Connect with us

KULTURA

Tjedni komentar”……..ISTINA O DON IVANU MUSIĆU”…….

Published

on

ra. Ivan Musić bio je franjevac, katolički svećenik iz Hercegovine koji je 1875. podigao ustanak protiv turske nepravde.
Nije se borio da narod promijeni vjeru – nego da sačuva život.
Zaboravljen od Crkve, prisvajan od drugih.
Vrijeme je  vratiti ga narodu kojem je pripadao
Ivan Musić je istaknuta i kontradiktorna ličnost iz druge polovice 19. stoljeća, franjevački svećenik i narodni vođa, poznat ponajviše kao organizator Hercegovačkog ustanka 1875.–1878. protiv osmanske vlasti. U nastavku donosim povijesno utemeljeni pregled njegova života, uz naglasak na ono što je pouzdano, dokumentirano i relevantno za razumijevanje njegova značaja – i kontroverzi koje ga prate.
Zaboravljeni Velikan: Ivan Musić i Hrvatska Nepravda Povijesti - Poskok.info
Ivan Musić (1830. – 1888.): život i djelovanje
Rođen je 1830. u Veljacima kraj Ljubuškog.
Bio je rimokatolički svećenik i pripadao je hercegovačkoj franjevačkoj provinciji.
Obrazovan je i utjecajan, ali sklon političkom i vojnom angažmanu, što je bilo neuobičajeno za svećenika.
Hercegovački ustanak (1875.–1878.)
Fra Ivan Musić bio je jedan od glavnih organizatora i zapovjednika ustaničkih snaga u zapadnoj Hercegovini tijekom ustanka protiv Osmanskog Carstva.

Ustanak je izbio zbog:
teških poreza,
ugnjetavanja kršćanskog stanovništva
u najtežim uvjetima je živio njegov rimokatolički narod.,
nesigurnosti i nepravdi koje je donio osmanski feudalni sustav.
Musić je održavao veze s crnogorskim i srpskim vlastima, preko kojih su dopremane oružje i pomoć.
Kontroverze: prijelaz na pravoslavlje  nema  dokaza,. Neke tvrdnje govore da je nakon propasti ustanka fra Ivan prešao u pravoslavlje, preselio se u Crnu Goru, te čak postao crnogorski vojvoda. Međutim, nema pouzdanih povijesnih izvora koji potvrđuju službeni prijelaz vjere. Vjerojatno je, nakon političkih i crkvenih sukoba te gubitka podrške među katoličkim franjevcima i narodom, potražio zaštitu i političku budućnost u Crnoj Gori, gdje je bio cijenjen zbog svoje borbe protiv Turaka.  Umro je u Beogradu 1888. godine.
Kako ga tumačiti danas?
Pozitivne strane:
Borio se protiv osmanske tiranije, što je bilo u interesu naroda.
Zalagao se za narodna prava, pravdu i slobodu.
Povezivao katoličke i pravoslavne ustanike u borbi protiv zajedničkog neprijatelja.
Kontroverze i sumnje:
Njegovo savezništvo sa Srbijom i Crnom Gorom izaziva pitanja – je li bio borac za slobodu  svoga puka ili instrument tuđih politika?
Ako je stvarno prešao u pravoslavlje, to bi predstavljalo veliki prijelom s katoličkim identitetom koji je bio temelj hercegovačkog hrvatskog društva.
Nije ostao upamćen u hrvatskoj historiografiji kao uzor, niti mu je Katolička crkva ikada iskazala priznanje.
Ivan Musić je kompleksna povijesna ličnost – svećenik koji se našao na granici vjere, politike i vojne pobune. Borio se protiv Osmanlija, ali ostaje nejasno je li pri tome služio obespravljenom katoličkom narodu ili višim političkim interesima Srbije i Crne Gore.Arhiva don Ivan Musić | Hercegovački portal
Pitanje koje se postavlja– treba li ga danas slaviti – utemeljeno je. Slaviti nekoga tko je možda izdao katoličku vjeru, narod i povijesni identitet, ne može se bez otvorene rasprave i potpunog uvida u motive i posljedice njegovih djela.
A to podrazumijeva trud i vrijeme za pripremiti:
analizu iz crkvenih izvora (stav franjevaca i biskupije prema Musiću),
usporedbu s drugim ustanicima (npr. fra Grgom Martićem),
povijesne dokumente koji govore o njegovoj smrti, vjeri i funkciji u Crnoj Gori.
Autor objave Mladen Ljubić-Vajta

Continue Reading

KULTURA

Iz rukopisa Tihomira Tihe Begica.Majko,.teska mi je suza tvoja.

Published

on

Nemoj plakat’, majko moja,
na mom grobu dok ja spavam
duši treba tek spokoja
teška mi je suza tvoja.

Suze tvoje ko mač oštri
razaraju srce moje
sve što imam, sve što volim
iza mene ostalo je.

Kao da ću opet doći
čekaj me na kućnom pragu
čuvaj moju dicu milu
i utješi moju dragu.

Nek’ ne plače što me nema
othrvi se bolu i ti
već joj reci da mi dođe
i cvijećem mi grob zakiti.

Continue Reading

EKONOMIJA

Plavčić i Jurak potpisali sporazum: Jačati položaj mladih i graditi europsku budućnost BiH

Published

on

U Zagrebu je danas održana zajednička sjednica predsjedništava Mladeži HDZ-a Republike Hrvatske i Mladeži HDZ-a Bosne i Hercegovine, na kojoj je potpisan Sporazum o posebnim odnosima dviju organizacija.

Sporazum su potpisali predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Dario Plavčić i predsjednik Mladeži HDZ-a RH Tin Jurak, čime je suradnja mladih političkih generacija dobila jasan i strukturiran institucionalni okvir.

Uoči službenog sastanka izaslanstva su odala počast kod Spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, nakon čega je održana zajednička sjednica i potpisivanje dokumenta.

Potpisani Sporazum predstavlja nastavak dugogodišnje suradnje te potvrđuje trajnu povezanost organizacija mladih najjačih hrvatskih političkih stranaka u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Riječ je o drugom zajedničkom sporazumu nakon što je u listopadu 1994. godine potpisana zajednička Odluka o konfederalnom odnosu, a potom i prvi Sporazum o posebnim odnosima potpisan u svibnju 2022. godine u Čapljini.

Predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Dario Plavčić istaknuo je kako dokument nadilazi simboliku i otvara prostor konkretnim aktivnostima.

„Ovim sporazumom definiramo novu fazu suradnje koja se temelji na odgovornosti, dijalogu i zajedničkom radu. Mladi moraju biti nositelji rješenja, a ne samo promatrači političkih procesa. Naš cilj je konkretna razmjena iskustava, politička edukacija i projekti koji će mladima ponuditi realne prilike – od zapošljavanja i poduzetništva do aktivnog sudjelovanja u društvu“, poručio je Plavčić, istaknuvši važnost europske perspektive Bosne i Hercegovine, pri čemu je hrvatska Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem najsnažniji zagovaratelj europskih integracija BiH, a isto tako i Mladež HDZ BiH i RH kroz rad u Vijeću Mladeži Europske pučke stranke.

Predsjednik Mladeži HDZ-a RH Tin Jurak kazao je kako institucionalna suradnja mladih doprinosi dugoročnoj stabilnosti i partnerskim odnosima.
„Suradnja koju danas potvrđujemo nije deklarativna, nego sadržajna i usmjerena prema budućnosti. Razmjena iskustava, zajednički projekti i kontinuirani dijalog snažan su poticaj mladima s obje strane granice“, istaknuo je Jurak.

Tijekom sastanka razgovaralo se o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, pripremama za Opće izbore 2026. godine te zajedničkim aktivnostima u nadolazećem razdoblju. Poseban naglasak stavljen je na okrugli stol „Analiza i unapređenje politika prema mladima po županijama“, koji će biti održan naredne subote u Jajcu, a zatim i na obilježavanje 34. obljetnice Mladeži HDZ-a BiH, kao i na pripreme za Međunarodnu konferenciju planiranu u lipnju u Bosni i Hercegovini.

Među prioritetima su i ponovna organizacija hodočašća Mladeži u Međugorje, jačanje suradnje županijskih odbora dviju organizacija te razvoj drugih konkretnih projekata usmjerenih na jačanje položaja mladih u obje države.

Sudionici su naglasili kako je uloga mladih političara u vremenu globalnih i regionalnih izazova posebno važna, osobito u područjima demografije, obrazovanja, zapošljavanja i međunarodne suradnje, uz jasno opredjeljenje za stabilnost i europsku budućnost Bosne i Hercegovine./HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

KULTURA

Iz arhiva Sirokoga Brijega..Datum fotografije: oko 1957..

Published

on

Fotografija

Opis: Pored kamiona

Komentar: slijeva nadesno stoje Mladen Zovko, Drago Ćavar i Marko Mandić. Fotografija je snimljena u središtu mjesta (danas glavna ulica ispred hotela Park). Povezana je s Boksitnim rudarskim poduzećem.

Teretni kamion model FAUN L8L proizveden je u Njemačkoj 1950-ih godina (kratica FAUN – Die Fahrzeugfabriken Ansbach und Nürnberg – Tvornice vozila Ansbach i Nürnberg). Ovaj model proizvodio se nakon Drugoga svjetskog rata kako bi pridonio poslijeratnoj obnovi Europe. Kamion nosivosti oko 8 tona (uz prikolicu nosivosti 11 tona) bio je idealan za rudarstvo, građevinarstvo i teški transport.

Početkom 1950-ih započela je veća proizvodnja, a 1956. godine i intenzivnija istraživanja boksita u širokobriješkim rudnicima (Crne Lokve – Izbično). Cjelokupna proizvedena ruda izvozila se na strana tržišta – isprva na zapadna, a potom i na istočna. Tako je bilo sve do 1974. godine, kada je započela opskrba Tvornice glinice u Mostaru, da bi od 1976. godine cjelokupna proizvodnja boksita bila usmjerena upravo u tu tvornicu.

Datum fotografije: oko 1957.
Lokacija: Široki Brijeg.
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Autor fotografije: Ivan Sesar Ikul
Arhiv: privatni arhiv, obitelj pok. Drage Ćavara

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba