Tjedni komentar…Ravnatelju Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata 1991-1995 u BiH prof. dr. sc. Ivica Šarac zašto službeno ne objavite poziv svima za prikupljanje HVO dokumentacije o oslobodilačko-obrambenom Domovinskom rata u BiH s ciljem izdavanja knjige “Rat u Herceg Bosni” ?
Uvaženi sveučilišni profesore i ravnatelju Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata 1991-1995, vjerujem da je zadaća Centra prikupljati i sačuvati vjerodostojne dokumente kako bi ih zapisali u knjigama te ostavili našim naraštajima istinu, a ne da nam neprijatelji pišu kvazi istinu. (kako je bilo u povijesti hrvatskoga roda) Upravo iz istog razloga vas podstičem da djelujete još dok ima živih ratnika, svjedoka. Teško je umrijeti a znati da vam je montiran “UZP” ne samo braniteljima več i narodu hrvatskome. Zadnji je čas za kidanje lanca laži i objavljivati istinu, istina oslobađa i daje mir u duši.
Sve uvjete imate samo treba raditi, naravno da to nije materijalno isplativ trud ali duhovno donosi neprocjenjivu dobit. Ogromna je želja hrvatskoga naroda za istinom i mirom u duši, što potvrđuju posljednji događaji vezani za uspjeh rukometaša, njihovu himnu, veličanstven doček a posebno činjenica kako se i kojom brzinom svijetlosti širi nova pjesma “pismo nepročitano”
Obveza Vam je i odgovornost kao Instituciji Hrvatskog naroda, objaviti istinu o obrambeno oslobodilačkom Domovinskom ratu, te tiskati knjigu u izdanju Dokumentacijskog centra. Na vrelima istinskog domoljublja koje je pobijedilo i nadvladalo tehnički jačeg i opremljenijeg agresora. Kako? Jednostavno jer srce boj bije i pobjeđuje. Onako kako piše Petar Zrinski u “pismu ne pročitanom” svojoj dragoj ženi Katarini kojoj poručuje…
“pišem ti ova žalosna slova, neka te ne slomi nevolja ova, ni suzu nemoj im dat,
Da zat’ru nam ime urota kreće, ni tebi ni djeci se smilovat ne će. Nosi naš križ, ko’ barjak pred rat”…
“pozdravi dike, moje vojnike, svakoga koji me zna.
Reci im Kato, nismo još došli do svoga sna.
bit će još dana, bit će megdana, zvat će Domovina”
Pismo napisano 1671 godine a Domovina pozvala 1991, zvala je Domovina Petrove dike, njegove vojnike koji su ostvarili tisućljetni san.
Uvaženi Ravnatelju i profesore povijesnih znanosti, sad je Vaše vrijeme, Petar Zrinski zove svoje dike, svoje vojnike u miru da zapišu istinu. Koliko snage daje jedno pismo ne pročitano, napisano prije više od 350 godina, u najtežim trenucima, pred smaknuće, Svaka riječ svjedoči ljubav, istinu i nepokorenost zlu.
Dužnost sveta je istinu zapisati, naraštaje osnažiti.
Objavljeno je i nekoliko osobnih ratnih knjiga, ali to je osobni i djelomični doživljaj rata. Bitna je knjiga koju uredi i izda Dokumentacijski centar je slijed događaja, sudionika i svakog organiziranja viđen sokolovim okom, dokumentima i događajima.
Svim autorima odajem priznanje jer su se potrudili napisati svoje svjedočenje, kako bi ostalo zapisano. Daj Bože da su svi isto učinili, možda bi ih bilo manje pod zemljom, jer su mnogi razočarani lažima i osudama oboljeli a neki i presudili sebi ( razočarani i bolesni)
Dužnost Dokumentacijskog centra je ISTINU obznaniti… o stvaranju HDZ-a, ulozi hrvatske emigracije, prvih dragovoljaca, prvih ratnih zapovjednika, zatim o organizatorima otpora, Hrvatskom vijeću obrane u BiH. Profesor ste povjesničar i expert za knjige, organizirajte radno tijelo, uključite studente, motivirajte ih duhom koji je nosio sve one koji su život dali kako bi oni u slobodi pisali o povijesti Domovinskog obrambeno oslobodilačkog rata. Pozovite generala Miru Grabovca Titana, prvog predsjednika Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HR HB i ( a i parlamentarac nakon prvih demokratskih izbora u Skupštini BiH) Udruga koja je prva pokrenula skupljanje i prikupljanje ratne dokumentacije o oslobodilačko obrambenom Domovinskom ratu. Podružnice su dostavljale dokumentaciju o braniteljima i postrojbama u Središnjicu Udruge. Osobno sam bio zadužen za pregled i arhiviranje istih. Temeljem prikupljenih podataka Vijeće je donijelo Odluku o pravovaljanosti dokumenata. Temeljem priloženih dokumenata za Prvu (pravovaljano registriranu) dragovoljačku postrojbu proglašena je Dragovoljačka postrojba Poskoci, Poskok bojna HVO Široki Brijeg.
Gradsko vijeće Široki Brijeg je potvrdilo dokumentirane činjenice i temeljem istog je Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović na Velku Gospu, Dan Grada Širokog Brijega 15.08.2023.godine odlikovao Prvu dragovoljačku postrojbu Poskok bojnu HVO Široki Brijeg.
Vjerujem kako sve navedeno posjeduje Dokumentacijski centar.
Uvaženi profesore, preporučujem da posjetite i pregledate kako je uređena dokumentacija za poginule branitelje u Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HR HB, dukumentirano i vjerodostojno tako da možete izdati prvu službenu knjigu o Domovinskom ratu.
Dužnost mi je spomenuti pok. Karla Rotima koji je dao ogroman doprinos, veći od svih ostalih službenih autora. Istina o povijesti Domovinskog obrambeno oslobodilačkog rata se ne može pisati bez (još živih svjedoka) Predsjednika HVO Mostar brigadira Jadrana Topića i Prvog ratnog Zapovjednika HVO Mostar brigadira Petra Zelenike. Uključite ih u procese i tražite potvrdu mišljenja. Članove radnog tijela imenujte u dogovoru. Naravno Vi znate propise arhiviranja i ovjeravanja, bolje od mene, ja znam što nije zapisamo , nije se ni dogodilo, zato pišem… I znam kad nam Prvi dragovoljci i Zapovjednici umru da je kasno, neprocjenjiva je šteta ne zapisati njihove dokaze i dokumente.
Žao mi je i nikad neću preboljeti činjenicu da nitko od medijskih i novinarskih imena nije napravio intervju sa Ludvigom Pavlovićem, njegova istina i njegovi dokumenti su otiši s njim u crnu zemlju. Izgubljeno za sva vremena.
Zato, uvaženi Ravnatelju arhivirajte svaki vjerodostojan akt o Južnom bojištu. Temelj Domovinskog obrambeno oslobodilačkog rata je vraćanje / oslobađanje Južnog bojišta. A temeljem toga i rješavanje statusa branitelja HVO i postrojbi Južnog bojišta u Republici Hrvatskoj
Autor objave: Mladen Ljubić Vajta
Zovu me Sjećanja
Tragična sudbina Stipe Banovića.
Počivaj u miru Božijemu
Bio je borac HVOa iz Travnika, koji je u borbama kod sela Lovnice 23. siječnja 1994. godine ranjen i zarobljen. Prebačen u privremenu bolnicu Armije BiH, smještenoj u zavidovičkom poduzeću “Kristal”. Tu je liječen sve dok 13 .veljače 1994. godine u bolnicu nije došao Sead Smajlović, Bošnjak iz Zavidovića i na bolničkom krevetu iz pištolja ubio vojnika HVO-a Stipu Banovića. Nije odgovarao.
Banović je rođen 30. rujna 1945. godine u selu Banovići – Brajići, općina Travnik, kao sin Ante i Mare (rođ. Jurišić). Završio je srednju školu, a život je posvetio obitelji – supruzi Mari i njihovih petero djece: Josipu (1976.), Luciji (1978.), Mirjani (1979.), Marku (1981.) i Josipu (1982.).
Na slici lijevo nema ubojice, ali slika puno govori o tzv ABiH
Na poziv predsjedatelja novoosnovane Radne skupine Europskoga odbora regija za Bosnu i Hercegovinu Csabae Borbolyja, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Marija Buhač sudjelovala je u ponedjeljak u Bruxellesu u radu prvoga, ustrojbenog sastanka Skupine.
Buhač je, u uvodnomu izlaganju na panelu naziva “Nastavak reformskih procesa: Uloga lokalnih vlasti i jačanje kapaciteta”, izrazila zadovoljstvo ustrojavanjem Radne skupine za BiH koja će značiti kontinuitet odnosno nastavak djelovanja ranije Radne skupine za prostor zapadnoga Balkana, priopćeno je iz Vlade HNŽ.
“Ovo tijelo sada preuzima iznimno važnu ulogu jer će djelovati isključivo posvećeno Bosni i Hercegovini, što je posebno važno u svjetlu otvaranja pristupnih pregovora iz ožujka prošle godine. Svjesna važnosti tih procesa i činjenice da ovdje govorim uime Vlade HNŽ-a, i ovom prigodom podsjećam kako smo u više navrata potvrdili svoju punu opredijeljenosti pružanju potpore i, u sklopu naših mjerodavnosti, sudjelovanju u europskomu putu naše zemlje, što je smjer koji nema alternativu”, poručila je predsjednice Vlade HNŽ-a.
Buhač je dodala kako županija kojoj je na čelu aktivno sudjeluje u svim procesima u sklopu mehanizma koordinacije koji je u BiH uspostavljen s ciljem osiguranja i iznošenja usuglašenoga stajališta u komunikaciji s institucijama Europske unije.
“Taj se proces temelji na načelima poštivanja postojeće unutarnje pravne i političke strukture u BiH i zaštite ustavima utvrđenih mjerodavnosti svih razina vlasti. Nakon donošenja povijesne odluke o otvaranju pregovora, potrebno je uložiti maksimalne napore kako bismo, kroz dijalog i konsenzus, poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, ustavnih ovlasti i mjerodavnosti svih razina vlasti, ostvarili nove korake na našemu europskom putu”, dodala je Buhač.
Buhač je istaknula kako je važan proces donošenja reformske agende vezane za novi Plan rasta za prostor zapadnoga Balkana koji mora proći Vijeće ministara kako bi bili stvoreni osnovni preduvjeti za provedbu prijeko potrebnih reformi.
“Jasno je koliki bi preobražajni učinak Plan rasta imao na gospodarstvo BiH, osiguravajući nam brojne pogodnosti članstva u EU i prije formalnoga pristupanja, a istodobno i snažnije povezivanje s jedinstvenim tržištem EU”, poručila je Buhač, obećavši kako će HNŽ nastaviti pružati punu potporu svim aktivnostima usmjerenima na ostvarivanje trajne stabilnosti, gospodarskoga napretka i rasta, provedbi reformi i konačnom integriranju BiH u veliku europsku obitelj.
Inače, svrha Radne skupine Europskoga odbora regija za BiH je poticanje suradnje i razmjene najboljih praksi između EU i svih razina vlasti u BiH, s ciljem pružanja potpore što bržemu pristupanju BiH Europskoj uniji.
Buhač je, kao jedna od sedmoro panelista na temu nastavka reformskih procesa, jasno iskazala pripravnost za punom suradnjom s Radnom skupinom, ujedno zahvalivši državama članicama EU na dosadašnjoj ukupnoj potpori BiH i njezinim nižim administrativnim jedinicama, stoji u priopćenju./HMS/
Preporučeno:
Buhač obećala financijsku potporu za obnovu sportske dvorane na Bijelom Brijegu
Buhač otvorila prestižnu FOSS4G konferenciju, prvu u BiH
Buhač i Ćorić: Kurikularna reforma ostaje prioritet u obrazovanju HNŽ
Općina Čitluk posljednjih godina realizira niz infrastrukturnih projekata koji obuhvaćaju obrazovanje, zdravstvo, kulturu, sport te prometnu i komunalnu infrastrukturu. Radi se o ulaganjima vrijednima više desetaka milijuna maraka, a cilj im je unaprijediti kvalitetu života svih stanovnika.
O dosadašnjim radovima, aktualnim projektima i planovima razgovarali smo s načelnikom općine Čitluk, Marinom Radišićem, koji je u intervjuu detaljno predstavio što je sve do sada urađeno i što građani mogu očekivati u narednom razdoblju.
Gospodine Radišiću, možete li nam reći koje su ključne investicije u obrazovnu infrastrukturu u proteklom razdoblju?
Završena je sportska dvorana Osnovne škole Bijakovići i dograđena školska zgrada. Ova škola već dugi niz godina bilježi stalni porast broja učenika, pa je završetkom sportske dvorane stvoren uvjet za izvođenje nastave tjelesnog odgoja i održavanje izvannastavnih sportskih, kulturnih i drugih aktivnosti. Vrijednost radova iznosila je 1.416.524,56 KM. Dogradnjom zgrade dobili smo četiri nove učionice, zbornicu, ured i nove sanitarne čvorove. Također, završena je dvorana Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića s 500 sjedećih mjesta i svim drugim popratnim sadržajima, u vrijednosti od 2.082.715,14 KM. Objavljen je i natječaj za utopljavanje područne škole u Donjem Velikom Ograđeniku.
Što se radilo po pitanju zdravstvene zaštite i Doma zdravlja?
Ni u proteklom razdoblju nismo zanemarili primarnu zdravstvenu zaštitu. Nakon rekonstrukcije vanjskog dijela objekta Doma zdravlja Čitluk, zamjene otvora, postavljanja fasade i obnavljanja krova, krenuli smo u renoviranje sanitarnih čvorova kako bismo stvorili bolje sanitarne i higijenske uvjete za rad i boravak. Osigurali smo sredstva za nabavku suvremene stomatološke stolice i prateće opreme, kao i sredstva za opremanje novog sanitetskog vozila potrebnog za svakodnevni rad i brzo zbrinjavanje pacijenata.
Za stavljanje u funkciju područne ambulante u Čerinu, nakon njene izgradnje, preostalo je opremanje, dok se u Međugorju-Bijakovićima izvode građevinski radovi na područnoj ambulanti.
A kulturna infrastruktura?
Vrlo važan projekt je izgradnja Kulturno-informativnog centra Čitluk. U objektu će biti smještene višenamjenske dvorane, spomen-soba za branitelje, vijećnica, knjižnica i brojni drugi sadržaji. Radovi se privode kraju, a potpisan je ugovor za opremanje audio-vizualnom opremom i namještajem, kao i za uređenje partera i izradu spomenika žrtvama Domovinskog rata, koji će biti postavljen ispred KIC-a.
Potaknuti velikim interesom za smještaj djece u Dječji vrtić Čitluk, pristupili smo realizaciji projekta obnove i adaptacije dijela zgrade u kojoj je ranije djelovao Dom za djecu bez roditeljske skrbi Obiteljskog centra Ivan Pavao II. Radovi se privode kraju, a potpisan je ugovor za opremanje prostora za smještaj oko 80 djece.
Nakon završetka radova u Domu kulture u Donjoj Blatnici i Krehin Gracu, potpisali smo ugovor o obrtničko-zanatskim radovima na prostorijama MZ Gornji Hamzići, a objavljen je natječaj za izgradnju prostorija MZ Blizanci i izgradnju wc-a u Domu kulture u Gornjim Ograđenicima.
Što je s projektima uređenja javnih površina i modernizacije komunalne infrastrukture?
U tijeku su radovi na uređenju parkova u Vionici i Vidovićima. Pametne klupe postavljene su u svim naseljenim mjestima, a nastavili smo i sa širenjem javne rasvjete.
A ulaganja u sportske objekte i rekreaciju?
Na terenu SRC Jakerovac dogradili smo tribine, izgradili prateće prostorije i postavili nove reflektore. Objavljen je natječaj za prvu fazu postavljanja umjetne trave. Izrađen je i idejni projekt uređenja sportskog centra na Barama.
Potpisali smo ugovore za postavljanje Bergo podloge na igralištima OŠ fra Didaka Buntića, OŠ Bijakovići, igralištu na Krstinama i na igralištu među zgradama u Čitluku, dok je na igralištu OŠ Čerin postavljanje umjetne trave u završnoj fazi. Također, potpisan je ugovor za asfaltiranje igrališta u MZ Bijakovići.
Što nam možete reći o vatrogasnoj infrastrukturi?
Izvode se radovi na izgradnji vatrogasnog doma, vrijednosti 730.739,67 KM.
Prometna infrastruktura je također obuhvatila veliki broj projekata. Možete li ih pobrojati?
Završeni su radovi na uređenju servisnih prometnica u Gospodarskoj zoni, a objavljen je natječaj za prvu fazu izgradnje prometnice P1 u obuhvatu Zoning plana turističke zone Z1 i Z2 u Međugorju. Izrađuje se i projekt servisne prometnice uz magistralnu cestu M17.4 u zoni Tromeđa–Međugorje.
Završena je izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže voda K1 u Međugorju i Bijakovićima, čime se značajno povećava broj priključaka. Vrijednost radova prelazi 1,2 milijuna KM.
Potpisali smo ugovor o uređenju pješačke staze uz potok Lukoć – planirana šetnica ide sa desne strane magistralne ceste iz pravca Tromeđe, a završava spajanjem na postojeći trotoar preko puta Doma zdravlja. Objavljen je natječaj za čišćenje potoka Lukoća od Čitluka do Međugorja.
Izvode se radovi na prometnicama A, C i D sa kružnim tokom u obuhvatu RP Bare-1, vrijednosti 1.052.415 KM, te na prometnici „E“ (spoj srednje škole i M17.4 kod robne kuće). Prometnica E obuhvaća rekonstrukciju Ulice Stjepana Radića, s trećim trakim, novim nogostupima i 110 novih parking mjesta. Vrijednost radova je 1.228.388,59 KM.
Završen je projekt prometnice B u RP Bare-1, vrijednosti 400.000 KM, koja će omogućiti izgradnju Gradskog autobusnog kolodvora.
Nakon Donje Blatnice završen je kružni tok u Tepčićima, a završena je rekonstrukcija ceste na ulazu u Krehin Gradac – Padine. Asfaltirane su ceste u Biletićima, Krućevićima, Međugorju, a nastavljamo asfaltiranje i u ostalim naseljima.
Koliko u svemu tome pomažu više razine vlasti?
Ovdje moram istaknuti kontinuiranu potporu našim projektima od strane Vlade Hercegovačko- neretvanske županije i Ministarstva prometa i veza HNŽ na čijem čelu je naš Brotnjak Ivo Bevanda. Navedeno ministartsvo je uspješno okončalo izgradnju regionalne prometnice R425b Hamzići–Lipno a koja povezuje našu i Županiju Zapadnohercegovačku. Uskoro se kreće sa izgradnjom kružnih raskrižja “Kaktus” i “Padine” na regionalnoj prometnici R425 Žitomislići- Tromeđa. Ministarstvo prometa i veza HNŽ je osiguralo sredstva i provelo postupke eksproprijacije zemljišta te osiguralo sredstva za izgradnju navedenih raskrižja. Ukupni troškovi izgradnje iznose cca 1 500 000 KM a troškovi izvlaštenja iznose cca 600 000 KM.
Njihovu pomoć smo imali i pri rehabilitaciji više priključnih cesta a neke od njih sam spomenuo u prethodnom odgovoru. Posebno moram istaknuti rehabilitaciju priključne prometnice koja ide pored stadiona “Bare”. Ovih dana Ministarstvo prometa i veza kreće sa rehabilitacijom regionalne ceste od raskrižja Tromeđa do crkve na Služnju. Projekt uključuje pješačku stazu od Tromeđe do crkve u Služnju i zamjenu kolničke konstrukcije. Vrijednost radova također je oko 1,5 milijuna KM.
JP Ceste FBiH izradilo je idejno rješenje zapadne zaobilaznice Čitluka i izdana je urbanistička dozvola za kružni tok kod groblja Podadvor. Paralelno provodimo analizu stanja prometnog sustava Međugorja i Bijakovića, što će biti podloga za Plan održive urbane mobilnosti.
Prostorno planiranje i komunalni sustavi također su važni. Što je trenutno aktualno?
U tijeku je izrada Prostornog plana općine Čitluk. Za prostor tzv. Gljivare u Međugorju urađeno je idejno rješenje. Radi se i na adaptaciji prostora Gradske ljekarne.
Jedna od strateških točaka je i vodoopskrba. Kako napreduje taj projekt?
Na području općine Čitluk vodom se opskrbljuje oko 20.000 stanovnika s preko 6.500 mjernih mjesta. Najslabija točka je tlačni cjevovod od Biletić Polja do Jeline Glavice, star preko 40 godina, te vodosprema Jelina Glavica kapaciteta 1.500 m³. U ljetnim mjesecima opskrba traje tek tri sata u slučaju prekida pumpanja. Zato smo izradili glavni projekt novog tlačnog cjevovoda i proširenja vodospreme Jelina Glavica na 4.000 m³. Procijenjena vrijednost radova je 3.800.000 KM. Čekamo suglasnost Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH jer će se projekt realizirati uz podršku Svjetske banke po povoljnim uvjetima.
Spomenuli ste i obnovljive izvore energije?
JP Broćanac je uz suglasnost Općinskog vijeća pokrenuo proceduru izgradnje dviju solarnih elektrana. Proizvedena energija koristila bi se za vlastite potrebe, čime bi se značajno smanjili troškovi električne energije.
Na kraju, što biste izdvojili kao ključnu poruku građanima?
Sve što radimo – od škola, zdravstva, kulture i sporta do prometne i komunalne infrastrukture – radimo s ciljem da naši sugrađani imaju bolju kvalitetu života. Projekti su veliki i zahtjevni, ali vjerujem da će rezultati biti vidljivi i dugoročno korisni za sve nas.
www.brotnjo.ba
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti brotnjo.ba kao autora te dodati poveznicu na autorski članak.
Jubilarno 70. izdanje turističko-kulturno-gospodarske manifestacije „Dani berbe grožđa – Brotnjo 2025“ održano je na Broćanskom trgu u Čitluku uz bogat kulturni program, nazočnost brojnih uzvanika i snažnu podršku svih razina vlasti. Manifestacija koja kroz desetljeća promiče vinsku tradiciju, kulturnu baštinu i turistički potencijal Brotnja i ove je godine potvrdila svoj status jednog od najvažnijih događaja ovoga kraja.
Središnja svečanost započela je mimohodom kulturno-umjetničkih društava, vinara i predstavnika lokalnih zajednica tijekom kojeg su predstavljeni nošnje, glazba i običaji Brotnja. Nakon mimohoda manifestaciju je svečano otvorila zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.
U svom obraćanju načelnik općine Čitluk Marin Radišić naglasio je kako je jubilarno 70. izdanje „Dana berbe grožđa“ potvrda dugovječnosti i posebnosti ove manifestacije, istaknuvši da je riječ o jednoj od najprepoznatljivijih i najdugovječnijih manifestacija u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je kako je Brotnjo oduvijek bilo prepoznato kao srce vinogradarstva i vinarstva, što potvrđuju i brojne medalje koje lokalni vinari osvajaju na domaćim i međunarodnim sajmovima. „Za naše vinogradare ova je godina bila jedna od najboljih u posljednjih desetak godina, pa vjerujemo da ćemo dogodine imati vina vrhunske kvalitete“, kazao je načelnik Radišić. Naglasio je i važnost turizma u razvoju općine, podsjetivši da je Čitluk prva općina u županiji osnovala turističku zajednicu čiji se rezultati već vide. Posebno je istaknuo infrastrukturne projekte poput izgradnje školskih sportskih dvorana, novih ambulanti, vatrogasnog doma te ulaganja u gospodarsku zonu, što otvara prostor za nova zapošljavanja. „Svi ovi rezultati ostvaruju se uz potporu viših razina vlasti, a vjerujem da će suradnja i dalje jačati“, zaključio je načelnik Radišić, zahvalivši svima koji podupiru održavanje manifestacije.
Zastupnica Darijana Filipović čestitala je organizatorima na značajnom jubileju, istaknuvši kako je manifestacija „Dani berbe grožđa“ odavno prerasla samu promociju vrhunskih vina blatine i žilavke te postala manifestacija koja ima svoj gospodarski, kulturni, turistički i edukacijski značaj. Ovom prilikom naglasila je kako sedam desetljeća trajanja ove tradicije svjedoči o zajedništvu i predanosti brojnih ljudi uključenih u organizaciju, a posebnu je zahvalnost uputila vinarima i vinogradarima koji svojim radom daju najveći doprinos. „Vino je prisutno u našem kulturnom, duhovnom i svakodnevnom životu“, poručila je zastupnica Filipović, dodavši kako upravo ono okuplja ljude u zajedništvu, slavlju i čuvanju tradicije te je svečano proglasila manifestaciju otvorenom
Uz zastupnicu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanu Filipović, svečanosti su nazočili zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Damir Džeba, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Kristina Šimović, ministrica prometa i komunikacija u Vladi FBiH Andrijana Katić, glavni tajnik HDZ-a BiH Goran Božić, predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, predsjednik Vlade ŽZH-a Predrag Čović, ministar za branitelje Domovinskog rata u Vladi ŽZH-a Mladen Begić, ministar za pitanje branitelja u Vladi HNŽ-a Đuro Prkačin, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi HNŽ-a Mario Jurica, ministar prometa i veza u Vladi HNŽ-a Ivo Bevanda, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi u Vladi HNŽ-a Milenko Bevanda, savjetnica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonke Milasa, Žana Ćorić, ravnateljica Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH Vlatka Martinović, ravnatelj Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove FBiH Željko Obradović, zamjenica ravnatelja MIO/PIO FBiH Miljana Glamuzina, gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić, gradonačelnik Grada Ljubuškog Vedran Markotić, načelnik Općine Grude Ljubo Grizelj, gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković te načelnik Općine Neum Dragan Jurković.
. Pozovite generala Miru Grabovca Titana, prvog predsjednika Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HR HB i ( a i parlamentarac nakon prvih demokratskih izbora u Skupštini BiH) Udruga koja je prva pokrenula skupljanje i prikupljanje ratne dokumentacije o oslobodilačko obrambenom Domovinskom ratu. Podružnice su dostavljale dokumentaciju o braniteljima i postrojbama u Središnjicu Udruge. Osobno sam bio zadužen za pregled i arhiviranje istih. Temeljem prikupljenih podataka Vijeće je donijelo Odluku o pravovaljanosti dokumenata. Temeljem priloženih dokumenata za Prvu (pravovaljano registriranu) dragovoljačku postrojbu proglašena je Dragovoljačka postrojba Poskoci, Poskok bojna HVO Široki Brijeg.
Uključite ih u procese i tražite potvrdu mišljenja. Članove radnog tijela imenujte u dogovoru. Naravno Vi znate propise arhiviranja i ovjeravanja, bolje od mene, ja znam što nije zapisamo , nije se ni dogodilo, zato pišem… I znam kad nam Prvi dragovoljci i Zapovjednici umru da je kasno, neprocjenjiva je šteta ne zapisati njihove dokaze i dokumente.
