi zaposleno u mom mandatu.
Mnogi graÄ‘ani smatraju da je raditi u EP HZ HB posao iz snova s obzirom da je prosjeÄna neto plaća oko 1700 maraka, a da regres iznosi gotovo dvije trećine plaće. Pa opet, dio sindikata se javno žali na stanje u poduzeću. Zbog Äega je to tako? Jesu li VaÅ¡i zaposlenici zadovoljni ili ne?
– Slažem se da mnogi graÄ‘ani smatraju da je raditi u EP HZ HB posao iz snova, Å¡to mogu potkrijepiti podacima o prosjeÄnoj plaći, koja za razdoblje sijeÄanj – veljaÄa 2015. godine iznosi 1704,53 marke (prosjeÄna plaća u FBiH je 836 maraka), topli obrok iznosi 16,72 KM/dan, odnosno za 22 dana rada 368 maraka, već je isplaćen regres za godiÅ¡nji odmor za 2015. godinu u iznosu od 70 posto prosjeÄne plaće zaposlenika, a oni koji imaju manju plaću od prosjeÄne plaće druÅ¡tva primili su regres u iznosu od 70 posto prosjeÄne plaće druÅ¡tva, Å¡to iznosi 1192,80 maraka.
TakoÄ‘er, krajem 2014. godine isplaćena je naknada za vjerske blagdane u iznosu od 730 maraka po zaposleniku. Za dan poduzeća isplaćene su jubilarne naknade zaposlenicima, a i jednokratne naknade umirovljenicima u iznosu od 350 maraka po umirovljeniku. Redovito se isplaćuju jednokratne novÄane pomoći u sluÄaju bolesti zaposlenika ili Älana uže obitelji, naknada troÅ¡kova prijevoza za udaljenost od mjesta rada do 120 km itd.
Koliko ja znam, žali se PredsjedniÅ¡tvo NSU-a EP HZ HB na Äelu s predsjednikom gospodinom Dubravkom Pervanom i tzv. Vijeće uposlenika. Po meni, to je jedna skupina, u najmanju ruku, neradnika, koja vjerojatno po neÄijem nalogu iznosi niz neistina i bljuvotina na moj osobni raÄun, pa već po ne znam koji put traži moju ostavku ili smjenu. Za vrijeme radnog vremena organiziraju sastanke i dobivaju sve naknade kao da su radili, koriste besplatno prostorije druÅ¡tva i službena vozila za prijevoz, a sindikalnu Älanarinu koriste za Äašćenje i isplatu dnevnica sebi. Predsjednik Sindikata ima na raspolaganju službeno vozilo 24 sata, koriÅ¡tenje službenog mobitela do 500 maraka, obiÄno potroÅ¡i iznad 350 maraka, a plaću skoro kao izvrÅ¡ni direktor poduzeća. Njegova je izmiÅ¡ljotina i notorna laž skidanje tzv. hrvatskih obilježja iz prostorija EP HZ HB, na koju su i neki nasjeli i, u najmanju ruku, neprimjereno reagirali, iako se radi o ozbiljnim ljudima i organizacijama. Izgleda da spomenuta gospoda ne znaju Å¡to su hrvatska obilježja ili su možda za njih hrvatska obilježja najobiÄnije zahvalnice, od kojih jedna glasi na moje ime osobno.
Negdje sam proÄitao da je EP HZ HB troÅ¡io novac na nabavu luksuznih automobila?
– Te priÄe, kao i mnoge druge su notorna laž. U mom mandatu, vjerovali ili ne, kupljeno je slovom i brojem samo 1 (jedno) službeno luksuzno vozilo i to Passat, poÄetkom 2012. godine, za potrebe izvrÅ¡nog direktora za proizvodnju, gospodina Roberta Križana, iako sam ja osobno kod donoÅ¡enja odluke bio protiv. U 2011. godini, prije mog dolaska, kupljeno je službenih vozila u iznosu od cca 4,5 milijuna maraka.
Moje službeno luksuzno vozilo je Audi A6 iz 2005. godine, koji je prešao 430.000 km, i ne pomišljam, za razliku od mnogih drugih, o kupnji novog automobila, a pogotovo Audija A8.
U posljednje vrijeme, a i u proteklom razdoblju Äesto su se Äuli zahtjevi za VaÅ¡om smjenom ili ostavkom?
– Naravno, niÅ¡ta nepoznato. Od prvog dana, a evo već tri i pol godine, nema tko nije tražio smjenu ili ostavku mene i Uprave kojoj sam na Äelu, Å¡to je u zadnje vrijeme kulminiralo. Svima sam govorio, a i sada kažem da Å¡to se tiÄe moje smjene, izvolite, ja na to ne mogu utjecati, a svoja prava ću potražiti u institucijama države. Rekao sam im, a i sada kažem da ostavku neću podnijeti, jedino me možete likvidirati.
Vjerovali ili ne, već je pokuÅ¡ana moja, u najmanju ruku, likvidacija. Naime, otprilike prije godinu dana izvijeni su vijci na zadnjem lijevom kotaÄu mog službenog vozila, a iÅ¡ao sam na puÅ¡tanje u pogon agregata u HE ZakuÄac, na poziv predsjednika Uprave HEP-a. Vraćali smo se autocestom i nakon silaska s autoceste moj vozaÄ i ja smo primijetili da neÅ¡to nije u redu sa zadnjim krajem vozila. SluÄaj je prijavljen PU ÄŒapljina, a i krajem travnja prijavljen je joÅ¡ jedan sluÄaj, uz napomenu i već spomenutog sluÄaja. Nadam se da će institucije sustava odraditi svoj dio posla te otkriti nalogodavce i poÄinitelje.
Kako komentirate posljednje pozive za ulazak Financijske policije u javna poduzeća i Aluminij?
– U EP HZ HB od mog dolaska na Äelo Uprave nema tko nije bio. Ja kažem da samo nije bio Interpol i inspektor Kolumbo. Financijska policija je poÄetkom 2012. godine uÅ¡la u EP HZ HB po prijavi gospodina Ive Bradvice i napravila izvješće. I ja sam osobno dao izjavu i na kraju sam rekao inspektorima Financijske policije da bi bilo bolje da su iÅ¡li u Aluminij, jer bi možda bilo spasa za Aluminij, a ovako nisam baÅ¡ siguran. Možete misliti da je gospoÄ‘a inspektorica uspjela Äak i muža zaposliti u EP HZ HB, sasvim sluÄajno, sada u Elektroprijenosu BiH.
Za pojedine Älanove bivÅ¡e Uprave EP HZ HB govore da neki imaju stanova koji ne mogu stati na prste jedne ruke, neki su preko noći napravili vile, skoro hacijende i zaposlili svu rodbinu osim “pokojne strineâ€, a vjerojatno im je stanje na raÄunima pozamaÅ¡no, Å¡to je vrlo jednostavno provjeriti, ako se hoće. Možda takvih ima i u sadaÅ¡njoj Upravi, ne samo u Upravi već i meÄ‘u zaposlenicima, nisam siguran.
A Å¡to se tiÄe Aluminija, nakon punih 16 godina uÅ¡la je Financijska policija i napravila izvješće. Prema mojim skromnim saznanjima, u tom izvješću ima puno posla za ostale institucije sustava, pa Äak i za Interpol. Ono Å¡to se danas dogaÄ‘a, Äini mi se, sada je po onoj narodnoj: “Drž’te lopovaâ€, a znate tko to govori.
Å to na kraju možete poruÄiti?
– Na kraju mogu poruÄiti da iza ovoga Å¡to sam iznio ima dosta prostora za “uhljebljenje†ne samo u Upravu, već ima dovoljno prostora i za zapoÅ¡ljavanje najpodobnijih stranaÄkih kadrova, a i blagajna je dupkom puna, samo trebaju biti malo strpljiviji i ne trebaju biti zabrinuti za opstojnost EP HZ HB dok sam ja na Äelu Uprave.
Intervju je preuzet od Dnevnog lista (bpz.ba)