Connect with us

ZDRAVLJE

DR. GOJKO BULJAT

Published

on

 

PODGORSKI ZET, ISTINSKI HRVATSKI DOMOLJUB I UZNIK, JEDAN OD NEKOLIKO NAJPOZNATIJIH HRVATSKIH KIRURGA I SVIJETSKOG RENOMEA, OBNAŠAO MNOGE DUŽNOSTI, IZNIMAN ČOVJEK : ROĐEN JE…GDJE???

ROĐEN JE, DRAGA BRAĆO I SESTRE NA : POČETKOM SVIBNJA 1945.G NA BLAJBURŠKOM KRIŽNOM PUTU I MEĐU SVEGA NEKOLIKO ROĐENE DJEČICE ROĐENE NA HRVATSKOM KRIŽNOM PUTU ALI JE USPIO PREŽIVJETI BOŽJIM ČUDOM A KOJI JE I IZNIMAN ŠTOVATELJ ČUDOTVORNE GOSPE OD RUJNA..
POSTOJE INDICIJE DA JE KAO TAKAV I JEDINI PREŽIVJELO NOVOROĐENČE NA BLAJBURŠKOM KRIŽNOM PUTU..

ĆOVJEK KOJI JE moj VELIKI PRIJATELJ I ČAST MI JE BITI NJEGOV PRIJATELJ..

U SVIJETU MEDICINE NEMA TKO NIJE ČUO ILI UPOZNAO OVOG VELIKOG A PONIZNOG ČOVJEKA KOJI JE SPASIO VIŠE NA MNOGE LJUDSKE ŽIVOTE.. A TKO SPASI JEDAN ŽIVOT TAJ JE SPASIO SVIJET..

GENIJALAC GOJKO BULJAT KOJI JE UVIJEK I SVAKOM BIO DOSTUPAN OD 0 – 24..
ZAŠTO JE MENE UZEO ZA PRIJATELJA – NE ŽELIM KOMENTIRATI ( MOŽDA SMO ISTIH POGLEDA A MOŽDA ZA TO JER SAM KLEMPAV PA DA MI SMANJI ZAHVATOM KLEMPAVOST???)..
ja MALI
A ON TAKO VELIK..
ON JE PUNO VIŠE OD ONOG ŠTO SE JAVNO ZNA JER ODLIKA VELIKIH I NAJVEĆIH MEĐU NAMA JE DA SE O NJIHOVIM BROJNIH DJELIMA MALO PA GOTOVO NIMALO JAVNO ZNA..

NIJE SRAMOTA NE ZNA,
SRAMOTA JE NE ZNATI A NE PITATI ONOG TKO ZNA..
A GRIJEH JE LAGATI I IZRICATI KLEVETE..

U TOM DUHU ŽELIM VAM BLAGOSKOVLJENU VEČER, NOĆ I SUTRAŠNJI DAN GOSPODNJI..DAN POSVEĆEN BOGU ( NEOVISNO TKO JE A TKO NIJE VJERNIK NI ODAKLE JE TKO ) ALI JEDAN JE BOG I STVORITELJ NAM JE SVIMA KAKO NA ZEMLJI TAKO I NA NEBU U VIJEKE VJEKOVA.
AMEN

Continue Reading

Uncategorized

U SKB-U MOSTAR USKORO U FUNKCIJI OPERACIJSKA DVORANA ZA DENTALNU SKRB ZA DJECU S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Published

on

S obzirom na određene poteškoće koje su se pojavile u svezi s pružanjem usluga dentalne medicine za djecu s poteškoćama u razvoju, za čiju je dentalnu skrb najčešće potrebna primjena potpune anestezije tijekom stomatološkoga zahvata, danas je u zgradi Vlade Hercegovačko-neretvanske županije održan sastanak na kojemu su sudjelovali predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda, ravnatelj Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a Andrej Čović, zamjenica ravnatelja Sveučilišne kliničke bolnice Mostar dr. Kristina Galić, dekan Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i pomoćnik ravnatelja SKB-a Mostar dr. Ivan Ćavar i predstojnik Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju, intenzivno liječenje i terapiju boli SKB-a Mostar dr. Zoran Karlović.

Predsjednica Vlade na sastanku je izvještena kako je, zbog neuvjetnosti prostora u kojemu su te usluge dosad pružane, a riječ je o prostorijama Studija dentalne medicine Medicinskoga fakulteta SUM-a, u tijeku preuređenje i prilagodba Operacijske dvorane za male kirurške zahvate u glavnoj zgradi SKB-a Mostar. Dvorana će biti dovršena i osposobljena za prihvat pacijenata za četiri do šest tjedana, dokad će sve nužne usluge i nadalje biti pružane u prostorijama Fakulteta.

Izmještanjem prostorija za stomatološko liječenje i djece i uopće pacijenata s posebnim potrebama u bolničku operacijsku dvoranu bit će značajno unaprjeđeni uvjeti za ovu vrstu zdravstvene skrbi, napose kod pitanja anestezioloških intervencija i, osobito, u slučajevima neželjenih komplikacija. Naglašeno je kako je pitanje sigurnosti pacijenata uvijek na prvom mjestu u sustavu ukupne zdravstvene skrbi.

ZZO HNŽ-a u Financijskom je planu za 2026. godinu osigurao sredstva za potpuno pokrivanje troškova pružanja ovih usluga, a predstavnici SKB-a Mostar zahvalili su predsjednici Vlade i resornomu ministru na prepoznavanju značaja ovoga problema i pruženoj potpori u iznalaženju rješenja za njegovo prevladavanje, na zadovoljstvo i pacijenata i same bolnice.

Continue Reading

Uncategorized

Zdravstveni djelatnici u HNŽ potpisali kolektivni ugovor, od sutra rad u punom kapacitetu

Published

on

Predstavnici Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i sindikata zdravstvenih djelatnika potpisali su danas novi kolektivni ugovor kojim su definirana prava i obveze zaposlenih u zdravstvenom sustavu, čime je i službeno prekinut šestomjesečni štrajk zdravstvenih djelatnika u toj županiji.

Po riječima Ivice Anića, predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, za sve sindikate ovo je dan pobjede zajedničkog dogovora.

– Nakon ovog potpisa sve zdravstvene ustanove će dobiti odluku o prekidu štrajka, tako da se već od danas, točnije već od sutra kreće s punim radom i svi naši pacijenti će dobiti punu uslugu. Radit ćemo maksimalno, prvenstveno zbog njih kako bi nadoknadili sve izgubljeno vrijeme – poručio je Anić.

Kako je naglasio, zahtjevi sindikata su ispunjeni.

– Sve naše kategorije su dobile koeficijente i uz novu satnicu sindikat je s ovim što je ponuđeno zadovoljan – kazao je Anić.

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač izrazila je zadovoljstvo postignutim dogovorom, istaknuvši da je cilj Vlade od početka mandata, poboljšanje materijalnog statusa svih zaposlenih u javnom sektoru, pa tako i zaposlenika u sektoru zdravstva.

– Iza nas su dugotrajni i iscrpni dogovori i pregovori koji su često u javnom prostoru izlazili izvan okvira komunikacije socijalnih partnera, ali ja bih rekla da je to nešto što ostavljamo iza nas. Najvažnije je da smo potpisali kolektivni ugovor koji od danas donosi uspostavu usluga zdravstvene zaštite u svim zdravstvenim ustanovama u HNŽ na korist naših građana, odnosno korisnika zdravstvenih usluga kojima su one već predugo uskraćene – rekla je Buhač.

Pritom je naglasila kako je ovim kolektivnim ugovorom poboljšan materijalni status zdravstvenih djelatnika, podsjetivši da je Vlada u dvije i pol godine ukupna sredstva za financiranje zdravstvenih usluga, što se i izravno odnosi na plaće zdravstvenih djelatnika, povećala za 73 milijuna maraka.

Zadovoljstvo potpisivanjem kolektivnog ugovora izrazio je i županijski ministar zdravstva Milenko Bevanda, koji je kazao kako smatra da ovdje nema ni pobjednika, ni pobijeđenih te da je na kraju pobijedio razum.

– Mislim da je ovo jedan od najznačajnijih dana u zdravstvu ove županije u posljednje vrijeme. U ove pregovore smo ušli maksimalistički znajući gdje smo i što možemo i nismo ni jednog trenutka odustali od toga, i zato kažem, pobijedio je razum i razumijevanje. Mislim da je do ovoga moglo doći i ranije, ali eto nikada nije kasno. Nadam se da smo stavili “točku na i” i da ćemo se sad okrenuti radu u zdravstvenom sustavu koji je ionako opterećen bremenom problema – poručio je ministar.

U štrajku koji je trajao gotovo šest mjeseci sudjelovao je oko 4.000 zdravstvenih djelatnika iz svih zdravstvenih ustanova u HNŽ.

Zdravstveni djelatnici tražili su potpisivanje aneksa kolektivnog ugovora, identičnog onome koji je ranije potpisan sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije HNŽ, a za vrijeme štrajka primali su se samo hitni slučajevi, onkološki pacijenti i trudnice./Fena/HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Uncategorized

Odjeci povjesti prva zena doktor

Published

on

Studeni 1847. godine. Elizabeth Blackwell ušla je u predavaonicu Medicinskog fakulteta Geneva u državi New York – nekoliko tjedana nakon što je nastava već počela.

Svaki student u toj prostoriji bio je muškarac. Svaki profesor bio je muškarac. Svaki liječnik u Americi bio je muškarac.

Elizabeth Blackwell, dvadesetšestogodišnjakinja, sjela je na svoje mjesto i otvorila bilježnicu.

Nije znala da su studenti glasali o njezinom primitku misleći da je sve šala. Nije znala da su profesori bili uvjereni da će je odbiti. Nije znala da su glasali “za” samo zato što su željeli vidjeti hoće li se luda žena doista usuditi doći.

Znala je samo jedno: previše se borila da bi stigla dovde da bi sada odustala.

Put do tog trenutka bio je dug i trnovit. Rođena u Engleskoj 1821., Elizabeth je s obitelji imigrirala u Ameriku. Kada joj je otac umro 1838., obitelj je zapala u financijsku krizu. Elizabeth je postala učiteljica da preživi.

Ali sanjala je više.

Jedna obiteljska prijateljica umirala je od raka maternice. Kroz suze je rekla Elizabeth: “Da me je liječila žena liječnica, moje najgore patnje bile bi mi pošteđene.”

Te su riječi promijenile sve.

Elizabeth je odlučila postati liječnica.

Dvadeset devet medicinskih fakulteta odbilo ju je. Neki su bili ljubazni, drugi grubi. Svi su rekli isto: nemoguće je. Ženski um nije dorastao medicini. Žene su previše nježne za kirurgiju.

Elizabeth je nastavila slati prijave.

Dvadeset devet puta čula je “ne”.

Trideseta prijava stigla je u Geneva Medical College. Profesori nisu znali što učiniti. Bojali su se da bi je odbijanje moglo prikazati u lošem svjetlu, ali primanje žene moglo bi uništiti ugled institucije.

I tada su smislili genijalan plan: pustili su 150 muških studenata da glasaju – uz uvjet da samo jedan glas “protiv” znači odbijanje.

Bili su uvjereni da će studenti glasati protiv.

Ali studenti su pomislili da je cijela stvar šala. Prvoaprilska fora. Sigurno se nijedna žena neće zapravo pojaviti?

Glasanje je bilo jednoglasno: da.

I tako je Elizabeth ušla u predavaonicu, ne znajući da je primljena kao šala, ne znajući da su profesori očekivali njezin neuspjeh, ne znajući da su studenti glasali za nju iz znatiželje, a ne iz poštovanja.

Ali brzo ih je sve razuvjerila.

Učila je neumorno. Inzistirala je na svim predavanjima, čak i onima o reproduktivnoj anatomiji koje su joj profesori htjeli poštedjeti “iz pristojnosti”. Radila je u užasnim uvjetima u filadelfijskoj bolnici za siromašne, gdje su mladi liječnici odbijali raditi pokraj nje. Napisala je briljantnu tezu o tifusu.

I polako, korak po korak, poštovanje je zamijenilo skepticizam.

siječnja 1849., Elizabeth Blackwell popela se na pozornicu da primi diplomu. Dekan joj se duboko naklonio.

Nije samo diplomirala. Diplomirala je kao najbolja u svojoj generaciji.

Postala je prva žena u Americi s medicinskom diplomom.

Ali to je bio tek početak. Izgubila je vid na lijevom oku i san o kirurgiji, ali osnovala je bolnicu za žene i djecu, otvorila medicinski fakultet za žene i pomogla osnovati prvu medicinsku školu za žene u Britaniji.

Do svoje smrti 1910., Elizabeth Blackwell promijenila je lice medicine.

Danas više od polovice studenata medicine u Americi čine žene. Liječnice rade u svim specijalizacijama, vode bolnice i provode revolucionarna istraživanja.

Svaka od njih hoda stazom koju je Elizabeth prokrčila – žena koja je odbijena 29 puta, primljena kao šala i diplomirala kao najbolja u svojoj generaciji.

Prostorija se nije nasmijala i otjerala je.

Postala je najbolja u njoj.

I zauvijek promijenila svijet.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba