Connect with us

KULTURA

Iz Arhiva Sirokog Brijega

Published

on

Novine

Opis: Nikola Bevanda zvani Bedrija iz Knešpolja

Naši dopisi.
Široki Brijeg, 28. III. 1928.

Na 25. ov. mj. umro je Nikola Bevanda zvani ,,Bedrija” u Knješpolju kraj Širokog Brijega. Pokojni Bedrija doživio je visoku starost od 87 godina, te je sve do zadnjih dana svoga života izgledao pravi gorostas i narodni junak. Kroz čitavi svoj život bio je gorljivi i pravi katolik i čelik Hrvat. Od početka postanka H. P. S. bio je njezin pristaša i takav ostao sve do svoje smrti. Znao je mnogima odbrusiti, koji su ga nagovarali da prigje u Radićevu stranku i glasa za njega: “Ne gjetići moji, ja ostajem uz svoje svećenike, oni nas dosada nikad prevarili nisu pa neće ni u buduće”. Uživao je veliki ugled u čitavoj okolini Širokog Brijega, bio ja poštovan od svakoga, ko ga je poznavao. Poštenjačina u pravom smislu riječi.

Poznat je njegov hrvački dvoboj, još za turskog vakta sa nekim glasovitim Arnautom, atletom koji je svu Bosnu obašao, a niko se nije našao, da se s tim Arnautom pohrve, jer je bio, kažu, čudo od čovjeka dva aršina preko legja. Bukao je po Mostaru, ne bi li se našao ko od Turčina ili Kaurina, ko bi se s njim po pleći uhvatio. Svi su se složili i muslimani i kršćani, ako to mladi Bedrija ne bude, koji je bio tada u momčiluku bega Ibrahima Bakamovića, onda ga i nema. Dozvali su Bedriju iz Bijeloga Polja, gdje je sjekao begova drva i hranili ga 3 dana u Mostaru. Došao je dan hrvanja. Što je god u Mostaru živa bilo došlo je da “sejri” i gleda, ko će pobijediti. Zaptija (policija) je stala u okrug, da ne bi narod navalio na Arnauta, ako bi on pobijedio, jer je lokalni patriotizan Mostaraca razvijen više nego igdje.

Kad su se hrvači uhvatili po pleći mislio je mladi Bedrija, da će izdahnuti već u rukama Arnauta, tako ga je jako stiskao. Ipak osokoljen narodom omahne Arnauta nekoliko puta, te ga je napokon tako tresnuo o zemlju, da su se Arnautu moždani potresli. Već sutradan Arnaut je bio mrtav, ali i mladi Bedrija bortao je dugo vremena od divskih ruku svoga protivnika. I to je za Mostar bila dika. Pokoj vječni junaku, poštenjačini i vatrenom Hrvatu – katoliku!

Naziv novina: Narodna sloboda (Glasilo Hrvatske pučke stranke za Hercegovinu)
Urednik: Žarko Vlaho
Izdavač: Konsorcij Narodne slobode
Tiskara: Hrvatska tiskara F.P. Mostar
Broj: 13. god X.
Broj stranica: 4
Datum: 31. ožujka 1928.
Arhiv: Herecegovačka franjevačka provincija

Continue Reading

KULTURA

Općina Čitluk nagradila dobitnike rektorovih i dekanovih nagrada

Published

on

Marin Radišić, načelnik općine Čitluk i Drago Pehar, pomoćnik načelnika iz Službe za društvene djelatnosti, opću upravu i branitelje, upriličili su danas prijem za dobitnike rektorovih i dekanovih nagrada za akademsku 2024./2025. godinu s područja općine Čitluk.

Općina Čitluk novčanim nagradama nagradila je sedam dobitnika rektorovih i dekanovih nagrada, a danas je održan prijem kojem su nazočili: Marija Glamuzina, Ana Raguž, Iva Petrović, Jure Dugandžić, Antea Šakota i Leonardo Kordić, dok zbog obveza prijemu nije mogao nazočiti Ivan Niko Prusina.

Marija Glamuzina dobitnica je rektorove i dekanove nagrade, Ivan Niko Prusina dobitnik je rektorove nagrade, a Ana Raguž, Iva Petrović, Jure Dugandžić, Antea Šakota i Leonardo Kordić dobitnici su dekanovih nagrada.

Tijekom svečanog prijema studenti su načelnika Radišića upoznali sa svojim iskustvima tijekom studiranja, izvanrednim uspjesima i planovima za budućnost. Načelnik Radišić čestitao je studentima na postignutim akademskim uspjesima te istaknuo kako su predanost i marljivost temelj za izvanredne uspjehe.

Jednokratna novčana nagrada za dobitnike rektorove nagrade iznosi 1000,00 KM, dobitnicima dekanove nagrade nagrađeni su s 500,00 KM, te su im uručene pohvalnice i prigodni darovi.

Vrisak.info

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Continue Reading

KULTURA

Gordana Gajovic …Umetnost..

Published

on

 

Zaboravljene muze,
devet kčeri boginje Mnemozine,pevaju,
slikaju,pišu,plešu
i vajaju iz duše mita,
u platnima slikara
iz dubine simfonija
i pesničkih nedara.
Da umetnisti nema
šta bi posiveli svet?
Gde bi sleteli leptiri,
iznedreni u zanosu
poete i gde bi se slile
prekrasne boje što
traže slikare svoje?

Continue Reading

KULTURA

Ruza Rosi..SUNCE SLAVONIJE…

Published

on

 

Lagano prolazi i ovaj dan.
Šapuću zvijezde noć da stiže.
Priliku novu snu da dam.
U snu sam tebi grade bliže.

Znam da sada lipe cvatu.
Opojan miris širi se svud’.
Dok sjeta opija moju maštu.
Zaspati ne mogu, uzalud trud.

Tamo daleko tambura svira,
a moja pjesma sjetu krije.
Noćas bih mogla sanjati budna
predivno sunce Slavonije.

Tiho ću noćas šapnuti zvijezdi.
Neka osvijetli dolinu svu
i prospe miris stare lipe
po zlaćanom Slavonskom platnu.

U jutro kada se probude ptice
U rosi mladoj umijem lice.
Neka mi puti budu od sna.
U svakom koraku Slavonija
Autor Ruza Rosi

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba