Connect with us

EKONOMIJA

USVOJEN PRORAČUN ŽZH Leko: Više novca za demografske mjere, poticaje, projekte i plaće

Published

on

Ministrica financija ŽZH Blagica Leko Foto FENA /Mario Obrdalj)

Prijedlog Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za 2026. godinu iznosi 192.792.566 KM. Riječ je o iznosu kojeg je na prijedlog Ministarstva financija ŽZH na svojoj današnjoj sjednici usvojila Vlada ove županije, te ga uputila u daljnju proceduru.

Kako je na Fenin upit pojasnila dopredsjednica županijske vlade i ministrica financija Blagica Leko, u Prijedlogu proračuna ŽZH za iduću godinu više novca je planirano na stavkama koje se odnose na plaće i naknade proračunskih korisnika, branitelje, poticaje u poljoprivredi, poticaje u gospodarstvu, porodiljne naknade, obitelji s troje i više djece, sport, kulturu…

Najveći rast u odnosu na Proračun za 2025. godinu, kako je vidljivo iz dokumenta Prijedloga proračuna za 2026. godinu, bilježi se na stavci koja se odnosi na bruto plaće i naknade proračunskih korisnika. Ovaj iznos podiže se za 9.478.300 konvertibilnih maraka.

„Stavka koja se odnosi na plaće i naknade proračunskih korisnika značajno je uvećana zbog činjenice da je Zakon o plaćama ŽZH u završnoj fazi pripreme, a njegova će primjena osigurati rast plaća svim proračunskim korisnicima“, objasnila je ministrica Leko.

Dodala je i kako je proračunom za iduću godinu planirano 5.000.000 KM za četiri kapitalna projekta na području ove županije. Riječ je o projektu rekonstrukcije prostora bivše Duhanske stanice u Ljubuškom za koju je planirano 1.500.000 KM, a jednak iznos će biti utrošen i na projekt izgradnje Srednje strukovne škole Široki Brijeg. Za izgradnju novog dječjeg vrtića u Posušju, te proširenje kapaciteta Osnovne škole Ruđera Boškovića u Grudama planirano je po 1.000.000 KM. Proračunom za 2026. godinu tekući prijenosi braniteljima iznose 1.500.000 KM, dok je za novčanu egzistencijalnu naknadu planirano 1.250.000 KM odnosno 50.000 KM više nego u ovoj godini.

Prema podacima iz dokumenta Prijedloga proračuna ŽZH za 2026. godinu, tekući prijenosi za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvitku uvećani su za 200.000 KM te iznose 3.000.000 maraka, a tekući prijenosi za poticaje razvoja gospodarstva u ŽZH planirani su u visini od 800.000 KM, što je povećanje za 100.000 KM u odnosu na ovogodišnji proračun.

U idućoj godini više novca planirano je i na stavci naknade za treće i svako iduće dijete ukupno 13.000.000 KM, dok je za porodiljne naknade iznos povećan na 3.300.000 maraka. Tekući prijenosi za odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju podignuti su sa 568.000 na 944.000 KM. U proračunu za iduću godinu ŽZH izdvaja 1.700.000 za štićenike, 5.720.000 za Sveučilište u Mostaru, Studentski centar u Mostaru, Zavod za odgoj i obrazovanje iznose, 600.000 za vjerske zajednice, te 1.900.000 KM za zaštitu okoliša.

Ministrica Leko je potvrdila kako je i u proračunu za iduću godinu osigurano 100.000 za novi projekt sigurne kuće za žrtve nasilja čija je izgradnja krenula tijekom ove godine. Inače, Prijedlog proračuna ŽZH za 2025. godinu, kako su naveli iz Ministarstva financija ŽZH-a, rađen je po već ustaljenoj praksi odnosno prihodovna strana na temelju projekcija Federalnog ministarstva financija, a neporezni prihodi na temelju prihoda prikupljenih u posljednjih 11. mjeseci 2025. godine./HMS/

Otkrijte više
Pretplate na stručne časopise
Optimizacija web stranice
Politički pregovori
Mostaru
Dijeljenje sadržaja
Knjige o povijesti BiH
Knjige o međunarodnim odnosima
Knjige o EU integracijama BiH
Povećanje korisničkog iskustva
Vodiči za turizam u Hercegovini

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

Sporazum UNDP-a i Vlade HNŽ-a o sufinanciranju s ciljem ubrzanja provedbe Plana digitalizacije javne uprave

Published

on

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač i rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH Renaud Meyer potpisali su danas, u zgradi Vlade, Sporazum o sufinanciranju između Razvojnoga programa Ujedinjenih naroda u BiH i Vlade HNŽ-a, s ciljem ubrzanja provedbe Plana digitalizacije javne uprave u Županiji. Ishod je to suradnje Vlade HNŽ-a i UNDP-a u BiH na projektnim aktivnostima ”Unaprjeđenje sustava e-uprave i pružanja e-usluge u HNŽ-u”, a na tragu Plana digitalizacije HNŽ-a za razdoblje od 2025. do 2028. godine.Galerija 2

Primjernom toga plana HNŽ ide ukorak s globalnim digitalnim trendovima i rabi digitalizaciju kao ključni čimbenik društvenoga i gospodarskoga razvitka. Ovaj paket digitalizacije vrijedan je 850.000,00 KM, od čega Vlada HNŽ-a sudjeluje s 250.000,00 KM, a UNDP sa 600.000,00 KM.

U Sporazumu je istaknuto kako je digitalna transformacija javne uprave postala ključnim prioritetom u BiH, napose na razini županijskih i lokalnih vlasti, gdje se pruža većina usluga građanima i poslovnoj zajednici. Jačanje digitalnoga upravljanja, unaprjeđenje administrativne učinkovitosti i omogućavanje sigurnoga i interoperabilnoga pružanja elektroničkih usluga prepoznati su kao ključni prioriteti u strateškim okvirima za preustroj javne uprave i digitalnu transformaciju na svim razinama vlasti u državi, uključujući i Strateški okvir za preustroj javne uprave u BiH.

Cilj ove suradnje jest potpora Vladi HNŽ-a u jačanju institucionalnoga i regulatornoga okvira za digitalno upravljanje, proširenje digitalnoga sustava upravljanja dokumentima na županijske institucije, funkcionaliziranje interoperabilne platforme za pružanje e-usluga (ePortal) te uvođenje digitalne platforme za upravljanje javnim pozivima, grantovima i programima poticaja. Projektom će biti podržana i uspostava temelja za održivu digitalnu transformaciju u prioritetnim sektorima, uključujući zdravstvo, kroz procjenu digitalne spremnosti, mapiranje postojećih zdravstvenih informacijskih sustava te izradbu strukturiranoga plana za etapnu digitalizaciju.

Logo

Continue Reading

EKONOMIJA

Čović s Plenkovićem razgovarao o izmjeni Izbornog zakona i Južnoj interkonekciji

Published

on

Sastanak zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragana Čovića, zastupnice u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijane Filipović i predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, te ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana održan je danas u Zagrebu, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Razgovor je bio usmjeren na aktuelne prioritete, s posebnim naglaskom na nastavak europskih reformi, pripreme za predstojeće Opće izbore u BiH, te pitanja od posebne važnosti za hrvatski narod. Prioritetima su istaknuti zaštita ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda, izmjene izbornoga zakonodavstva, kao i podrška europskom putu, te razvojnim i infrastrukturnim projektima u BiH.

Naglašeno je da politički predstavnici hrvatskoga naroda u BiH kontinuirano rade na očuvanju političke stabilnosti i funkcionalnosti institucija, te da je nužno osigurati ubrzan politički iskorak u procesima koji će omogućiti dalji napredak prema Europskoj uniji.

Na sastanku se također razgovaralo o projektu Južne plinske interkonekcije, kao i njegovoj važnosti za diverzifikaciju opskrbe, te ukupnu energetsku sigurnost BiH. Istaknuto je da se očekuje završetak preostalih koraka, uz skoru potvrdu u oba doma Parlamenta Federacije BiH kako bi se do kraja travnja potpisao potrebni međudržavni sporazum.

Na kraju susreta istaknut je nastavak snažne podrške Republike Hrvatske europskom putu BiH, strateškim projektima, te ostvarivanju potpune jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda, priopćeno je iz Čovićeva ureda./HMS/

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

Nova trasa Južne interkonekcije obuhvaća gotovo cijelu Hercegovinu

Published

on

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prihvatila je izmjene zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji koje bi mogle značajno promijeniti ne samo dinamiku realizacije projekta, već i njegovu konačnu trasu.

Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, novi prijedlog zakona donosi niz važnih izmjena – od proširenja trase i novih odvojaka, pa do uvođenja potpuno novog kraka plinovoda. Ove promjene praktički redefiniraju projekt i šire njegov obuhvat na znatno veći dio teritorija Federacije BiH. O izmjenama se još mora očitovati Parlament Federacije BiH.

Širenje kroz Hercegovinu: Grude i Čapljina na karti

Kada je riječ o kraku kroz Hercegovinu, predložene su dvije važne izmjene. U važećem zakonu ovaj je pravac definiran kao trasa Posušje – Široki Brijeg – Mostar. Novim prijedlogom između Posušja i Širokog Brijega dodaju se Grude, čime i ovaj grad dobiva priključak na plinsku mrežu. Iako je riječ o važnom industrijskom središtu s kompanijama poput Violete, ova se izmjena smatra logičnim proširenjem jer se Grude nalaze u neposrednoj blizini postojeće trase.

Znatno veća izmjena je uvođenje Čapljine, što podrazumijeva izgradnju potpuno novog odvojka, najvjerojatnije na relaciji Mostar – Čapljina. Ovim potezom plinska bi se mreža proširila na gotovo cijelu Hercegovinu u Federaciji BiH, čime ovaj projekt dobiva znatno veći regionalni značaj.

Proširenje u Središnjoj Bosni

Izmjene su predviđene i na kraku kroz Središnju Bosnu. Prethodnim planom trasa je bila definirana kao pravac Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, uz odvojke za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje i Jajce. Novim prijedlogom dodaje se još jedan odvojak – za Donji Vakuf, čime se dodatno širi mreža i povećava broj lokalnih zajednica koje bi imale pristup plinu.

Investitor izravno u zakonu

Vrlo značajna izmjena jest odredba kojom se predviđa da se investitor projekta izravno definira u zakonu. Prema predloženim izmjenama, kao nositelj investicije navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakvo rješenje predstavlja presedan jer se ime investitora unosi u zakon, čime se praktički zaobilaze standardne procedure izbora kroz natječaje ili koncesije. Istodobno, zakon detaljno regulira odnos prema investitoru, uključujući obvezu državnih institucija da u kratkim rokovima izdaju potrebne dozvole i prilagode postojeću dokumentaciju. Također se predviđa da investitor preuzme postojeću tehničku dokumentaciju i sudjeluje u povezivanju sustava, dok se eventualne promjene vlasničke strukture strogo ograničavaju i podliježu odobrenju Parlamenta FBiH.

Projekt koji mijenja energetsku sliku BiH

Južna interkonekcija smatra se jednim od najvažnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini. Planirano povezivanje s LNG terminalom na Krku omogućilo bi pristup globalnom tržištu plina i smanjenje ovisnosti o jednom dobavljaču. Osim izgradnje plinovoda, planirana je i gradnja triju plinskih elektrana. Uz dodatne krakove i širenje mreže, ovaj projekt sada dobiva još veći značaj – ne samo kao alternativni pravac opskrbe, već i kao osnova za širu plinofikaciju zemlje i razvoj novih energetskih kapaciteta.

www.abcportal.info

Facebook komentari

ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!

Kontaktirajte nas: info@abcportal.info

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba