U općinama i gradovima diljem Federacije BiH ovih dana razgovara se o proračunima za 2017. godinu. I dalje je lokalnim zajednicama problem povrat sredstava koji ih gura u podređen položaj i zbog kojih ne mogu izvršavati još više projekata.
Miro Kraljević kaže da bi proračun grada Širokog Brijega trebao biti i malo veći zbog nešto većih prihoda od PDV-a. – Očekujemo i mogućnost grantova s viših razina vlasti, pa bi to trebalo dijelom poboljšati proračun za razliku od prošlih godina, govori nam Kraljević. Širokobriješki proračun za 2016. iznosio je oko 9 milijuna i 300 tisuća maraka, a nakon kredita i rada na rebalansu on je bio veći od 11 milijuna KM. – Realans proračuna na osnovi prihoda bit će negdje oko 10-ak milijuna maraka. Uskoro će i mediji i javnost biti s time upoznati. Sve ćemo dati na javni uvid, ističe gradonačelnik Kraljević za Večernji list. Također, priznaje da popis stanovništva, odnosno njegova primjena, uglavnom nije puno toga promijenio. – Nije se nešto poboljšalo ni za općine ni za gradove. Nikakvih značajnih povećanja nema na temelju broja stanovnika. Ali, nadamo se da će se nešto pozitivno za proračune lokalnih zajednica u konačnici i dogoditi. Koliko god, samo neka su veći prihodi, neka ne ide na niže. Ali, uglavnom je to daleko od naših realnih potreba. Prema našem sudjelovanju u federalnom proračunu, trebalo bi biti nekoliko milijuna u korist lokalne zajednice. Govori se o potrebi decentralizacije sredstava pa se nadam da će se to i dogoditi, kazao je Kraljević. Grudski načelnik Ljubo Grizelj ovih dana iznosio je impozantne brojke na račun gospodarstva općine Grude. Vodstvo, s njim na čelu, stabiliziralo je proračun koji će, kako je za Večernji list rekao, biti na razini proteklih godina. – U 2016. bilo je događaja koji su povećali razinu, pa bi izvršenje proračuna do kraja godine moglo biti između 6 i pol i 7 milijuna KM, ali to nije realan proračun. Naš izvorni proračun i dalje će biti na razini proteklih godina, a u 2016. neki su izvanredni događaji utjecali na to da on bude iznad 6 i pol milijuna KM. Kad se govori o izvornom proračunu, tu su porezni i neporezni prihodi i tekući grantovi koji inače dolaze, a sve ostalo su neki događaji, nekad ima, a nekad ne, objasnio je Grizelj. I on je, kao i njegov kolega Kraljević, istaknuo važnost decentralizacije sredstava. – Kompletno školstvo, kultura, sport, lokalne prometnice, komunalna infrastruktura i vodoopskrba su, primjerice, decentralizirani i prepušteni lokalnoj zajednici, ali su sredstva javnih prihoda visoko centralizirana u našoj državi. Smatramo da sadašnji omjer, oko 45 posto za županiju i općinu, i oko 55 posto Federaciji, treba mijenjati. Lokalnoj samoupravi bi, s obzirom na količinu funkcija koje obavlja, trebalo pripasti između 50 i 60 posto sredstava, ističe Grizelj. Kazao je i da treba uvažavati ekonomske kriterije u raspodjeli javnih prihoda. – Uvažavajući načela solidarnosti i socijalnih kriterija, potrebno je uvažiti i ekonomske. Trebao bi dio novca javnih prihoda koji se nama prepuštaju ovisiti o tome koliko pojedine regije ili gradovi i općine doprinose toj istoj državi. Daleko više naše općine i gradovi uplaćuju Federaciji nego što im se vraća. Naši zahtjevi idu u smjeru da se ispravi nepravda koja nam je nanesena proteklih godina, a da je to tako, potvrđeno je rezultatima popisa stanovništva, zaključio je grudski načelnik Ljubo Grizelj. U Posušju su potvrdili da će proračun za 2017. biti malo veći nego proteklih godina. – Zbog popisa stanovništva moglo bi biti malo više sredstava, ali smanjen je broj grantova i, kad se sve zbroji, nema nikakvih drastičnijih povećanja za lokalnu zajednicu, kazao je načelnik Bago. bpz.ba
