Doista imamo katastrofalnu situaciju, tako i u protekloj, 2024. godini na 725 umrlih imamo samo 242 novorođene djece. U proteklih 20 godina izgubili smo 8909 stanovnika, kazala je ravnateljica ZJZ-a HBŽ-a dr. Diana Mamić za Večernji list.
Ako je suditi po vitalnoj statistici, Hercegbosansku županiju ne čeka svijetla budućnost. Iako je čini šest lokalnih samouprava i prostorno je najveća u Federaciji Bosne i Hercegovine, “bijela kuga” njezino je stalno stanje, a ni u ostatku BiH, osim nekolicine svijetlih primjera, situacija nije puno bolja. Već dva desetljeća, koliko Zavod za javno zdravstvo HB županije prati vitalnu statistiku, broj umrlih u pravilu je bio dva puta veći od novorođenih, a u protekloj je, 2024. godini odnos između rođenih i umrlih bio jedan prema tri, piše Večernji list BiH.
U razgovoru s dr. Dianom Mamić, ravnateljicom Zavoda za javno zdravstvo HB županije, doznajemo kako su u dvadesetogodišnjem razdoblju, od 2005. do 2025. godine, najporazniji rezultati zabilježeni u dvije godine pandemije koronavirusa, 2020. i 2021. Naime, u 2021. rođeno je 278 djece, a umrlo 998 osoba, što znači da je na jedno novorođenče bilo 3,6 umrlih, dok je u 2020. taj odnos bio 1:3,4.
– Doista imamo katastrofalnu situaciju, tako i u protekloj, 2024. godini na 725 umrlih imamo samo 242 novorođene djece. Ako pogledamo naše statističke podatke, onda vidimo da smo u proteklih 20 godina izgubili 8909 stanovnika, što je više nego što ih trenutačno ukupno ima u Glamoču, Kupresu i Bosanskome Grahovu. A posebno zabrinjava i to što su negativnoj vitalnoj statistici umnogome doprinijela i maligna oboljenja. Tako je u prošloj godini 125 osoba umrlo od karcinoma, što je 17 posto od ukupnoga broja umrlih u županiji – govori nam dr. Mamić te dodaje kako je karcinom debeloga crijeva najzastupljeniji, potom slijedi karcinom pluća i kod žena karcinom dojke.
A kako u Livnu već dugi niz godina djeluje “Bistrica”, Udruga žena oboljelih i liječenih od raka dojke, pitali smo predsjednicu Slavicu Gotovac kakva je situacija s novooperiranim ženama od te vrste maligniteta.
– Nažalost, moram reći i da u ovoj godini, koja je tek počela, imamo već šest novooperiranih u Županijskoj bolnici u Livnu, a vjerujem da ih ima i više jer imamo pacijentice koje se operiraju i u drugim ustanovama izvan naše županije. U 2022. godini bilo je 18 operiranih, od čega 15 potvrđenih karcinoma. Godine 2023. bilo je 15 oboljelih i operiranih – 11 karcinoma, a u protekloj, 2024. godini 19 operiranih, s tim da je bilo 13 karcinoma.
Znači, ako uzmemo neki prosjek, možemo reći da je broj oboljelih u stalnom porastu – govori nam predsjednica Udruge “Bistrica” te dodaje da sve strukture društva trebaju uložiti puno više u prevenciju i edukaciju stanovništva kako bi se, ako ništa drugo, bolest otkrila u ranoj fazi.
Iskoristili smo i prošlotjedni boravak dr. Nediljka Rimca, federalnog ministra zdravstva, u Livnu kako bismo doznali što po tom pitanju poduzima ili će poduzeti Federacija BiH.
Ministarstvo zdravstva FBiH ove je godine u proračun uvrstilo 1,1 milijun maraka za prevenciju malignih oboljenja. Pri tome mislim na vodeća maligna oboljenja, kod žena – karcinom dojke i karcinom vrata maternice, kod muškaraca karcinom prostate i kod muškaraca i žena karcinom debeloga crijeva. Ta će sredstva biti raspoređena kompletno po cijeloj Federaciji kada su u pitanju zdravstvene ustanove, i to za prevenciju, odnosno rano otkrivanje malignih oboljenja. Sve zdravstvene ustanove upoznate su s time, znaju da imaju osigurana sredstva i trebaju se aktivno uključiti u taj proces.
A također ćemo se zadužiti kod Svjetske banke kao Vlada Federacije BiH i Ministarstvo kako bismo nabavili nužnu opremu za rano otkrivanje bolesti. Znači, za nabavu mamografa tamo gdje je potrebno, za aktivno provođenje imunizacije, kao i za rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva, prevenciju kroz sistematske preglede… Dakle, sve su to aktivnosti u koje se Ministarstvo zdravstva FBiH aktivno uključilo jer je otkrivanje malignih bolesti u ranoj fazi najbolje i najjeftinije i za pacijenta i za društvo – kazao je ministar Rimac.
Vijest o iznenadnoj smrti franjevca fra Ferde Bobana objavio je na društvenim mrežama njegov subrat, hercegovački franjevac fra Mario Knezović.
Fra Ferdo Boban (1961. godište) bio je istaknuti član Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM. Među vjernicima je bio poznat kao fratar jednostavna srca i života, uvijek blizak ljudima i spreman pomoći svakome.
Tijekom svog bogatog svećeničkog i redovničkog puta, fra Ferdo je ostavio dubok trag u sredinama u kojima je služio.
Posebno se ističe njegovo djelovanje u ratom ranjenom Konjicu, gdje je devet godina obnašao službu gvardijana Franjevačkog samostana. Za svoj predani rad i doprinos zajednici u Konjicu, u rujnu prošle godine primio je i zahvalnicu gradonačelnika Osmana Katića.
Svoj franjevački poziv živio je u duhu skromnosti i služenja, a nakon službe u Konjicu, obnašao je dužnost župnog vikara u Veljacima kod Ljubuškog.
Osim u Hercegovini, fra Ferdo je jedno vrijeme djelovao i u Albaniji, gdje je također bio prepoznat po svojoj vedrini i otvorenosti.
Bio je poznat kao čovjek koji je volio ljude i sport, osobito nogomet, te je ostao upamćen kao osoba koja je bila uz vjernike i u radosti i u žalosti.
Njegova iznenadna smrt rastužila je brojne vjernike, prijatelje i subraću franjevce koji se od njega opraštaju.
Dario Pušić, predsjednik SRK Zrinjski, novi je predsjednik Upravnog odbora Rukometnog saveza Bosne i Hercegovine.
Na izvanrednoj sjednici Skupštine Rukometnog saveza Bosne i Hercegovine, održanoj u Mostaru, usvojene su ostavke trojice članova dosadašnjeg Upravnog odbora te su imenovana nova rukovodeća tijela Saveza.
Skupština je prihvatila ostavke Slobodana Zadre, Zorana Trline i Harisa Galijaševića, a za nove članove Upravnog odbora imenovani su Kornelija Leko, Mateo Rodin i Faruk Halilbegović.
Dosadašnji član Upravnog odbora Dario Pušić preuzeo je funkciju predsjednika Upravnog odbora RSBiH, naslijedivši Slobodana Zadru.
Na sjednici se raspravljalo i o dopisu Europske rukometne federacije (EHF), nakon čega je usvojen zaključak o formiranju Komisije za izmjene i dopune Statuta.
U Komisiju su imenovani Andrej Obradović, Ante Rašić i Haris Fidahić, a rok za dostavu prijedloga izmjena Statuta je 1. svibnja 2026. godine, priopćeno je iz SRK Zrinjski.
