Connect with us

KONTAKT

Partizan je htio ubiti trudnu majka Gojka Šuška. Mjesec dan kasnije rođen je Gojko

Published

on

Važna svjedočenje o ubijeni svećenicima na Širokom Brijegu u veljači 1945. ali i drugim zločinima koje su počinili partizani u Hercegovini, dao je fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva franjevaca”Fra Leo Petrović i 65 subraće”.

 

Tema o partizanskim zločinima u središte medijske pažnje dospjela nakon što je predsjednik Zoran Milanović na inauguraciju pozvao Vjeru Andrijić, partizanku iz Splita, koja je par mjeseci ranije govorila da je svjedočila partizanskom osvajanju Širokog Brijega nakon čeka su partizani počinili grozne zločine. Pobili su zarobljene svećenike i druge civile i zapalili ih.

Osvajanjem Širokog Brijega partizani su 7. veljače ubili 12 svećenika, ukupno su na tom području ubili 66 hercegovačkih franjevaca

U serijalu “Posljednji partizani”, u produkciji VIDA tv, Vjera Andrijić se hvalila partizanskim osvajanjem Širokog Brijega pri čemu je njena jedinica zarobila i ubila 12 svećenika te brojne civile.

“Borba je bila, nismo imali borbu ni s čim nego s crkvom i dokle god crkva nije pala, dok popovi nisu prestali iz crkve pucati, Široki Brijeg nije pao. Bila je noć, to sam ja svojim očima vidjela”, rekla je Vjera Andrijić.

“Upali su naši u crkvu, naravski zarobili, to su bili popovi koji su imali mitraljez sa zvonika, zadnje koje je, to je bilo sa zvonika. Mi smo zarobili pet-šest popova koliko je bilo, bili su svi, hvala Bogu, u haljama”, dodala je.

Godinu dana ranije, na obljetnicu partizanskog zločina, 7. veljače 2024. postal Jabuka tv objavio je svjedočenje fra Miljenka Stojića o tragičnim događajima u Širokom Brijegu kad je ubijeno je 12 franjevaca, a u razdoblju od 5. do 10. veljače 1945. i 72 civila.

Toga kobnoga 7. veljače 1945. partizani su u širokobriješkom franjevačkom samostanu pronašli 12 fratara te nekoliko učenika koji su se skrili zbog sigurnosti. Ubili su metkom u potiljak, a potom zapalili. Desetljećima se o tome nije smjelo ni pričati, a kamoli prenijeti njihove ovozemne ostatke u grobnicu. To je tek učinjeno 1970. godine.

Fra Miljenko Stojić odbacuje tvrdnje partizanke Vjere Andrijić i slične izjave koje su i ranije služile za pokušaj opravdavanja tog zločina – da su fratri pucali na partizane s crkvenog zvonika.

”Ono što je rekla jednostavno ne može odgovarati istini. A zašto ne može odgovarati istini? Posjedujemo dokumente iz njihovih izvora. jugokomunističkih ili partizanskih, kako god hoćemo.

U Beogradu postoji dnevnik osmog dalmatinskog korpusa koji je kao i svaka imalo ustrojena vojska iz minute u minutu, možemo tako reći, pratio je što se događa na bojišnici. Ja sam taj dnevnik čitao. Nigdje, baš nigdje nema nikakva spomena o bilo kakvom otporu Franjevaca ovdje samostanu na širokom brijegu. Ništa, ništa”, kazao je fra Miljenko.

Dodaje da se pucalo prilikom zauzimanja Širokog Brijega jer jer je njemačka vojska imala bunkere oko grada.

Na pitanje smatra li da je pozivanje Vjere Andrijić na inauguraciju zapravo davanje legitimiteta osobi koja sama priznaje da je sudjelovala u tom zločinu i o njemu i nakon 80 godina s ponosom priča, fra Miljenko odgovara: “Jasno, to ponavljamo stalno.”

Podsjeća na odluku Hrvatskog sabora iz 2006. o osudi komunističkih zločina, europske Deklaracijeo totalitarnim režimima, a u BiH Rezoluciju Doma naroda o zločinima komunističkog režima. Napominje da 101-godišnja partizanka u videu govori o uhićenim fratrima, no ne i o onome kako su završili.

>>>   Dr. Ivica Šarac: Evo dokaza su fratri na Širokom Brijegu bili nevini. Lagala je!

”Mi imamo ovdje mnoštvo svjedočenja, i fratara i civila, koji su tu bili. Oni su svjedočili kada su partizani ušli u samostan, što se događalo i kada je počelo ubijanje ovih 12 franjevaca koje su oni zatekli ovdje u samostanu”, kaže fra Stojić.

Što se točno dogodilo 7. veljače 1945.?

Stojić kaže da su u kompleksu franjevačkog samostana i gimnazije, tj u podrume bili sklonjeni i civili i đaci gimnazije. U samom tzv. ratnom skloništu samostana bilo je 12 fratara. Postojala je i mlinica s hidrocentralom na rijeci. Tamo je bilo još devet fratara.

”Partizani su ovih 12 iz samostana uhitili 7. veljače 1945. u 8:45. Držali su ih zatvorene i ispitivali do 16 sati, kada jednog po jednog izvode među skupinu vojnika koji ih udaraju i tuku. Imaju, kaže fra Miljenko Stojić, i izjave tih vojnika.

Potom fratre odvode u tzv. ratno sklonište odmah do samostana i ubijaju ih metkom u potiljak. Ubijeni su i bačeni u sklonište, zatim poliveni benzinom i zapaljeni. Naknadno su uhvatili i devet fratara s mlinice na rijeci čudeći se otkud oni kad su već poubijali fratre.

No, ni ti oni nisu bolje prošli. Uhiti li su ih, potrpali na kamione i odveli prema Dalmaciji, a njihove kosti leže u nekoj od brojnih neistraženih jama.

Partizanska operacija na Širokom Brijegu i okolici trajala je dva, tri dana i rezultirala je s 330 stratišta i masovnih grobnica.

Nakon što su ih zapalili u tom ratnom skloništu, došle su žene vidjeti što se događa i moliti Boga. Vojska ih je potrpala u kamione i vratila u Široki, a oko ratnog skloništa u kojem su ležali zapaljeni zemni ostaci fratara, postavili stražu.

Potom su oba ulaza u sklonište zatrpali i nitko nije smio dolaziti. ”Ja sam i kao dijete znao tu dolaziti, no uvijek su nas ganjali da se ne približavamo tom ratnom skloništu”, prisjeća se.

Tek 1971., kada je politička klima zbog Hrvatskog proljeća malo promijenila, posmrtni ostaci fratara su izvađeni i pokopani u samostanskoj crkvi uz nazočnost više od deset tisuća vjernika.

Uz 12 ubijenih fratara iz samostana, pokopano je te 1971. i šest fratara nađenih u Mostarskom Gradcu, a potom i još šestorica čija su tijela tijekom 2000.-ih godina nađena u jamama kod Vrgorca, Ljubuškog i Zagvozda.

U svjedočenju za Jabuka tv fra Miljenko Stojić je ispričao i kako je jedan partizan htio ubiti zarobljenu trudnu ženu:

“Jedan događaj koji vrijedi  ispričati je kad su fratri, đaci i civili izašli na ovaj dio (ispred skloništa, op.a.), među tim civilima bila je jedna trudna žena, Nekom partizanu je zbog nečega zapela za oko pa ju je htio ubiti. Drugi partizan je viknuo ‘pusti ženu, nije ti ona ništa kriva’.

Ta žena bila je u osmom mjesecu trudnoće i dječak koji se rodio oko mjesec dana kasnije, to je bio Gojko Šušak. Evo i to dokazuje da Bog u našem životu vodi ne samo neke, nego da vodi sve stvari”, kazao je fra Miljenko Stojić.

Posjetimo, bilo je to 7. veljače 1945. godine, a Gojko Šušak ratni ministar obrane Hrvatske, rođen je 39 dana kasnije, 16. ožujka 1945. godine.  Kao ministar obrane Gojko Šušak dao je neizmjeran doprinos obrani i oslobođenju Hrvatske.

Jedan od ubijenih franjevaca je rođak povjesničara Hrvoja Mandića koji kaže da je napad na samostan i crkvu bila direktna naredba Josipa Broza Tita.

“Zato što su franjevci na Širokom Brijegu kao i stanovništvu predstavljali prijetnju njihovoj novostvorenoj vlasti. Priprema za pokolj počela je još u jesen 1944. gdje je OZNA sastavila popis od 160 političkih neistomišljenika koje treba likvidirati”, kaže Hrvoje Mandić.

Dr. sc. Hrvoje Mandić (Mostar 1987.) doktorirao je 2020. godine, a bavi se vojnom i crkvenom poviješću Drugog svjetskog rata i poraća. Autor je knjiga “Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću” i “Rat nakon rata 1945.-1951. – Kazneni progoni jataka protukomunističke gerile u Hercegovini”.

M. Marković/Foto:

Više s weba

Continue Reading

EKONOMIJA

Direktor i članovi NO NK Široki Brijeg podnijeli ostavke, donosimo izvještaj

Published

on

 

NK Široki Brijeg na službenoj stranici kluba objavio je izvještaj o trenutnom stanju u klubu.

Izvještaj prenosimo u cijelosti:

Nadzorni odbor NK Široki Brijeg, svjestan svoje odgovornosti prema javnosti, sportskim institucijama i svim dionicima kluba, ovim putem podnosi sveobuhvatan i objektivan izvještaj o stanju u klubu, s posebnim osvrtom na razdoblje posljednjih dvanaest mjeseci.

Cilj ovog izvještaja jest jasno, profesionalno i argumentirano prikazati zatečeno stanje, poduzete mjere, ostvarene rezultate, ali i izazove s kojima se klub danas suočava.

Zatečeno stanjeHNK Mostar

Po preuzimanju odgovornosti, Nadzorni odbor zatekao je klub u izuzetno teškom financijskom, organizacijskom i infrastrukturnom stanju. NK Široki Brijeg nalazio se u situaciji koju je objektivno moguće opisati kao gotovo neodrživu, s ukupnim dugovanjima u iznosu od 5,3 milijuna KM, ozbiljno narušenom likvidnošću te infrastrukturom koja nije zadovoljavala ni osnovne standarde profesionalnog sportskog kolektiva.

Takvo stanje predstavljalo je ozbiljnu prijetnju opstanku kluba, njegovoj reputaciji, ali i dugoročnoj održivosti.

Ključni iskoraci i provedene aktivnosti

Unatoč navedenim izazovima, Nadzorni odbor je u proteklih godinu dana, u suradnji s Upravom i stručnim službama, ostvario značajan i mjerljiv iskorak na više razina:

1. Infrastruktura

  • Provedena je sveobuhvatna obnova klupskog kampa, čime je stvorena moderna i funkcionalna infrastruktura koja danas s pravom može nositi epitet impozantne.
  • Sanacija i kupovina opreme, od kosilica, traktora do najmanjih alata potrebnih za održavanje.
  • Izvršena je sanacija stadiona Pecara, uz rješavanje niza dugogodišnjih tehničkih i sigurnosnih nedostataka.
  • Izgrađena je i uređena VIP tribina, namijenjena vjernim sponzorima, partnerima i ljudima koji kontinuirano podupiru NK Široki Brijeg, čime je klub dodatno pozicioniran kao ozbiljan i respektabilan sportski subjekt.
  • U potpunosti je obnovljen FAN Shop, koji je premješten na novu, strateški izuzetno značajnu i impozantnu lokaciju, čime je unaprijeđena vidljivost kluba, njegov identitet i odnos s navijačima.
  • Napravljena je rekonstrukcija ureda direktora, Press salona te ostalih klupskih prostorija.
  • U potpunosti je obnovljena teretana za igrače, kao i sva popratna oprema nužna za profesionalni trenažni proces.

2. Sportska i medicinska podrška

  • Klub je dobio kompletno obnovljen i profesionaliziran medicinski tim, u skladu sastandardima suvremenog profesionalnog nogometa.
  • Uspostavljeni su jasni protokoli rada i unaprijeđeni uvjeti za sportsku struku i igrače.

3. Sportski rezultati

Paralelno s infrastrukturnom i financijskom stabilizacijom, ostvareni su i izuzetno značajni sportski rezultati, koji dodatno potvrđuju ispravnost smjera u kojem je klub vođen:

  • NK Široki Brijeg je u promatranom razdoblju igrao finale Kupa Bosne i Hercegovine, što predstavlja jedan od najvećih sportskih uspjeha kluba u posljednjim godinama.
  • U prvenstvu je klub, unatoč prognozama borbe za opstanak i zone ispadanja, sezonu završio na 5. mjestu, čime je nadmašio sva realna očekivanja.
  • Do listopada 2025. godine klub se rezultatski nalazio u neposrednoj blizini 3. i 4. mjesta, potvrđujući kontinuitet sportskog napretka i stabilnosti.
  • Promocija mladih igrača iz svoje škole nogometa.
  • Transferi igrača (Taraba, Jukić) nakon dugo vremena.

Ovi rezultati jasno pokazuju da su organizacijski red, financijska disciplina i ulaganje u uvjete rada izravno rezultirali sportskim uspjehom.

4. Financijska konsolidacija

Zatečeni dug od 5,3 milijuna KM stavljen je pod kontrolu.

  • Do listopada 2025. godine klub je uredno servisirao svoje obveze te je vraćeno 800.000 KM starog dugovanja.
  • Sve obveze prema Poreznoj upravi, elektroprivredi, dobavljačima, kao i obveze proizašle iz raskida ugovora s igračima i trenerima, do navedenog razdoblja bile su uredno regulirane i pod kontrolom.

Važno je naglasiti da ovaj Nadzorni odbor nije imao namjeru stvarati nova dugovanja, već isključivo vraćati postojeća te paralelno raditi na razvoju i stabilizaciji kluba.

Izazovi i trenutačno stanje

Unatoč jasno definiranoj strategiji, mjerljivim rezultatima i odgovornom upravljanju, klub se suočio s ozbiljnim ograničenjima koja nadilaze kapacitete i ovlasti Nadzornog odbora. Unatoč jasno definiranoj strategiji i usvojenom proračunu do listopada 2025. godine, klub se, nažalost, suočio s izostankom podrške viših razina, što je dovelo do ozbiljnog poremećaja financijske stabilnosti.

Zbog nepoštivanja određenih dogovora i nedostatka planiranih sredstava, Nadzorni odbor se našao u izuzetno teškoj i neugodnoj poziciji prema kompletnom kolektivu kluba – od igrača i stručnog stožera do zaposlenika radne zajednice.

Klub se danas ponovno suočava s razinom dugovanja koja se, nažalost, približava onoj koja je zatečena prilikom preuzimanja odgovornosti, a to nije rezultat neodgovornog upravljanja, već objektivnih okolnosti i neispunjenih obveza izvan nadležnosti Nadzornog odbora.

Zbog navedenog stanja Direktor kluba te pojedini članovi Nadzornog odbora su podnijeli ostavke, u cilju da se Klubu omogući da pronađe novo rukovodstvo koje će imati jasnu viziju i strategiju za unapređenje Kluba.

Zaključak i pojačana poruka javnosti i institucijama

Nadzorni odbor NK Široki Brijeg smatra nužnim uputiti jasnu, odgovornu i politički utemeljenu poruku svim razinama vlasti i relevantnim institucijama:

  • NK Široki Brijeg je u proteklih godinu dana dokazao da zna, može i hoće odgovorno upravljati javnim i društveno važnim resursima.
  • Klub je vlastitim naporima i unutar ograničenih sredstava obnovio infrastrukturu, stabilizirao poslovanje, unaprijedio odnose sa sponzorima i navijačima te ostvario vrhunske sportske rezultate.
  • Ovakav klub ne smije i ne može biti prepušten sam sebi jer predstavlja važan sportski, društveni i identitetski subjekt grada i šire zajednice.

Nadzorni odbor jasno poručuje da ne želi sudjelovati u stvaranju novih dugova, već isključivo u modelu održivog financiranja, vraćanja postojećih obveza i daljnjeg razvoja kluba.

Ovaj izvještaj treba se promatrati kao poziv na odgovornost, partnerstvo i konkretno djelovanje, jer NK Široki Brijeg ima znanje, rezultate i kapacitet, ali bez stabilne institucionalne potpore dugoročna održivost ostaje ozbiljno ugrožena.

Nadzorni odbor NK Široki Brijeg, stoji u potpisu objave.

(www.jabuka.tv | Foto: NK Široki Brijeg)

 

Continue Reading

EKONOMIJA

U Zagrebu svečano predstavljen Zbornik „Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost”, predsjednik Čović: Opstanak i europski put BiH kroz ustavnu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda

Published

on

Danas je u Matici hrvatskoj u Zagrebu svečano predstavljen Zbornik radova Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost u organizaciji Matice hrvatske na čelu s predsjednikom dr. prof. dr. sc. Damirom Zorićem i HAZU BiH na čelu s predsjednikom akademikom Mladenom Bevandom. Izdanje je objavljeno povodom 30. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, povijesnog dokumenta koji je 1995. godine uspostavio mir te ustavnopravni poredak BiH.

Nazočnima su se obratili predsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Damir Zorić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, predsjednik HAZU-a BiH akademik Mladen Bevanda, zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Mato Arlović, prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević sa Sveučilišta u Mostaru te dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić.

Prof. dr. sc. Zorić naglasio je kako Daytonski sporazum ima i dobre i loše strane. Kao pozitivno istaknuo je zaustavljanje rata i sprječavanje daljnjih zločina, dok je kritizirao nedostatak dugoročne perspektive, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je na inicijative poput Vijeća za suradnju posebnih odnosa Republike Hrvatske i Federacije BiH te istaknuo potrebu mudrog traženja rješenja i otvorenog razgovora za bolju budućnost Hrvata u BiH.

U svome obraćanju, predsjednik Čović naglasio je važnost Daytonskog sporazuma kao temeljnog, iako nesavršenog, mirovnog sporazuma koji je donio mir Bosni i Hercegovini te uspostavio njen administrativno-teritorijalni ustroj i odredio položaj triju konstitutivnih naroda. Istaknuo je kako je hrvatski narod kroz protekla desetljeća oblikovao svoju povijest, suočavao se s ratnim stradanjima i razvijao institucije hrvatskoga naroda u BiH. Govorio je o ulozi međunarodne zajednice, visokih predstavnika i brojnim nametnutim odlukama koje su mijenjale ustavnopravni poredak. Zaključio je: „Bosna i Hercegovina može preživjeti jedino kao država u kojoj će tri konstitutivna naroda ostvariti potpunu ustavnu jednakopravnost“ naglasivši nužnost suradnje i uzajamnog uvažavanja predstavnika triju naroda kao preduvjeta europskog puta.

Dr. sc. Arlović istaknuo je temeljnu važnost Ustava Bosne i Hercegovine nastalog iz Daytonskog mirovnog sporazuma, kao okvira za očuvanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba te zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina. Naglasio je kako vladavina prava i poštivanje ustavnih načela predstavljaju ključ za funkcioniranje demokratskog i pravno uređenog društva, pri čemu svi, uključujući institucije BiH i međunarodne institucije, moraju djelovati u skladu s Ustavom.

Akademik Bevanda istaknuo je dugu tradiciju i značaj Matice hrvatske te ulogu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH u očuvanju kulturnog, znanstvenog i obrazovnog identiteta hrvatskoga naroda. Naglasio je važnost kulturnih institucija u oblikovanju nacionalne svijesti, promicanju obrazovanja, umjetnosti i znanosti te potrebu za aktivnim zalaganjem za prava naroda, kritičkim promišljanjem kriza i poticanjem dijaloga, tolerancije i međusobnog uvažavanja među narodima.

Prof. dr. sc. Vlaisavljević naglasio je važnost načela pravednosti koje je Daytonski sporazum utemeljio kao temeljni princip raspodjele vlasti među tri naroda te kako je hrvatska politika u BiH dosljedno posvećena očuvanju nacionalnog interesa kroz njegovo provođenje. Također je ukazao kako međunarodna zajednica koristi termin “etnička skupina” za tri konstitutivna naroda, čime se pokušava umanjiti njihov politički legitimitet i suverenitet.

Prof. dr. sc. Barbarić istaknuo je kako Daytonski sporazum, iako uspješno mirovno rješenje koje je omogućilo opstanak BiH, zbog različitih interpretacija i zloupotreba svojih aksioma dovodi do političkih zastoja. Naglasio je važnost konstitutivnosti naroda, administrativne jednakopravnosti i teritorijalne autonomije te je poručio da uz povjerenje među političkim predstavnicima Dayton može biti temelj funkcionalne i demokratske Bosne i Hercegovine.

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.

Izvor: hnsbih.ba

Nazočnima su se obratili predsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Damir Zorić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, predsjednik HAZU-a BiH akademik Mladen Bevanda, zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Mato Arlović, prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević sa Sveučilišta u Mostaru te dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić.

Prof. dr. sc. Zorić naglasio je kako Daytonski sporazum ima i dobre i loše strane. Kao pozitivno istaknuo je zaustavljanje rata i sprječavanje daljnjih zločina, dok je kritizirao nedostatak dugoročne perspektive, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je na inicijative poput Vijeća za suradnju posebnih odnosa Republike Hrvatske i Federacije BiH te istaknuo potrebu mudrog traženja rješenja i otvorenog razgovora za bolju budućnost Hrvata u BiH.

U svome obraćanju, predsjednik Čović naglasio je važnost Daytonskog sporazuma kao temeljnog, iako nesavršenog, mirovnog sporazuma koji je donio mir Bosni i Hercegovini te uspostavio njen administrativno-teritorijalni ustroj i odredio položaj triju konstitutivnih naroda. Istaknuo je kako je hrvatski narod kroz protekla desetljeća oblikovao svoju povijest, suočavao se s ratnim stradanjima i razvijao institucije hrvatskoga naroda u BiH. Govorio je o ulozi međunarodne zajednice, visokih predstavnika i brojnim nametnutim odlukama koje su mijenjale ustavnopravni poredak. Zaključio je: „Bosna i Hercegovina može preživjeti jedino kao država u kojoj će tri konstitutivna naroda ostvariti potpunu ustavnu jednakopravnost“ naglasivši nužnost suradnje i uzajamnog uvažavanja predstavnika triju naroda kao preduvjeta europskog puta.

Dr. sc. Arlović istaknuo je temeljnu važnost Ustava Bosne i Hercegovine nastalog iz Daytonskog mirovnog sporazuma, kao okvira za očuvanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba te zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina. Naglasio je kako vladavina prava i poštivanje ustavnih načela predstavljaju ključ za funkcioniranje demokratskog i pravno uređenog društva, pri čemu svi, uključujući institucije BiH i međunarodne institucije, moraju djelovati u skladu s Ustavom.

Akademik Bevanda istaknuo je dugu tradiciju i značaj Matice hrvatske te ulogu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH u očuvanju kulturnog, znanstvenog i obrazovnog identiteta hrvatskoga naroda. Naglasio je važnost kulturnih institucija u oblikovanju nacionalne svijesti, promicanju obrazovanja, umjetnosti i znanosti te potrebu za aktivnim zalaganjem za prava naroda, kritičkim promišljanjem kriza i poticanjem dijaloga, tolerancije i međusobnog uvažavanja među narodima.

Prof. dr. sc. Vlaisavljević naglasio je važnost načela pravednosti koje je Daytonski sporazum utemeljio kao temeljni princip raspodjele vlasti među tri naroda te kako je hrvatska politika u BiH dosljedno posvećena očuvanju nacionalnog interesa kroz njegovo provođenje. Također je ukazao kako međunarodna zajednica koristi termin “etnička skupina” za tri konstitutivna naroda, čime se pokušava umanjiti njihov politički legitimitet i suverenitet.

Prof. dr. sc. Barbarić istaknuo je kako Daytonski sporazum, iako uspješno mirovno rješenje koje je omogućilo opstanak BiH, zbog različitih interpretacija i zloupotreba svojih aksioma dovodi do političkih zastoja. Naglasio je važnost konstitutivnosti naroda, administrativne jednakopravnosti i teritorijalne autonomije te je poručio da uz povjerenje među političkim predstavnicima Dayton može biti temelj funkcionalne i demokratske Bosne i Hercegovine.

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.

Izvor: hnsbih.ba

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

USVOJEN PRORAČUN ŽZH Leko: Više novca za demografske mjere, poticaje, projekte i plaće

Published

on

Ministrica financija ŽZH Blagica Leko Foto FENA /Mario Obrdalj)

Prijedlog Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za 2026. godinu iznosi 192.792.566 KM. Riječ je o iznosu kojeg je na prijedlog Ministarstva financija ŽZH na svojoj današnjoj sjednici usvojila Vlada ove županije, te ga uputila u daljnju proceduru.

Kako je na Fenin upit pojasnila dopredsjednica županijske vlade i ministrica financija Blagica Leko, u Prijedlogu proračuna ŽZH za iduću godinu više novca je planirano na stavkama koje se odnose na plaće i naknade proračunskih korisnika, branitelje, poticaje u poljoprivredi, poticaje u gospodarstvu, porodiljne naknade, obitelji s troje i više djece, sport, kulturu…

Najveći rast u odnosu na Proračun za 2025. godinu, kako je vidljivo iz dokumenta Prijedloga proračuna za 2026. godinu, bilježi se na stavci koja se odnosi na bruto plaće i naknade proračunskih korisnika. Ovaj iznos podiže se za 9.478.300 konvertibilnih maraka.

„Stavka koja se odnosi na plaće i naknade proračunskih korisnika značajno je uvećana zbog činjenice da je Zakon o plaćama ŽZH u završnoj fazi pripreme, a njegova će primjena osigurati rast plaća svim proračunskim korisnicima“, objasnila je ministrica Leko.

Dodala je i kako je proračunom za iduću godinu planirano 5.000.000 KM za četiri kapitalna projekta na području ove županije. Riječ je o projektu rekonstrukcije prostora bivše Duhanske stanice u Ljubuškom za koju je planirano 1.500.000 KM, a jednak iznos će biti utrošen i na projekt izgradnje Srednje strukovne škole Široki Brijeg. Za izgradnju novog dječjeg vrtića u Posušju, te proširenje kapaciteta Osnovne škole Ruđera Boškovića u Grudama planirano je po 1.000.000 KM. Proračunom za 2026. godinu tekući prijenosi braniteljima iznose 1.500.000 KM, dok je za novčanu egzistencijalnu naknadu planirano 1.250.000 KM odnosno 50.000 KM više nego u ovoj godini.

Prema podacima iz dokumenta Prijedloga proračuna ŽZH za 2026. godinu, tekući prijenosi za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvitku uvećani su za 200.000 KM te iznose 3.000.000 maraka, a tekući prijenosi za poticaje razvoja gospodarstva u ŽZH planirani su u visini od 800.000 KM, što je povećanje za 100.000 KM u odnosu na ovogodišnji proračun.

U idućoj godini više novca planirano je i na stavci naknade za treće i svako iduće dijete ukupno 13.000.000 KM, dok je za porodiljne naknade iznos povećan na 3.300.000 maraka. Tekući prijenosi za odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju podignuti su sa 568.000 na 944.000 KM. U proračunu za iduću godinu ŽZH izdvaja 1.700.000 za štićenike, 5.720.000 za Sveučilište u Mostaru, Studentski centar u Mostaru, Zavod za odgoj i obrazovanje iznose, 600.000 za vjerske zajednice, te 1.900.000 KM za zaštitu okoliša.

Ministrica Leko je potvrdila kako je i u proračunu za iduću godinu osigurano 100.000 za novi projekt sigurne kuće za žrtve nasilja čija je izgradnja krenula tijekom ove godine. Inače, Prijedlog proračuna ŽZH za 2025. godinu, kako su naveli iz Ministarstva financija ŽZH-a, rađen je po već ustaljenoj praksi odnosno prihodovna strana na temelju projekcija Federalnog ministarstva financija, a neporezni prihodi na temelju prihoda prikupljenih u posljednjih 11. mjeseci 2025. godine./HMS/

Otkrijte više
Pretplate na stručne časopise
Optimizacija web stranice
Politički pregovori
Mostaru
Dijeljenje sadržaja
Knjige o povijesti BiH
Knjige o međunarodnim odnosima
Knjige o EU integracijama BiH
Povećanje korisničkog iskustva
Vodiči za turizam u Hercegovini

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba