Connect with us

Uncategorized

BURIĆ ZA HMS: HNŽ mora biti županija u kojoj nitko nije zaboravljen

Published

on

O razvoju Ravnog, ali i o onom za što će se zalagati ako ponovo bude izabrana u Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije za Hrvatski Medijski Servis govorila je Stana Burić kandidatkinja HDZ BiH za Skupštinu HNŽ, koja se nalazi 13. mjestu kandidacijske liste.

Karte,vodiči, zastave i sl.
moj glas ide Stani Burić koja se prva javila na “štetan)braniteljski zakon što su donijeli Federalni(svi) Zastupnici .Hitno treba podnijeti Apelaciju

HMS: Gospođo Burić, kako vidite budući razvoj Hercegovačko-neretvanske županije?

BURIĆ: Razvoj se mora osjetiti u svakodnevnom životu građana – kroz dostupno zdravstvo, kvalitetno obrazovanje, sigurnu prometnu infrastrukturu, nova radna mjesta te snažnije gospodarstvo, kulturu i sport.

Zalažem se za ravnomjeran razvoj cijele Županije. Pritom neriješeno pitanje državne imovine ne smije biti prepreka razvoju. Uz puno poštovanje Ustava, zakona i nadležnosti svih razina vlasti, moramo pronaći rješenja koja će omogućiti provedbu zakonitih projekata u gospodarstvu, poljoprivredi, turizmu i infrastrukturi. Imovina ne smije godinama ostajati neiskorištena dok investicije, nova radna mjesta i razvoj lokalnih zajednica čekaju.

Mostar kao središte treba napredovati, ali jednake prilike moraju imati Ravno, Neum, Stolac, Prozor-Rama, Jablanica, Konjic, Čitluk, Čapljina i sve druge sredine.

Dolazim iz Ravnog i dobro poznajem izazove prostorno velikih, a stanovništvom malih općina. Njihovi stanovnici ne traže povlastice, nego jednake mogućnosti i pravo na dostojanstven život. Uređena cesta, radno mjesto, liječnik, učitelj, autobusna linija i dostupna javna usluga često odlučuju hoće li obitelj ostati ili otići.

HMS: Koliko su Vam važni sigurnost djece i borba protiv vršnjačkog nasilja?

BURIĆ: Sigurnost djece mora biti prioritet. Vršnjačko nasilje ne smije se opravdavati, umanjivati ni prešućivati. Svaki slučaj treba pravodobno prepoznati, prijaviti i stručno obraditi.

Odgovornost je zajednička – roditelja, škola, stručnih službi, zdravstvenih ustanova, centara za socijalni rad i policije. Škole moraju imati jasne protokole i sigurne kanale za prijavu. Žrtvama treba osigurati zaštitu i psihološku pomoć, a s djecom koja čine nasilje sustavno raditi kako bi se spriječilo njegovo ponavljanje. Nijedno dijete ne smije ostati samo pred nasiljem.

HMS: Branitelji i kultura sjećanja zauzimaju važno mjesto u Vašem djelovanju. Zašto?

BURIĆ: Sloboda i prava koja danas imamo nisu došli sami od sebe. Iza njih stoje ljudi koji su branili svoje domove, obitelji i narod. Branitelji zato ne smiju biti tema samo prigodnih govora. Njihova prava moraju biti uređena i dosljedno provedena, uz posebnu skrb za obitelji poginulih branitelja, ratne vojne invalide i oboljele branitelje.

Ravno nosi duboke ožiljke. Upravo je ovdje 18. rujna 1991. godine, napadom na općinu Ravno, počela agresija na Bosnu i Hercegovinu. Stanovništvo Ravnog među prvima je doživjelo stradanje, progon i razaranje. Naša je trajna obveza čuvati istinu o tim događajima i dostojanstveno je prenositi budućim generacijama. Govoriti o hrvatskim žrtvama ne znači umanjivati patnju drugih. Svaka nevina žrtva zaslužuje istinu, poštovanje i dostojanstvo. Mladima ne želimo ostaviti mržnju, ali im moramo ostaviti istinu, jer se trajan mir ne može graditi na zaboravu i prešućivanju.

HMS: Na kojim temeljima treba graditi budućnost Ravnog?

BURIĆ: Ravno ne smije ostati samo mjesto stradanja i sjećanja. Mora biti mjesto života, rada i novih prilika. Vjetrenica, koja je na UNESCO-ovu Popisu svjetske baštine, plodno Popovo polje, kulturna i prirodna baština te blizina Dubrovnika i jadranske obale snažni su razvojni potencijali.

Hobijii slobodno vrijeme

Postojeći sustav navodnjavanja u Popovu polju potrebno je staviti u punu funkciju, redovito održavati i učiniti dostupnim poljoprivrednim proizvođačima. Uz modernu mehanizaciju te organizirani otkup i preradu domaćih proizvoda možemo povećati proizvodnju, otvoriti nova radna mjesta i osigurati veće prihode lokalnim obiteljima.

Istodobno treba razvijati seoski, vjerski, izletnički i gastronomski turizam. Biciklistička ruta Ćiro te hodočasnička i turistička ruta Camino Dubrovnik–Međugorje mogu dodatno povezati Ravno s Dubrovnikom, Međugorjem i cijelom Hercegovinom.

HMS: Što treba promijeniti kako bi se potaknula nova ulaganja?

BURIĆ: Investitorima treba omogućiti jednostavnije, brže i transparentnije postupke. Potrebno je smanjiti nepotrebnu dokumentaciju, jasno odrediti rokove i digitalizirati sustav kako bi svaki poduzetnik mogao pratiti svoj predmet, znati tko ga obrađuje i zbog čega eventualno kasni.

Ljudi ulažu vlastiti novac, preuzimaju rizik, otvaraju radna mjesta i pune proračune. Administracija im mora biti servis, a ne prepreka. Službenici koji rade odgovorno trebaju imati potporu, dok oni koji bez opravdanja zadržavaju predmete, prekoračuju rokove ili svojim neradom zaustavljaju ulaganja moraju snositi odgovornost.
Bez učinkovite uprave, pravne sigurnosti i jednakih pravila za sve nema novih ulaganja ni gospodarskog razvoja.

HMS: Kako zadržati mlade u HNŽ-u?

BURIĆ: Nije dovoljno pozivati mlade da ostanu. Moramo im omogućiti kvalitetno obrazovanje, zaposlenje, stanovanje, vrtiće, zdravstvenu zaštitu te sportske, kulturne i društvene sadržaje.

Posebno moramo voditi računa o djeci i mladima iz manjih sredina. Njihova budućnost ne smije biti određena mjestom u kojem su rođeni. Potrebe tih sredina ne mogu se procjenjivati samo prema broju stanovnika, nego i prema udaljenosti, veličini područja, prometnoj povezanosti i starosnoj strukturi.

 Sport i kultura važni su za razvoj mladih i očuvanje identiteta. Ulaganja u HŠK Zrinjski, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, manje sportske klubove, kulturna društva i lokalne manifestacije trebaju obuhvatiti cijelu županiju. Republika Hrvatska u tome je važan partner, a njezinu potporu treba usmjeravati prema održivim projektima, kvalitetnijim javnim uslugama i otvaranju radnih mjesta.

Turističkivodič Mostar

Poseban naglasak potrebno je staviti na mlade poduzetnike, kojima treba osigurati uvjete da svoje ideje pretvore u održiva radna mjesta i svoju budućnost grade ovdje.

HMS: Koju poruku želite uputiti građanima HNŽ-a?

BURIĆ: HNŽ mora biti županija u kojoj nitko nije zaboravljen – ni gradovi ni sela, ni branitelji ni mladi, a posebno nijedno dijete koje trpi nasilje.

Naša prošlost obvezuje nas da pamtimo, a naša djeca da gradimo sigurno, pravedno i razvijeno društvo. Ravno, njegovi spomeni i plodno Popovo polje svjedoče da ovaj kraj ima duboke korijene, ali i velike mogućnosti.

Budućnost možemo graditi samo uz poštovanje, odgovornost, rad i zajedništvo./R.I./HMS/

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Uncategorized

Dimnjačar otkrio koja su najgora drva za ogrjev

Published

on

U pojedinim ulicama izgubili su i do 90 posto posla na plinskim trošilima, a sve je manje i mladih koji se žele baviti dimnjačarstvom. Zanimanje koje je nekad podrazumijevalo mnogo više posla u kućanstvima i poduzećima danas se suočava s velikim promjenama zbog modernizacije sustava grijanja. To najbolje zna Goran Trubelja, koji već više od 30 godina radi kao dimnjačar. Iako priznaje da se opseg posla znatno smanjio, a time i primanja, svoje zanimanje i dalje obavlja s jednakim žarom i voljom kao na početku, piše Podravski.hr.

–Smatra se da je sve prljavo, omalovažava se ta struka, a u stvari je raznovrstan posao, jer svaka kuća je drugačija, svaki objekt je drugačiji. Razgovaramo s ljudima, mi smo im odmah i psiholozi, radimo im društvo. Imamo puno starijih domaćinstava i ljudi vole da im se dođe, malo porazgovara i naravno napravi posao. Meni je zanimljivo i ja ga još uvijek volim raditi. Šteta što mlade to ne zanima, valjda je podcijenjena struka – govori Goran koji je dimnjačarski posao zavolio još kao dječak.

Tijekom ljeta pomagao je ocu koji je također bio dimnjačar, premda nije vjerovao da će se i sin odlučiti za isto zanimanje. Gorana je, međutim, posao odmah privukao. Svidjelo mu se što nije vezan uz jedno mjesto, što se mnogo kreće i boravi na svježem zraku, ali najviše ga je osvojila komunikacija s ljudima. Posebno mu je zanimljivo bilo što je kao dimnjačar mogao ulaziti i u objekte u koje inače ne može svatko, a posla je bila preko glave. Danas su okolnosti bitno drugačije. Najteže je razdoblje od proljeća do početka sezone grijanja, kada posla nema toliko kao tijekom hladnijih mjeseci. Tada se obavljaju određena mjerenja, među kojima je i kontrola rada ložišta. S početkom sezone grijanja obveza je više, no Goran ističe da nijedan radni dan nije jednak. S plinskim dimnjacima uglavnom ima manje posla, dok oni na kruta goriva, posebno drva, zahtijevaju više vremena i rada. Promijenili su se i uvjeti u kojima dimnjačari rade jer su kućanstva danas drukčije uređena nego nekada.

–Tu su i pripreme i čišćenje. Kućanstva su sad sređena, to ne znači da prije nisu bila, ali sad je to sve moderno sređeno i uređeno, parketi, namještaj, mora se sve zaštititi da ne dođe do nekakve štete i puno vremena se gubi na to. Prije su bile zidane peći, došli ste, napravili ste posao, gospođe nisu bile uvrijeđene ako se malo naprašilo, takav je sistem grijanja bio – prisjeća se Goran. Iako se posao tijekom desetljeća znatno promijenio, odnos s ljudima ostao je ono što ga najviše veseli. Kaže da ga domaćini redovito srdačno dočekuju, a posebno mu je drago što ga ne doživljavaju kao smetnju, nego kao dobrodošlog gosta. Dimnjačari se tradicionalno povezuju sa srećom, a Goran se i danas često susreće s ljudima koji se pri njegovu dolasku hvataju za gumbe.

–Simpatično mi je kako me ljubazno dočekaju, uvijek sam dobro došao gost, a ne nekakva smetnja. Često se love za gumbe, zadnjih godina sve više, a gospođe kažu da im nosim sreću – govori Goran kojemu upravo takvi susreti daju dodatnu volju za rad. Tijekom više od tri desetljeća rada doživio je i brojne neobične situacije. Posebno pamti jednu veliku kotlovnicu s visokim i širokim dimnjakom iz kojeg je spašavao dvije male sove. No, životinje nisu jedino što je pronalazio u dimnjacima. Nakon građevinskih radova znao je nailaziti na cigle, letve, pa čak i čekiće koji su majstorima tijekom posla skliznuli iz ruku. Svakodnevica dimnjačara uključuje i suočavanje s pogreškama koje mogu imati ozbiljne posljedice.

Jedna od najčešćih, upozorava Goran, povezana je s ogrjevnim drvima. Ljudi ih često ne nabave dovoljno rano pa tijekom sezone grijanja lože vlažna i nedovoljno suha drva. Zbog toga se u dimnjacima stvaraju naslage smole koje povećavaju opasnost od požara. Ipak, dimnjačari danas imaju modernije uređaje kojima mogu uklanjati takve naslage i riješiti problem prije nego što dođe do zapaljenja. Goran kaže da je upravo zahvaljujući takvim mogućnostima požara dimnjaka manje nego nekada. Kao još jedan problem izdvaja sve češće pretvaranje vikendica u objekte za život. Dimnjaci u često nisu prilagođeni svakodnevnom grijanju jer su prvotno bili namijenjeni povremenom korištenju. Kada se u takvim objektima počne trajno živjeti, a održavanje se zanemari, povećava se i opasnost od požara. Pojedini vlasnici jednostavno zaborave na održavanje dimnjaka te nakon duljeg razdoblja ponovno počnu ložiti bez prethodnog pregleda. Važno je na vrijeme prepoznati znakove da nešto nije u redu. Kod dimnjaka na kruta goriva problemi se mogu očitovati vraćanjem dima u prostoriju, slabim propuhom, nepravilnim izgaranjem ili jakim začađivanjem stakla na peći. Kod plinskih trošila poteškoće je teže primijetiti, a najveću opasnost predstavlja ugljični monoksid, plin bez mirisa i okusa koji može izazvati teško trovanje.

–Ako se stvara ugljični monoksid i vraća se u prostor, to se ne osjeti, on nema mirisa ni okusa, ali čovjek se osjeća pospano, slatkasto u ustima, po tome može vidjeti da mu nešto nije dobro. Samo, to treba spriječiti, a ne da bude kasno. Mora se pregledati dimnjak prije sezone, treba se očistiti, servisirati trošila da nema problema – upozorava Goran, naglašavajući koliko je važno redovito održavanje dimnjaka i uređaja za grijanje.

www.abcportal.info

Facebook komentari

ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!

Kontaktirajte nas: info@abcportal.info

©2025  Sva prava pridr

Continue Reading

Uncategorized

SAN LATICA

Published

on

 

Ja ću tebi pesmu da napišem,
što miluje poput belog danka;
kroz pesmu ću kraj tebe da dišem
i pevušim tebi bez prestanka.

Kad ti preko čela pređe sanak,
a umoran dan na rame padne,
moja reč će prizvati uranak
pod prozorom tvoje duše gladne.

Pa i kad te skole nesanice,
zamagle ti oči pred svitanje;
razvedriće pesma tvoje lice,
našu ljubav, njeno poimanje.

A kad mi zatihneš, moje milo,
pa ti misli skrenu putem sumnje,
pesma će da pruži svoje krilo,
odbrani te od najjače munje.

Jer u meni, još od davnih dana,
plamti želja da sačuvam pute,
čistoj duši, srcu budem hrana
da ti letnji dani ne požute.

I zato ću pristati uz tebe
kao stražar pred zlatnom odajom,
a da jutro nežno ne ozebe,
čuvaću mu blagost snagom svojom.

Kad i vreme svoje sede kose
prospe preko svih nežnih latica,
moj glas biće čar svežine rose,
tvoje svetlo, tvoja uzdanica.

__________________
© Vesna Milošević

#poezija

Continue Reading

KULTURA

Vlada FBiH: Brotnjak Jure Beljo dobitnik nagrade za životno djelo

Published

on

Vlada FBiH: Brotnjak Jure Beljo dobitnik nagrade za životno djelo

 

Vlada Federacije BiH dodijelila je federalne nagrade za znanost za 2026. godinu, a nagrade za životno djelo dobili su prof. dr. sc. Mirsad Kapetanović i prof. dr. sc. Jure Beljo (rođen 1942. u Velikom Ograđeniku, Čitluk).

Odluku je Vlada donijela 20. studenoga na telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti.

Nagradu za doprinos žena u znanosti dobila je prof. dr. Zora Pilić.

Godišnje priznanje za znanstvenike iz dijaspore dobio je prof. dr. Alojz Ivanković, a posthumno priznanje za doprinos znanosti dodijeljeno je prof. dr. Dubravku Lovrenoviću.

Dobitnici godišnjih nagrada

Godišnje nagrade za znanost dobili su

  • dr. sc. Belma Kalamujić Stroil (prirodne znanosti),
  • prof. dr. Almir Fajkić (medicinske i zdravstvene znanosti),
  • prof. dr. Emir Sokić (inženjerske i tehnološke znanosti),
  • prof. dr. Nedžad Hadžiomerović (poljoprivredne znanosti),
  • prof. dr. sc. Haris Memišević (društvene znanosti) i
  • dr. sc. Emir Demir (humanističke znanosti).

Godišnju nagradu za umjetničko-istraživački rad dobila je izv. prof. dr. art. Vesna Sušac.

Nagrade za mlade istraživače dobili su

  • dr. sc. Mujo Hasanović,
  • dr. sc. Amina Tucak-Smajić,
  • mr. Emir Dervišević,
  • doc. dr. sc. Mario Kovač,
  • doc. dr. Nasir Muftić i
  • mr. sc. Ajla Bukva Ljevo.

Godišnje priznanje za promociju znanosti dobio je Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Koliko iznose nagrade

Nagrade se sastoje od novčanog iznosa i povelje.

Dobitnicima nagrade za životno djelo isplatit će se po 10.000 KM, a nagrada za doprinos žena u znanosti iznosi 4.000 KM.

Godišnje nagrade za znanost i za umjetničko-istraživački rad iznose po 3.000 KM, a nagrade za mlade istraživače po 2.000 KM.

Nagrade se dodjeljuju za iznimno značajna dostignuća u znanstvenoistraživačkom i umjetničko-istraživačkom radu znanstvenicima, istraživačima, umjetnicima i ustanovama registriranim u Federaciji BiH.

(www.jabuka.tv | Foto: Općina Čitluk / arhiva)

 

 

 

 

Napiši komentar

Objavom komentara potvrđujete da ste upoznati s Pravilima komentiranja. Pritužbe možete poslati na komentari@jabuka.tv.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba