Nakon neuspjeha Vance-Owenova mirovnog plana o deset regija koji su odbili srpski predstavnici, mirovni pregovaraÄi David Owen i Thorvald Stoltenberg na stol su pregovora u Ženevi trima stranama dostavili novi zemljovid obnovljene ideje o tri republike koji je praktiÄno utemeljio Cutilleiro. Planom je bilo predviÄ‘eno da srpskoj strani pripadne 52% teritorija, BoÅ¡njacima 33, a Hrvatima 17 posto buduće republike.
Opomena Hrvatima
BoÅ¡njaÄka Vlada u Sarajevu odbila je i ovaj mirovni plan nastavljajući rat za “bolju pozicijuâ€. U takvim okolnostima dužnosnici Hrvata u BiH su nakon Hrvatske zajednice odluÄili osnovati Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu koja je bila doslovno oživotvorenje ovoga mirovnog plana na sjednici Sabora HB održanoj u Grudama 28. kolovoza 1993. godine. ViÅ¡egodiÅ¡nji sudionik i akter prijeratnih dogaÄ‘aja, a sadaÅ¡nji premijer ZapadnohercegovaÄke županije Zdenko Ćosić istiÄe da bez Herceg Bosne Hrvati ne bi ostali i opstali u BiH. “Važna je, prije svega, radi izgraÄ‘ivanja svijesti o oÄuvanju BiH i njezine uloge u borbi za jednakopravnost. Važna je zbog istine o povijesti. Hrvati su prvi prihvaćali sve mirovne prijedloge koje je tadaÅ¡nja mirovna konferencija za BiH iznosila za pregovaraÄki stol kao obrazac za uspostavu mira i postizanje rjeÅ¡enja. Nisu ih odbijali jer je hrvatskoj strani najviÅ¡e bilo stalo da se zaustavi ratâ€, ocijenio je Ćosić.
On je objasnio kako presude i ocjene HaaÅ¡kog suda, kao i propagandne maÅ¡inerije iz Sarajeva, najbolje demantiraju javno dostupni stenogrami ratnih sjednica PredsjedniÅ¡tva. “Istina se može utvrditi i iz stenograma PredsjedniÅ¡tva BiH gdje su vrlo otvoreno i jasno Alija Izetbegović i Haris Silajdžić govorili o stvaranju muslimanske države u BiH od najmanje 33 posto teritorija. Otvoreno su govorili da ono Å¡to su izgubili u istoÄnoj Bosni, Å¡to su Srbi zauzeli, moraju nadoknaditi u srediÅ¡njoj Bosni. A to su jedino mogli napraviti protjerivanjem Hrvata kako bi naselili prognane BoÅ¡njake iz Podrinjaâ€, smatra Ćosić. On smatra da je utemeljenje Herceg Bosne jasna i snažna poruka i danaÅ¡njoj hrvatskoj politici, ali i potvrda kako su tamo gdje su bile njezine institucije Hrvati i opstali. On budućnost zemlje vidi u konaÄnom dogovoru triju naroda smatrajući i sadaÅ¡nje rjeÅ¡enje prijelaznim.
Protektorat
“Dok se ne postigne unutarnji konsenzus, BiH neće biti održiva država bez protektorata koji je de facto sada na snazi. Hrvati su upravo sada najveći problem onima koji ih žele asimilirati i pokuÅ¡ati uniÅ¡titi njihov identitetâ€, dodaje Ćosić. Herceg Bosna praktiÄno prestaje postojati 1996. godine kada su njezine institucije ugraÄ‘ene u uspostavljenu Federaciju BiH iz Washingtona. Kasnijim odlukama meÄ‘unarodne zajednice Hrvati u BiH su gurnuti na politiÄke margine, u položaj manjine, zbog Äega se vraćaju inicijativi Herceg Bosne koja im je bila jamstvo za ostvarenje njihova nacionalnog identiteta i jednakopravnosti za koju se i danas bore. bpz.ba
