Razgovor: General Hrvatske vojske, Željko Glasnović
Niz je segmenata utkanih u naÅ¡e druÅ¡tvo koje žurno moramo modernizirati. PoÄeti bi trebalo od lustracije koja, barem su je Nijemci tako definirali, znaÄi osiguranje da se ista kriminalna organizacija nikada viÅ¡e ne vrati na vlast! Lustracija, dakle, nikako ne znaÄi osvetu.
Braniteljska populacija je, u ovom predizbornom vremenu viÅ¡e nego ikad usredotoÄena na politiÄke poruke koje odaÅ¡ilju vodeće stranke, pri Äemu su se stjeÄe dojam da su im ljudi koji su obranili Hrvatsku neobiÄno važni. No, ovog puta, branitelji niÅ¡ta ne prepuÅ¡taju sluÄaju i kažu: “Predstavljat nas može jedino vojniÄina bez premca, Željko Glasnović. Slijedili smo ga u ratu, slijedit ćemo ga i u miru. Ministar branitelja može biti samo osoba koja osjeća kako kuca bilo vojnika, a od ‘Glave’ to nitko bolje ne osjeća. Hrabar, odvažan, Äestit, skroman… ÄŒovjek za kojeg smo sigurni da se ovog posla ne bi uhvatio radi vlastitog, već općeg boljitka. Glasnović je nakon rata u ‘vlastitom aranžmanu’ pomagao braniteljima koji su u nevolji, a to Äini i danas. Za sebe samoga nije uÄinio nikad niÅ¡ta, pa tako i danas živi u bratovom stanu. ViÅ¡e nego ikad sigurni smo da je Glasnović najbolji izbor, a bude li za ministra branitelja izabran netko tko samo želi promovirati sebe, a nauÅ¡trb nas, spremni smo na Trgu svetog Marka Å¡trajkati glaÄ‘uâ€, kazuje zborno veliki dio branitelja HV-a i HVO-a…
Branitelji koji su do sada Äesto bili razjedinjeni, a Äemu su kumovali veliki broj udruga i politiÄka neslaganja, u jednom su ipak složni – za ministra branitelja žele generala Glasnovića i nikoga drugog.
Tko je zapravo Željko Glasnović i Äime je pridobio simpatije velikog broja braniteljske populacije, pokuÅ¡ali smo doznati od “Glave†osobno.
Što mislite o želji branitelja da preuzmete palicu njihovog ministra i vidite li se uopće, kao prekaljeni vojnik, u toj ulozi?
– Na neki sam naÄin doveden pred gotov Äin, jer svi koji me znaju i koji sada za mene jamÄe, zapravo znaju da nisam politiÄki ambiciozan. No, kada bi mi se ta prilika ukazala, preko branitelja bih utjecao da se provedu reforme i to u svim sferama. Å to se branitelja tiÄe, oni to žele i mogu, iako je jasno kako je rijeÄ o teÅ¡kom i zahtjevnom, a napose dugoroÄnom poslu. Smatram da je u ovakvoj atmosferi beznaÄ‘a teÅ¡ko uÄiniti iÅ¡ta, ali od neÄega se mora poÄeti. Meni je, naravno, Äast da branitelji HV-a i HVO-a u meni vide svog predstavnika. No, o tome ne odluÄujem ja.
Spominjete reforme, od Äega biste vi poÄeli?
– Cijeli je niz segmenata utkanih u naÅ¡e druÅ¡tvo koji pod hitno trebaju modernizaciju. PoÄeti bi trebalo od lustracije koja, barem su je Nijemci tako definirali, znaÄi osiguranje da se ista kriminalna organizacija nikada viÅ¡e ne vrati na vlast. Lustracija, dakle, nikako ne znaÄi osvetu. Lustracijski zakoni provedeni su u svim postkomunistiÄkim zemljama, osim Slovenije i Hrvatske. Smatram da bi ljudi koji pretendiraju na saborske fotelje trebali potpisati izjavu da nikada nisu radili za Udbu i da im dosjei nisu u Beogradu. Zatim, trebali bi potpisati kako su se spremni odreći se 25 posto od svoje plaće, a trebalo bi uvesti i retroaktivni zakon po kojem, ako ste već prije bili u Saboru, ne bi bili izuzeti od progona. Mi imamo takve ljude infiltrirane u državnim poduzećima, na fakultetima, u medijima i općenito u sustavu. Oni su ozbiljna prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Kada sam se već dotakao medija, moram napomenuti kako je ovdje rijeÄ o potpunoj blokadi, zbog Äega hrvatski narod tapka u mraku, ne poznaje Äinjenice, a samim time ne donosi ispravne odluke. Mediji su nam stvorili lažni, paralelni svijet i tome trebamo stati na kraj.
Što mislite o aktualnoj vladi i ministru branitelja Predragu Matiću? Smatrate li i Vi da je griješio i u kolikoj mjeri?
Citirat ću zakljuÄak njemaÄkog suda nakon presude Krunoslavu Pratesu u sluÄaju ubojstva Stjepana Äurekovića. U njihovom izvješću kazano je, i to na 18 stranica, da Hrvatsku vode jugonacionalisti. Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) dolazi do istog zakljuÄka i tvrdi kako naÅ¡u državu vodi “komunistiÄko-udbaÅ¡ki kalifatâ€â€¦ Ja se, zapravo, s tim slažem jer vjerujem da je najveća greÅ¡ka te “klikeâ€, pa tako i aktualnog ministra branitelja, njihov mentalni sklop. Poprimili su karakteristike svog bliskog okruženja, pa sam uvjeren kako zbog svoje politiÄke i povijesne nepismenosti ne mogu modernizirati zaostale principe u svojim resorima, a naroÄito ekonomiju. Oni jednostavno ne mogu uvesti Hrvatsku u “prvi svijetâ€, jer smo na listi korupcije u istom rangu kao zemlje “trećeg svijetaâ€. Iako, moram napomenuti, Äak i zemlje trećeg svijeta imaju ministarstvo iseljeniÅ¡tva, a mi ga nemamo. RijeÄ je, dakle, o jednoj doktrini i ostavÅ¡tini koje se oni teÅ¡ko mogu rijeÅ¡iti, a zbog koje je putem medija doÅ¡lo do moralne anarhije pri Äemu je hrvatski narod postao zarobljenikom svog uma. Pomažu im, dakako, nevladine udruge koje su shvatile da je rijeÄ o najunosnijem poslu pri Äemu nam, uz velike poticaje, dijele povijesne lekcije.
Često spominjete Hrvate u iseljeništvu… Smatrate da aktualna vlada ne uviđa njihovu važnost?
Ova vlada je i te kako svjesna važnosti i snage naÅ¡ega iseljeniÅ¡tva. Upravo zato Äini sve kako bi tu snagu blokirala i na neki naÄin onemogućila njezino djelovanje u Hrvatskoj. Dijaspora je potpuno iskljuÄena iz druÅ¡tvenog i ekonomskog razvoja države. Na žalost, živimo u zemlji koju su preuzeli jugonacionalisti, i prema njoj se ophode kao prema feudalnom posjedu, pri Äemu sprjeÄavaju povratak naÅ¡ih ljudi. Oni su svjesni kako su naÅ¡i iseljenici kroz pokoljenja poprimili mentalni sklop Zapada. Takvi su im, svakako, prijetnja. Jedan mladi muÅ¡karac Äija je majka kao politiÄki zatvorenik tijekom Hrvatskog proljeća bila osuÄ‘ena na zatvorsku kaznu, a nakon toga sa suprugom otiÅ¡la u Kanadu, danas ima velikih problema s dobivanjem hrvatskog državljanstva. Iako je ovaj inženjer rudarstva odrastao u obitelji gdje se govorio hrvatski jezik, najprije je morao ispuniti test poznavanja tog jezika koji je, naravno, proÅ¡ao. UnatoÄ tome, nije dobio državljanstvo pod izgovorom kako mora Äekati tri godine. Smatram da je to kriminal. Jednako tako odnose se i prema dijaspori kao biraÄkom tijelu. Glasovanja su im neorganizirana, da bi popunili glasaÄki listić ponekad lete satima i svaki put se moraju prijavljivati. Hrvatska vlada ima mandat da se brine o Hrvatima iz dijaspore koji su pobjegli od jugokomunizma, a ne da se brine o afriÄko-azijskim ekonomskim migrantima. Treba imati na umu da iz dijaspore, najÄešće kroz poreznu upravu, godiÅ¡nje dolazi 16 milijardi kuna!
Komunizam je, po vaÅ¡im rijeÄima, najveće zlo koje je zadesilo Hrvatsku…
Apsolutno… Oni nisu Hrvatsku oslobodili, nego okupirali. Komunizam je ubio viÅ¡e ljudi nego ustaÅ¡e, Äetnici ili bilo koja vojska. Ipak, izraz “detuÄ‘manizacija†je postao uvriježen, za razliku od “dekomunizacijeâ€. Komunisti su godinama uniÅ¡tavali intelektualnu i kulturnu hrvatsku elitu, i to pod vodstvom “krvavog bravaraâ€, 10. najmasovnijeg ubojice na svijetu. Svaka država ima komisiju za ratne grobove, ali u naÅ¡oj zemlji rijeÄ je o tabu temi kada su u pitanju grijesi komunista. Nitko ne govori o njemaÄkoj nacionalnoj manjini koju je komunizam doslovno “pomeo†poÄinivÅ¡i tako najmasovnije etniÄko Äišćenje. O Nijemcima se uvijek i iskljuÄivo govori kao o zloÄincima, a nikada kao o žrtvama. ÄŒinjenica je da ih je iz IstoÄne i Srednje Europe protjerano 17,5 milijuna, ubijeno ili pomrlo 2,2 milijuna, a dogodilo se i najmasovnije silovanje njemaÄkih žena koje je poÄinila Crvena armija. Tada je i iz Jugoslavije otjerana najvrjednija nacionalna manjina – njemaÄka, a zemlje joj je oduzeto u vrijednosti 11 milijuna dolara, veliÄine Luksemburga.
Domovinu branio kao iskusan Äasnik, Mesić ga umirovio!
Željko Glasnović jedan je od onih generala kojeg Äinovi ne sprjeÄavaju da prespava u hladnom Å¡atoru, ali to je samo jedan od razloga zaÅ¡to ga branitelji cijene. On je Domovinskom ratu pristupio kao Å¡kolovan i “gotov, vojni proizvodâ€. Pet godina je služio u kanadskoj vojsci. Godinu i pol bio je u francuskoj Legiji stranaca. U Hrvatsku dolazi u kolovozu 1991. PrikljuÄuje se Zboru narodne garde. To mu je bila treća vojska… Vodio je borbena djelovanja u Lici, ratovao je na Južnom bojiÅ¡tu. Nakon pada Vukovara prelazi po zapovjedi u Tomislavgrad, u Bosnu i Hercegovinu, gdje je trebalo obuÄavati nove postrojbe. PrikljuÄen je bojni Zrinski na kraju 1991. Sudjeluje u borbama na Kupresu u travnju 1992., gdje je teže ranjen. Dobio je metak pokraj srca. PrepriÄava se kako je suborcima tada rekao: “Ostavite mi jednu bombu za mene i Äetnike, a vi se izvlaÄite!â€. Izvukli su ga preko snijegom zametenih planina preko Bugojna do franjevaÄkog samostana na Šćitu u Rami. Odatle je prebaÄen u Split. Dva mjeseca bio je izvan stroja. Pobjegao je iz bolnice u Splitu i ponovno se vratio na kupreÅ¡ko ratiÅ¡te. U listopadu 1992. preuzima brigadu Kralj Tomislav. Radi uvoÄ‘enja discipline i odgovornosti, po uzoru na Legiju stranaca, Željko Glasnović imao je žestoke metode u postrojbama koje je obuÄavao.
Nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma postaje zapovjednik Prve gardijske brigade Hrvatskoga vijeća obrane, kada poÄinje operacija Cincar u kojoj je ta brigada sudjelovala u osloboÄ‘enju Kupresa. U svibnju 1994. smijenjen je s tog položaja te postaje zapovjednik Zbornog podruÄja Tomislavgrad. Bio je zapovjednik HVO-a u sklopu hrvatskih snaga (HV-a i HVO-a) kojima je zapovijedao general Ante Gotovina prilikom operacija oslobaÄ‘anja dijelova BiH poslije operacije Oluja. Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je zavrÅ¡io rat u BiH, postaje programski menadžer za program vojne stabilizacije u Sarajevu. Potom je godinu dana bio zapovjednik Hrvatskog gardijskog zbora. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić umirovio ga je 2000. godine nakon pisma dvanaestorice generala koji su tražili prestanak blaćenja Domovinskog rata… bpz.ba