Tjedni komentar…Ravnatelju Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata 1991-1995 u BiH prof. dr. sc. Ivica Šarac zašto službeno ne objavite poziv svima za prikupljanje HVO dokumentacije o oslobodilačko-obrambenom Domovinskom rata u BiH s ciljem izdavanja knjige “Rat u Herceg Bosni” ?
Uvaženi sveučilišni profesore i ravnatelju Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata 1991-1995, vjerujem da je zadaća Centra prikupljati i sačuvati vjerodostojne dokumente kako bi ih zapisali u knjigama te ostavili našim naraštajima istinu, a ne da nam neprijatelji pišu kvazi istinu. (kako je bilo u povijesti hrvatskoga roda) Upravo iz istog razloga vas podstičem da djelujete još dok ima živih ratnika, svjedoka. Teško je umrijeti a znati da vam je montiran “UZP” ne samo braniteljima več i narodu hrvatskome. Zadnji je čas za kidanje lanca laži i objavljivati istinu, istina oslobađa i daje mir u duši.
Sve uvjete imate samo treba raditi, naravno da to nije materijalno isplativ trud ali duhovno donosi neprocjenjivu dobit. Ogromna je želja hrvatskoga naroda za istinom i mirom u duši, što potvrđuju posljednji događaji vezani za uspjeh rukometaša, njihovu himnu, veličanstven doček a posebno činjenica kako se i kojom brzinom svijetlosti širi nova pjesma “pismo nepročitano”
Obveza Vam je i odgovornost kao Instituciji Hrvatskog naroda, objaviti istinu o obrambeno oslobodilačkom Domovinskom ratu, te tiskati knjigu u izdanju Dokumentacijskog centra. Na vrelima istinskog domoljublja koje je pobijedilo i nadvladalo tehnički jačeg i opremljenijeg agresora. Kako? Jednostavno jer srce boj bije i pobjeđuje. Onako kako piše Petar Zrinski u “pismu ne pročitanom” svojoj dragoj ženi Katarini kojoj poručuje…
“pišem ti ova žalosna slova, neka te ne slomi nevolja ova, ni suzu nemoj im dat,
Da zat’ru nam ime urota kreće, ni tebi ni djeci se smilovat ne će. Nosi naš križ, ko’ barjak pred rat”…
“pozdravi dike, moje vojnike, svakoga koji me zna.
Reci im Kato, nismo još došli do svoga sna.
bit će još dana, bit će megdana, zvat će Domovina”
Pismo napisano 1671 godine a Domovina pozvala 1991, zvala je Domovina Petrove dike, njegove vojnike koji su ostvarili tisućljetni san.
Uvaženi Ravnatelju i profesore povijesnih znanosti, sad je Vaše vrijeme, Petar Zrinski zove svoje dike, svoje vojnike u miru da zapišu istinu. Koliko snage daje jedno pismo ne pročitano, napisano prije više od 350 godina, u najtežim trenucima, pred smaknuće, Svaka riječ svjedoči ljubav, istinu i nepokorenost zlu.
Dužnost sveta je istinu zapisati, naraštaje osnažiti.
Objavljeno je i nekoliko osobnih ratnih knjiga, ali to je osobni i djelomični doživljaj rata. Bitna je knjiga koju uredi i izda Dokumentacijski centar je slijed događaja, sudionika i svakog organiziranja viđen sokolovim okom, dokumentima i događajima.
Svim autorima odajem priznanje jer su se potrudili napisati svoje svjedočenje, kako bi ostalo zapisano. Daj Bože da su svi isto učinili, možda bi ih bilo manje pod zemljom, jer su mnogi razočarani lažima i osudama oboljeli a neki i presudili sebi ( razočarani i bolesni)
Dužnost Dokumentacijskog centra je ISTINU obznaniti… o stvaranju HDZ-a, ulozi hrvatske emigracije, prvih dragovoljaca, prvih ratnih zapovjednika, zatim o organizatorima otpora, Hrvatskom vijeću obrane u BiH. Profesor ste povjesničar i expert za knjige, organizirajte radno tijelo, uključite studente, motivirajte ih duhom koji je nosio sve one koji su život dali kako bi oni u slobodi pisali o povijesti Domovinskog obrambeno oslobodilačkog rata. Pozovite generala Miru Grabovca Titana, prvog predsjednika Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HR HB i ( a i parlamentarac nakon prvih demokratskih izbora u Skupštini BiH) Udruga koja je prva pokrenula skupljanje i prikupljanje ratne dokumentacije o oslobodilačko obrambenom Domovinskom ratu. Podružnice su dostavljale dokumentaciju o braniteljima i postrojbama u Središnjicu Udruge. Osobno sam bio zadužen za pregled i arhiviranje istih. Temeljem prikupljenih podataka Vijeće je donijelo Odluku o pravovaljanosti dokumenata. Temeljem priloženih dokumenata za Prvu (pravovaljano registriranu) dragovoljačku postrojbu proglašena je Dragovoljačka postrojba Poskoci, Poskok bojna HVO Široki Brijeg.
Gradsko vijeće Široki Brijeg je potvrdilo dokumentirane činjenice i temeljem istog je Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović na Velku Gospu, Dan Grada Širokog Brijega 15.08.2023.godine odlikovao Prvu dragovoljačku postrojbu Poskok bojnu HVO Široki Brijeg.
Vjerujem kako sve navedeno posjeduje Dokumentacijski centar.
Uvaženi profesore, preporučujem da posjetite i pregledate kako je uređena dokumentacija za poginule branitelje u Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HR HB, dukumentirano i vjerodostojno tako da možete izdati prvu službenu knjigu o Domovinskom ratu.
Dužnost mi je spomenuti pok. Karla Rotima koji je dao ogroman doprinos, veći od svih ostalih službenih autora. Istina o povijesti Domovinskog obrambeno oslobodilačkog rata se ne može pisati bez (još živih svjedoka) Predsjednika HVO Mostar brigadira Jadrana Topića i Prvog ratnog Zapovjednika HVO Mostar brigadira Petra Zelenike. Uključite ih u procese i tražite potvrdu mišljenja. Članove radnog tijela imenujte u dogovoru. Naravno Vi znate propise arhiviranja i ovjeravanja, bolje od mene, ja znam što nije zapisamo , nije se ni dogodilo, zato pišem… I znam kad nam Prvi dragovoljci i Zapovjednici umru da je kasno, neprocjenjiva je šteta ne zapisati njihove dokaze i dokumente.
Žao mi je i nikad neću preboljeti činjenicu da nitko od medijskih i novinarskih imena nije napravio intervju sa Ludvigom Pavlovićem, njegova istina i njegovi dokumenti su otiši s njim u crnu zemlju. Izgubljeno za sva vremena.
Zato, uvaženi Ravnatelju arhivirajte svaki vjerodostojan akt o Južnom bojištu. Temelj Domovinskog obrambeno oslobodilačkog rata je vraćanje / oslobađanje Južnog bojišta. A temeljem toga i rješavanje statusa branitelja HVO i postrojbi Južnog bojišta u Republici Hrvatskoj
Autor objave: Mladen Ljubić Vajta
Zovu me Sjećanja
Tragična sudbina Stipe Banovića.
Počivaj u miru Božijemu
Bio je borac HVOa iz Travnika, koji je u borbama kod sela Lovnice 23. siječnja 1994. godine ranjen i zarobljen. Prebačen u privremenu bolnicu Armije BiH, smještenoj u zavidovičkom poduzeću “Kristal”. Tu je liječen sve dok 13 .veljače 1994. godine u bolnicu nije došao Sead Smajlović, Bošnjak iz Zavidovića i na bolničkom krevetu iz pištolja ubio vojnika HVO-a Stipu Banovića. Nije odgovarao.
Banović je rođen 30. rujna 1945. godine u selu Banovići – Brajići, općina Travnik, kao sin Ante i Mare (rođ. Jurišić). Završio je srednju školu, a život je posvetio obitelji – supruzi Mari i njihovih petero djece: Josipu (1976.), Luciji (1978.), Mirjani (1979.), Marku (1981.) i Josipu (1982.).
Na slici lijevo nema ubojice, ali slika puno govori o tzv ABiH
Svetom misom i polaganjem vijenaca u Biletić Polju, u utorak, 22. rujna 2026. godine, odana je počast stradalima u Drugom svjetskom ratu i poratnom razdoblju.
Na spomen-obilježju stradalima u Drugom svjetskom ratu i poraću ispisana su imena i prezimena četrdeset žitelja mjesne zajednice Biletići u općini Čitluk koji su tijekom rata i poraća ubijeni, poginuli ili nestali. Spomenik trajno čuva uspomenu na njih i svjedoči o stradanju stanovnika ovoga kraja.
Misno slavlje, koje je započelo u 18 sati, predvodio je don Đuro Bender, župnik župe Mučeništva sv. Ivana Krstitelja – Glavosjek, Gradina i dekan Broćanskog dekanata. Molitvom i polaganjem vijenaca iskazano je poštovanje prema žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća.
Komemoraciji su nazočili predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Kristina Šimović, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, ministar prometa i veza HNŽ-a Ivo Bevanda te ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a Milenko Bevanda.
Obilježavanju su nazočili i načelnik općine Čitluk Marin Radišić, predsjednik Općinskog vijeća Čitluk Ivica Jerkić te predsjednica HKDU-a BiH Josipa Prskalo.
Okupljanje u Biletić Polju bilo je prigoda za zajedničku molitvu i očuvanje sjećanja na stradale, čija su imena trajno upisana u spomen-obilježje i povijest mjesne zajednice.
Crnač i Lijeva Obala večeras su bili mjesta susreta kandidata HDZ-a BiH i građana Širokog Brijega. U neposrednom razgovoru s mještanima, članovima i simpatizerima stranke otvorene su teme razvoja Širokog Brijega, infrastrukturnih projekata, budućih ulaganja, položaja mladih i obitelji u Županiji Zapadnohercegovačkoj, ali i predstojećih izbora i njihova utjecaja na djelovanje na svim razinama vlasti.
Posebno je istaknuta potpora Darijani Filipović, kandidatkinji HDZ-a BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH.
Okupljenima su se obratili predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Široki Brijeg i nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke Dario Knezović, gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković, kandidat za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH Tomislav Mandić te nositelj liste HDZ-a BiH za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul.
Dario Knezović govorio je o izborima, odgovornosti koju donosi povjerenje građana te ulozi izbornog rezultata. Naglasio je kako, uz sam rezultat, treba voditi računa i o odnosima koji će nakon izbora oblikovati vlast na različitim razinama.
„Izbori su festival demokracije i ono što se posebno vrednuje jest rezultat. U okruženju i društvu u kojem živimo jasno je kako izborni rezultat nije uvijek izravan odraz onoga što mi želimo. Zato je važna i postizborna matematika. Svojim izlaskom na izbore i potporom HDZ-u BiH možemo osigurati da se volja naših birača jasno vidi i da nakon izbora imamo snažnu poziciju za djelovanje“, poručio je Knezović.
Dodao je kako očekuje snažnu potporu hrvatskih birača u Širokom Brijegu te da bi takav rezultat HDZ-u BiH dao snažnu poziciju nakon izbora.
Gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković govorio je o projektima koji se provode na području grada i potrebi suradnje svih razina vlasti. Istaknuo je kako je za nastavak razvoja Širokog Brijega važno imati mogućnost djelovanja i na višim razinama vlasti.
„Kada funkcioniraju sve razine vlasti, puno je lakše raditi na terenu. Naš cilj je nastaviti raditi, a jedan od preduvjeta za to svakako je sudjelovanje u vlasti na svim razinama. Želimo nastaviti realizirati projekte koji su važni našim građanima i raditi na tome da naš grad bude još bolje mjesto za život, da dobro funkcionira i da se razvija u pravom smjeru“, istaknuo je Pavković.
Pavković je naglasio kako se rezultati mogu ostvarivati uz međusobno povjerenje, suradnju i kontinuitet rada te pozvao građane da zajednički nastave raditi na razvoju Širokog Brijega.
Tomislav Mandić u svom je obraćanju govorio o vrijednostima koje treba čuvati, ali i potrebi da se istodobno gleda prema budućnosti.
„Naša je obveza čuvati vrijednosti koje su važne našem narodu i našoj zajednici, ali istodobno gledati naprijed, prema novim prilikama i razvoju, te stvarati uvjete za ostanak mladih ljudi i kvalitetniji život naših obitelji. Upravo zato ovakvi skupovi imaju posebnu vrijednost – oni su prilika za otvoren razgovor, predstavljanje programa, razmjenu mišljenja i razgovor o onome što možemo napraviti zajedno“, kazao je Mandić.
O izbornim rezultatima i odnosu različitih razina vlasti govorio je i Predrag Kožul. Posebno je izdvojio rezultate na razini županijskih skupština s obzirom na njihovu ulogu u izboru izaslanika u domove naroda.
„Svaka dobro organizirana organizacija, kada ulazi u ozbiljan posao kakav su izbori, radi analize i projekcije – što je bilo i što možemo očekivati. Posebno su važni izborni rezultati u županijskim skupštinama jer oni imaju izravnu vezu s izborom izaslanika u domove naroda“, kazao je Kožul.
Govoreći o zastupljenosti Hrvata u domovima naroda, Kožul je naglasio njihovu ulogu u ostvarivanju političke zastupljenosti i zaštiti ustavnih prava.
„Naši osigurači nalaze se u domovima naroda, u Domu naroda Parlamenta FBiH i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Kada imamo odgovarajuću većinu i zastupljenost u tim tijelima, imamo mogućnost zaštititi naša ustavna i narodna prava te stvoriti prostor za snažnije političko djelovanje i nove iskorake“, poručio je Kožul.
Kožul je posebno istaknuo i kandidaturu Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, naglasivši važnost potpore njezinoj kandidaturi.
Predizborne aktivnosti Gradskog odbora HDZ-a BiH Široki Brijeg nastavljaju se sutra, 23. rujna novim susretima s mještanima, članovima i simpatizerima stranke. Skup na Brigu održat će se u Športsko-rekreacijskom centru Đulić u 18 sati, dok je okupljanje u Mokrom predviđeno u područnoj školi u 19:30 sati.
I ovi susreti bit će prilika za predstavljanje kandidata i programa te izravan razgovor s građanima o projektima i temama važnima za daljnji razvoj Širokog Brijega.
ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!
Bosanski franjevac fra Julijan Jelenić u svom putopisu “Dalmacijom i Jadranskim morem” iz 1906. opisuje razgovor između njega i slikara Bellotija kojeg je prvi put sreo u vlaku vozeći se uz Jadransko more:
“─ Vi ste, gospodine, iz Bosne? – prozbori do mene sjedeći gospodin Belloti, slikar iz Spljeta.
─ Jest.
─ Poznam po brkovima. A zašto vi Franjevci u Bosni i Hercegovini nosite brkove?
─ Jer ih ljudi nose.
─ A zašto ne nose svjetovni svećenici?
─ Ta, valjda oni misle, da je onako ljepše – odvratim ja sa doskočicom, a nešto nervozno.
─ A, da! Vi se sa mnom igrate slijepog miša.
Ja sam već bio sjeo, pak se okrenem g. Bellotiju, te otčepim:
─ Štovani gospodine, kada me pitate, da Vam baš kažem. Potarem ja desnom rukom čelo, popravim šešir, pa počnem od prahistoričkoga doba brkova:
Prije je svijet bio komodniji. Živio je prirodnije – niti je brijao brade, niti gladio brkova, to je bio u ona vremena samo mačiji posao. Kulturi se nije svigjala priroda, pak ju je počela preudešavati. Već čitamo u klasikama, da se je Julij Cesar pomno brijao. Nekako tih vremena počeo je atentat i na brkove. U srednjem vijeku velikaši su brijali brkove, a tada si je počeo brijati brkove papa, te stožernici rimske crkve. Zatim su tu povlasticu zatražili i italski svećenici. Kada su to oni dobili, zatražili su ju i svećenici izvan Italije i tako se je ta moda rasprostranila. No što gospoda radi, to opet oponašaju sluge, a čim sluge preuzmu gospodsku modu, gospoda ju napušta. I zato ćete vidjeti danas, da gospodski sluge briju brkove, a grofovi već ne briju. Crkva je, imate znati, konservativna, što jednom prihvati, to teško napušta. I zato svjetovno svećenstvo brije brkove, a briju ih i redovnici po slobodnim državama. Mi opet Franjevci u Bosni i Hercegovini ne brijemo brkova zato, jer smo bili pod osmanlijskom vladom, pod kojom se je katoličko svećenstvo krilo. Stoga, da se ne raspoznamo, nosili smo i brkove, a i civil. To je dakle naša povlastica, koja nam je još jedina ostala sasvim neošišana.”
Na fotografiji se nalazi fra Ivan Ćurić. Autor fotografije: fra Oliver Livančić
. Pozovite generala Miru Grabovca Titana, prvog predsjednika Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HR HB i ( a i parlamentarac nakon prvih demokratskih izbora u Skupštini BiH) Udruga koja je prva pokrenula skupljanje i prikupljanje ratne dokumentacije o oslobodilačko obrambenom Domovinskom ratu. Podružnice su dostavljale dokumentaciju o braniteljima i postrojbama u Središnjicu Udruge. Osobno sam bio zadužen za pregled i arhiviranje istih. Temeljem prikupljenih podataka Vijeće je donijelo Odluku o pravovaljanosti dokumenata. Temeljem priloženih dokumenata za Prvu (pravovaljano registriranu) dragovoljačku postrojbu proglašena je Dragovoljačka postrojba Poskoci, Poskok bojna HVO Široki Brijeg.
Uključite ih u procese i tražite potvrdu mišljenja. Članove radnog tijela imenujte u dogovoru. Naravno Vi znate propise arhiviranja i ovjeravanja, bolje od mene, ja znam što nije zapisamo , nije se ni dogodilo, zato pišem… I znam kad nam Prvi dragovoljci i Zapovjednici umru da je kasno, neprocjenjiva je šteta ne zapisati njihove dokaze i dokumente.
