Connect with us

KULTURA

GENERAL HRVATSKA DIKA! Povijesna Zrinska garda Čakovec dodijelila počasnu povelju Rojsu

Published

on

Kad sam prvi put čuo za 25. obljetnicu Zrinske garde Čakovec, moji su instinkti kao blogera proradili: „Ovo je priča koju treba ispričati.“ Ipak, dok sam dublje istraživao, otkrio sam zbunjujuću tišinu koja vlada mnogim hrvatskim medijskim redakcijama. Događaj, prekretnica za udrugu koja je četvrt stoljeća čuvala povijesnu i kulturnu baštinu naše zemlje, praktički je nevidljiv u mainstream medijima. Dakle, ovdje sam, s perom u ruci (pa, tipkovnicom), da ovoj značajnoj prigodi pružim pažnju koju zaslužuje i podijelim nekoliko misli o ljudima, svrsi i upornom pitanju zašto su mediji odlučili okrenuti pogled.

Osnovana 2001. godine, Zrinska garda Čakovec krenula je s jasnom misijom: štititi i promicati baštinu povezanu s uglednom obitelji Zrinski i, šire, kulturno sjećanje hrvatskog naroda. Ono što je započelo kao skromna skupina zaljubljenika u povijest preraslo je u uglednog čuvara naše kolektivne prošlosti. Proslava obljetnice u Čakovcu bila je javna potvrda trajne predanosti.

Jedan od najdirljivijih dijelova ceremonije bilo je dodjeljivanje počasnih povelja. Dva imena su se istaknula, generali Rojs i Ademi. Ako pitate bilo koju udrugu veterana ili kulturno društvo u Hrvatskoj, čut ćete ime generala Rojsa izgovoreno s poštovanjem. Umirovljeni general, bivši zastupnik u Hrvatskom državnom saboru i jedan od glavnih arhitekata logističkih trijumfa ranih 1990-ih, Rojsov životopis izgleda kao poglavlje iz modernih ratnih memoara. Kao glavni operativac južnog bojišta organizirao je opskrbne linije koje su opskrbljivale bojišnice tijekom najkritičnijih faza obrambenog domovinskog rata. Rojs je bio i Mozak mehanizacije prije Operacije Oluja. Njegove ekipe pripremile su ceste koje su omogućile tenkovima da se popnu na planinu Dinara, što je bio odlučujući faktor u uspjehu operacije. Kao desna ruka ministra obrane Gojka Šušaka, njegov strateški uvid pomogao je oblikovati cjelokupni vojni plan koji je osigurao neovisnost Hrvatske.

Iznad bojišta, general Rojs posvetio se dobrobiti veterana i njihovih obitelji, zalažući se za njihova prava i osiguravajući da njihova žrtva ne bude zaboravljena. Njegovo sudjelovanje u Zrinskoj Gardi prirodan je nastavak njegove doživotne predanosti naslijeđu nacije.

General Ademi nije mogao prisustvovati ceremoniji, ali mu je njegova počasna povelja svejedno uručena. Iako u Hrvatskoj nimalo manje javno poznat od Rojsa, Ademijeva karijera odražava iste vrijednosti, disciplinu, patriotizam i čvrstu posvećenost očuvanju kulturnih slojeva koji nas definiraju. Njegovo uključivanje naglašava spremnost da prepoznaju doprinose iz svih dijelova vojnog sektora.

Možda se pitate zašto je takav događaj, sa svojom bogatom povijesnom rezonancijom i prisutnošću nacionalnog heroja poput Rojsa, prošao nezapaženo većini hrvatskih medija. Evo reći ću vam, gazde su im politički konvertiti i postkomunistički šljam. Stojeći među okupljenima u Čakovcu, osjetio sam težinu povijesti ne samo u govorima, već i u tihom odlučivanju u očima veterana, ponosnim osmjesima mladih sudionika i svečanom pljesku prilikom uručenja povelja. Podsjetilo me to da povijest nije samo zbirka datuma i spomenika, ona živi u ljudima koji je njeguju, štite i prenose dalje.

25-godišnje putovanje Zrinske Garde Čakovec pokazuje kako zajednica može održati plamen kulturnog sjećanja živim, čak i kada ga mainstream platforme zanemaruju. Također dokazuje da čast nije uvijek u naslovnicama, radi se o poniznosti da se nastavi raditi, dan za danom, za stvar veću od nas samih.

Završit ću gdje sam i počeo, s osjećajem odgovornosti. Zrinska Garda Čakovec provela je 25 godina štiteći niti koje povezuju naš nacionalni identitet. Njihov se jubilej možda nije pojavio u glavnim vijestima, ali snažno je odjeknuo u srcima onih koji su bili prisutni, a sada, kroz riječi ovog blog posta. Održimo razgovor živim. Dajmo Zrinskoj Gardi, generalu Ljubi Ćesiću Rojsu i svima koji rade iza kulisa priznanje koje zaslužuju. Uostalom, nacija koja se sjeća svoje prošlosti bolje je opremljena oblikovati svjetliju budućnost.

Tekst i Foto/ Božidar Bebek/ Totalno.HR

Continue Reading

KULTURA

Fokus na studentima i praksi: Grad Ljubuški i Pravni fakultet SUM-a jačaju suradnju

Published

on

Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održan je radni sastanak prof.dr.sc. Zlatka Brkića, v.d. dekana i doc.dr.sc. Ivana Tomića, prodekana za nastavu i studentska pitanja s gradonačelnikom Grada Ljubuškog Vedranom Markotićem.

Na sastanku se razgovaralo o unaprjeđenju suradnje između akademske zajednice i lokalne samouprave te su razmatrane mogućnosti praktične nastave u tijelima gradske uprave.

Razgovaralo se i o organizaciji stručnih skupova, radionica i edukativnih programa koji bi doprinijeli razvoju kompetencija studenata.

Gradonačelnik Markotić izrazio je spremnost za daljnju podršku inicijativama koje uključuju mlade i akademsku zajednicu, dok su predstavnici Fakulteta zahvalili na posjeti i konstruktivnom dijalogu, priopćeno je s Pravnog fakulteta SUM-a.

(www.jabuka.tv | Foto: PF SUM)

Continue Reading

KULTURA

Ivanu Tolju Nagrada Dubravko Horvatić za pjesništvo za 2025. godinu

Published

on

 

Povjerenstvo za nagrade Hrvatske kulturne zaklade, odlučilo je generalu, pjesniku Ivanu Tolju, članu DHK HB i DHK, dodijeliti Nagradu Dubravko Horvatić za pjesništvo, za godinu 2025., za cjelokupan pjesnički doprinos hrvatskoj književnosti, a poglavito hrvatskomu pjesništvu.

Nagrada se dodjeljuje povodom dana Hrvatske kulturne zaklade – Hrvatskoga slova – 28. travnja, u spomen na velikana hrvatske književnosti, pjesnika Dubravka Horvatića, a bit će uručena na svečanosti, u utorak 28. travnja 2026., u dvorani Ljudevit Jonke u Matici hrvatskoj, u Zagrebu, u ulici Matice hrvatske 2, s početkom u 12 sati.

Čestitamo na nagradi

Continue Reading

KULTURA

Miljenka Kostro..POD BOŽJIM KIŠOBRANOM …

Published

on

Život!
Od izvora prema ušća je poteka’
nosi ga prolaznosti plava rijeka
treptav klizi između umora i odmora
s Božjim kišobranom nad glavom
do Božje volje živjeti se mora
tamo gdje nas čeka bjeline snaga
nećeš ponijeti zemaljska blaga
kada u podne s tornja zazvone zvona
i u uho se nenamjerno zvuci sliju
poželjet ćeš tople mamine ruke
koje te s onoga svijeta miju
a jedna ptičica u sred ljeta vrela
perja božanski bijela
cvrkutat će iznad tvoga znojna čela
ostavit ćeš plodove žuljevitih ruku
i prigrliti ovozemaljsku muku
u treptaju dana ili zvjezdane noći
uz plamičak svijeće trebat će poći
treptava zvijezda gasnut će ti na čelu
nijema duša poleti, zjene gasnu uprte nebu bijelu

Miljenka Koštro

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba