Šoltansko maslinovo ulje još je jedan hrvatski proizvod registriran na razini EU
Područje proizvodnje “Šoltanskog maslinovog ulja” obuhvaća područje otoka Šolte i sedam otočića ispred mjesta Maslinice: Polebrnjak, Saskinja, Balkun, Kamik, Šarac, Grmej i Stipanska.
U Službenom listu Europske unije, L 286 od 21. listopada 2016. objavljena je:
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1865 od 10. listopada 2016. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Šoltansko maslinovo ulje (ZOI)).
Time je Republika Hrvatska dobila pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa, Baranjskog kulena, Ličkog krumpira, Istarskog pršuta/Istrskog pršuta, Drniškog pršuta, Dalmatinskog pršuta, Poljičkog soparnika/ Poljičkog zeljanika/ Poljičkog uljenjaka, Zagorskog purana, Krčkog maslinovog ulja, Korčulanskog maslinovog ulja i Paške janjetine još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.
ŠOLTANSKO MASLINOVO ULJE
ZAŠTIĆENA OZNAKA IZVORNOSTI
Proces zaštite naziva „Šoltansko maslinovo ulje“ (ZOI) započeo je u listopadu 2013. godine, kada je Udruga maslinara otoka Šolte „Zlatna Šoltanka“ podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti naziva „Šoltansko maslinovo ulje“. Ministarstvo poljoprivrede je u ožujku 2015. godine donijelo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti čime je naziv „Šoltansko maslinovo ulje“ postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U lipnju 2015. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake izvornosti „Šoltansko maslinovo ulje“ na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv „Šoltansko maslinovo ulje“ upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.
„Šoltansko maslinovo ulje“ je ulje koje se proizvodi od plodova autohtonih sorata maslina Levantinke (sinonim: Šoltanka) i Oblice. Sorta Levantinka (sinonim: Šoltanka) mora biti zastupljena s najmanje 50% udjela, a udio sorte Levantinke i sorte Oblice zajedno mora biti najmanje 95 %.
Kvaliteta “Šoltanskog maslinovog ulja” proizlazi iz slijedećih čimbenika: klime, zastupljenosti autohtonih sorata, znanja i iskustva proizvođača u proizvodnim postupcima i povijesne tradicije maslinarstva.
Klimatološki uvjeti definiranog zemljopisnog područja koje obilježavaju vruća, suha i vedra ljeta te blage zime dobro pogoduju rastu maslina sorti Levantinke (sinonim: Šoltanka) i Oblice pa se podtip klime Csa koji prevladava na otoku Šolti naziva još i klimom masline.
Posebnost „Šoltanskog maslinova ulja“ temelji se na sortimentu šoltanskih maslinika, jer sorte Levantinka (sinonim: Šoltanka) i Oblica zajedno čine više od 95% sortimenta šoltanskih maslinika, a samo sorta Levantinka zastupljena je sa 50-60% i na otoku Šolti najviše je rasprostranjena. „Šoltansko maslinovo ulje“ odlikuje voćna aroma s blagim mirisom banane, male gorčine i pikantnosti.
Zbog teško dostupnih krševitih terena na kojima su podignuti maslinici otoka Šolte treba naglasiti znanje i iskustvo proizvođača koji i danas te maslinike obrađuju ručno ili malim tradicionalnim oruđima, a ručnom berbom je omogućena selekcija plodova već u samom masliniku. Jedna od specifičnosti je ta da proizvođači na otoku Šolti primjenjuju metodu navrtanja odnosno cijepljenja sorte Oblice sa sortom Levantinke (sinonim: Šoltanka) čime nastaju tzv. mješovita stabla. Na taj način se poboljšava rodnost stabala Oblice i ukupno se povećava urod maslina.
Područje proizvodnje “Šoltanskog maslinovog ulja” obuhvaća područje otoka Šolte i sedam otočića ispred mjesta Maslinice: Polebrnjak, Saskinja, Balkun, Kamik, Šarac, Grmej i Stipanska.
Šoltanski maslinari su uz veliki trud, dugu tradiciju maslinarstva, te stoljećima stjecano iskustvo i znanje, usavršili proizvodnju maslinovog ulja specifičnih svojstava.
Ministar Tomislav Tolušić ponosan je na još jedan hrvatski proizvod sa zaštićenom oznakom izvornosti na razini EU i poziva sve proizvođače domaćih autohtonih proizvoda da pokrenu proces zaštite kako bismo dodanom vrijednošću naših proizvoda bili konkurentniji na zajedničkom tržištu. Povezivanje ovakvih proizvoda s turizmom sljedeća je stepenica uspjeha. bpz.ba
